Krug 99 je u više navrata razgovarao o medijima i društvenoj situaciji. Članovi Kruga su zbrinuti što medijskom scenom u Bosni i Hercegovim i dalje dominira politika nacionalnih podjela i sukobljavanja. Jezik nepovjerenja, pa i mržnje, nije odstupio ispred jezika tolerancije. Većina medija u Republici Srpskoj, ali i neki u dijelovima Federacije gdje dominira hrvatska vladajuća stranka, nastavljaju Dejtonski sporazum tumačiti kao legitiman put u podjelu Bosne i Hercegovine ili njenu unutrašnju organizaciju na isključivo nacionalnim osnovama. I mnogi mediji, koji za sebe kažu da su bosanski ili bosansko - hercegovački, kao da su se umorili od borbe za ove ciljeve. Svojim izdanjima ili radio i TV programima oni sve više postaju mediji jednog naroda, a Bosnu i Hercegovinu doživljavaju i predstavljaju u ratom reduciranim granicama.
Radio televizija BiH, kao najsnažnija medijska kuća koja nosi ime naše države, blokirana je i programski i razvojno protivrječnim stavovima dvije vladajuće nacionalne stranke koje u njoj, pod firmom nacionalnih interesa, žele da ostvare svoj politički uticaj. Radio televiziju BiH (nekad RTV Sarajevo) desetljećima su razvijali građani Bosne i Hercegovine i brojne generacije njenih radnika, a tokom minulog odbrambenog rata ona je bila glas nade za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajednice svih njenih naroda. Zato odluku o njenoj sudbini ne mogu donositi vrhovi dvije nacionalne stranke.
Ni deset mjeseci od potpisivanja mirovnog sporazuma nema potpune slobode kretanja. Nema telefonskih veza između dva entiteta, a političke i druge zabrane onemogućavaju slobodnu distribuciju štampe. Strah i nesigurnost sprečavaju ljude, medu njima i novinare, da se slobodno kreću Republikom Srpskom i nekim općinama zapadne Hercegovine. Ni vlasti u Federaciji, posebno na lokalnim nivoima, ne ohrabruju procese normalnog komuniciranja unutar države.
Mediji slobodne kritičke riječi i nezavisne orijentacije, nastali u velikim urbanim sredinama u Federaciji tokom rata i u nekim mjestima Republike Srpske nakon uspostave mira, daju značajan doprinos smirivanju političkih tenzija i vraćanju povjerenja, ali njihov realni uticaj u odnosu na velike medijske mašinerije, kojima diriguju nacionalne stranke, nije presudan za uspostavljanje demokratskih odnosa u svim dijelovima BiH i očuvanja države BiH po Dejtonskim uslovima. Ovi mediji se nalaze u permanentnoj poslovnoj krizi koja značajno utiče i na kvalitet njihovog programa. Donacije se smanjuju, a listovi, radio i TV stanice nisu pripremljeni za izlazak na medijsko tržište, konkurenciju i borbu za čitaoce ili gledaoce - slušaoce. Obuka mladih novinara, i pored značajne podrške međunarodne zajednice, je kampanjska, nedovoljno sistematična. U odsustvu prave medijske konkurencije novinari nisu stimulisani na vlastito usavršavanje.
Uočavajući ove pojave na medijskom planu, Krug 99 se obraća medijima, državnim vlastima, domaćoj javnosti i inostranim organizacijama koje pomažu realizaciji mirovnog sporazuma u BiH sa sljedećim:
Stavovima i preporukama
1. Pozivaju se međunarodne institucije u BiH da učine djelotvoran pritisak na enitetske i lokalne vlasti da se razbiju preostale komunikacijske blokade, otvori telefonski saobraćaj između entiteta, skinu političke zabrane za slobodnu cirkulaciju informacija i štampe i daju garancije vlada oba entiteta i Vijeća ministara BiH da se novinari mogu slobodno kretati i obavljati svoj profesionalni posao na cijeloj teritoriji BiH.
2. Kao svoj doprinos razbijanju komunikacionih blokada i demokartizaciji medijskog prostora Krug 99 će, uz saradnju profesionalnih novinarskih organizacija i insititucija, pokrenuti Forum medija na kome će se u otvorenom demokratskom dijalogu susretati i razgovarati novinari o otovrenim pitanjima društvene zbilje i o svom profesionalnom radu. Krug 99 poziva sve medijske kuće u BiH, neovisno od stavova koje zastupaju i vlasničkih odnosa u kojima se nalaze, da učestvuju u ovom demokratskom dijalogu.
3. Krug 99 podržava prijedloge medija i nezavisnih eksperata da je potrebno hitno donijeti novu zakonsku regulativu za medije u Federaciji BiH kako bi se stvorili demokartski i ravnopravni uslovi razvoja za sve medije bez obzira na njihove programske orijentacije i vlasnički status. Zajedničkim organima države treba ponuditi prijedlog uređivanja radiodifuznog prostora u državi, što je važno za slobodu protoka informacija. S obzirom da je ovaj proces blokiran međustranačkim razmiricama i međuentitetskim neslaganjima, Krug 99 je spreman da svojim autoritetom podrži jednu nezavisnu organizaciju ili grupu domaćih eksperata koji bi izradili alternativni prijedlog principa na kojima bi mogli biti zasnovani medijski zakoni u Federaciji i koncept radio difuznog pokrivanja u Federaciji i cijeloj Bosni i Hercegovini.
4. Krug 99 se obraća međunarodnim organizacijama koje podržavaju razvoj profesionalnih i demokratskih medija u BiH da nesmanjenim angažovanjem nastave podržavati sve projekte i inicijative koji povećavaju profesionalni karakter medija, jer je profesionalizam najbolja zaštita medijskih sloboda. Pri tome prioritet treba dati onim projektima koji su već stekli ugled u javnosti, koji doprinose smanjivanju političkih tenzija i očuvanju multinacionalnog karaktera države i koji se neće izdržavati isključivo iz donacija.
5. Inostrana podrška medijima u BiH treba više da se oslanja na mišljenja, stavove i razvojne procjene domaćih medija i medijskih institucija. Projekte u BiH treba raditi zajedno sa domaćim organizacijama, bez suvišnog posredovanja, jer će u tom slučaju pomoć biti djelotvornija. Takav pristup domaćim medijima uticaće na njihovo brže osposobljavanje da samostalno planiraju svoju budućnost i da se ravnopravno uključuju u evropske trendove i transnacionalne sisteme komuniciranja.
Sarajevo, 27.04.1997. godine