Predsjedništvo KRUGA 99

Dame i gospodo,

Vaše Otvoreno pismo od dana 5. avgusta pominje mnoga od ključnih pitanja koja utiču na egzistenciju građana BiH. Vaše je pismo napisano u duhu konstruktivne debate. Dozvolite mi da vam u istom duhu odgovorim.

Tvrdite da sam u alijansi sa nacionalnim strankama. Nisam. Ja sam u alijansi sa demokratijom - jednim od osnovnih principa za koji sam mislio da ga grupe poput vaše slijede. Demokratija podrazumijeva saradnju sa onima koje su izabrali građani BiH, bez obzira da li vam se oni sviđaju ili ne. Postupiti drugačije bi zaista značilo uspostavljanje protektorata ovdje. Ja radim u okviru svog mandata, a moj je mandat da nadzirem civilnu implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma i pomognem BiH na putu reforme ka efikasnoj državnosti i Evropi.

Pominjete socijalno siromaštvo i socijalnu bijedu. U pravu ste kada to pominjete. Ovo je najveći i najozbiljniji problem sa kojim se danas BiH suočava. Moramo unaprijediti ekonomiju, i to brzo. To je jasan cilj svega što međunarodna zajednica radi u BiH, i to je najprioritetnije pitanje na svakom od mojih sastanaka sa bh. političarima, bilo da su iz vlasti ili opozicije. Kao što znate, sve glavne političke stranke su iskazale svoju podršku programu Posao i pravda prije prošlogodišnjih izbora. Od trenutka formiranja novih vlasti, insistiram na tome da ispune svoju obavezu i provedu ovaj program reformi.

Kažete da je program Posao i pravda sveden na praznu retoriku. To nije slučaj. Na Bjelašnici u mjesecu aprilu, te potom na Mrakovici u mjesecu junu, organi vlasti su utvrdili zakonske prioritete u kratkoročnom periodu koji za osnov uzimaju te proširuju program Posao i pravda. A Buldožer komisija (prvi stvarni pothvat da se čuje glas civilnog društva u koje sam mislio da vjerujete) predvodi provođenje ovih reformi (obratite pažnju da građani BiH rade na ovome, ne međunarodna zajednica) i pazi da vlasti održe svoju riječ. Pedeset stvarnih ekonomskih reformi za 150 dana se teško može nazvati praznom retorikom - kako bi vam bilo koji poslovni čovjek uključen u ovaj proces u BiH odmah rekao kad biste se potrudili da ih pitate. Ukoliko druga faza Buldožer inicijative (sada uspostavljene ne samo u Sarajevu, već u cijeloj zemlji) postigne svoj zajednički cilj i donese novih 50 reformi do kraja ove godine, onda će u tom slučaju BiH ostvariti daleko najbrži program ekonomske reforme, ne samo na Balkanu, već u cijeloj Evropi.

Isto tako, u oblasti pravosuđa, stvarni kriminalci koji su BiH tako dugo držali taocem, se sada nalaze ili u zatvoru ili im je imovina zamrznuta a mogućnost putovanja ograničena. Momo Mandić se nalazi u zatvoru u Beogradu, a Ivana Bendera je sud u Mostaru osudio na kaznu zatvora. Ima još mnogo toga da se uradi u ovoj oblasti - ali sve ovo je daleko više od puke retorike - stvarni početak je napravljen.

U međuvremenu - ponovo - BiH je prva zemlja na Balkanu gdje je evropski standard odvojenosti sudske vlasti od izvršne u potpunosti na snazi - i vjerovatno će biti prva zemlja koja će imati valjanu Obavještajnu službu na državnom nivou koja će biti pod punim parlamentarnim nadzorom i kontrolom.

Ovo nisu retoričke reforme - ovo su stvarne reforme koje BiH odlučno postavljaju na put ka evropskim standardima i, nadam se, i na put ka Članstvu u Evropskoj uniji. Zašto da ih ignorišemo?

Ovi napori i aktivnosti na provođenju reformi svakako nisu čarobni štapić. Oni nisu odgovor na sve probleme BiH. Oni neće jednim zamahom ukloniti siromaštvo. Ali, ukoliko se ove obaveze ispune - a ja ću učiniti sve što je u mojoj moći da osiguram da ove obaveze budu ispunjene - one će napraviti opipljiv i pozitivan uticaj na ekonomiju BiH. To znači stvaranje više radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Ključni element u kratkoročnim prioritetima vlasti jeste raščišćavanje poslovnog okruženja, stimuliranje izvoza i ponovno otpočinjanje procesa privatizacije. Ovakve politike i strategije mogu se učiniti apstraktnim i dalekim od svakodnevne borbe bh. građana koji pokušavaju sastaviti kraj s krajem. Ali, u stvari, daleko od toga da je to tako; one su vrlo, vrlo bitne, jer ukoliko vlasti ispune svoja obećanja, životni standard će porasti.

Važno je uočiti da ovaj program reformi nema nikakve veze sa otrcanim nacionalističkim rješenjima koja su prouzrokovala tragediju u ovoj zemlji i svela je na bijedu u posljednjoj deceniji.

Pitate jesam li za političku i teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine.

Ne, nisam. I za to postoje čvrsti, praktični dokazi, za one koji imaju oči da to vide. Nedavno postignuti sporazum o administrativnim zonama za carine i PDV je prvi put da ce odredbe Daytonskog sporazuma biti upotrijebljene da se prenesu ovlasti sa entiteta na državu, te prvi put da smo bili u stanju da povučemo linije vlasti u ovoj zemlji koje prelaze međuentitetsku liniju razgraničenja. Ovo je pravi historijski korak naprijed koji bi oni koji stoje po strani, i zahtijevaju funkcionalnu državu, dok se drugi trude da istu izgrade, trebali slaviti.

Međunarodna zajednica je intenzivno radila kako bi razriješila podjele u BiH te učinila da ova zemlja funkcionira na odgovarajući način u korist svih njenih građana. Komisija za reformu obavještajnih službi, Komisija za reformu u oblasti odbrane i Komisija za indirektno oporezivanje, da navedem samo tri skorašnje inicijative, su postavile materijalne interese građana BiH iznad parcijalnih te interesa političkih stranaka. Rad ovih komisija je napredovao uz aktivno učešće predstavnika kako nacionalnih tako i nenacionalnih stranaka, što je, smatram, dokaz novog pragmatizma u političkom životu BiH.

Konstatirate da su glavni osumnjičeni za ratne zločine još uvijek na slobodi. Zgražam se nad tom činjenicom apsolutno u istoj mjeri kao i vi. Svjedočio sam pred Međunarodnom krivičnim tribunalom u slučaju Miloševica i u još dva druga slučaja. Vjerujem da ce Karadžić i Mladić dočekati svoj dan pred sudom. Ali sada na ovome radimo više, a ne da govorimo samo o tome. Proširili smo napad na ratne zločince i one koji im pružaju pomoć. Sada ne izričemo samo osudu ovih ljudi. Poduzimamo konkretne, praktične i (za njih) bolne mjere protiv njih - zamrzavamo njihove bankovne i poslovne račune, zatvaramo njihova preduzeća i sprečavamo da imaju slobodu putovanja u Evropu i Sjedinjene Američke Države. Proširili smo napad na ratne zločince i njihove prijatelje. Ovo - više od retorike - će povećati praktične mogućnosti da se kriminalci stave iza rešetaka.

Da li mislim da BiH može naći izlaz iz teške situacije u kojoj se nalazi trenutno? Da, mislim. Ne bih radio ovaj posao da ne mislim tako. Smatram da već poduzimamo prve probne korake koji će BiH dovesti do statusa normalne, savremene, evropske države. To je cilj programa Posao i pravda. To je cilj međunarodne zajednice. To je cilj OHR-a.

Pitate: Može li se izgraditi savremena i demokratska BiH na osnovu ustavnih odredbi koje dijele ovu državu po svim osnovama a naročito nacionalnim? Protekli period od osam godina ukazuje da se takva država pod ovakvim okolnostima može izgraditi samo uz najveće poteškoće. Daytonski sporazum je okončao rat; u to vrijeme, svi potpisnici ovog Sporazuma su prosudili da su kompromisna rješenja sa kojim su se složili predstavljala prihvatljivu cijenu za postizanje mira. Daytonski sporazum se može promijeniti iznutra, u zemlji. I mijenja se - kao što Komisije za reformu carina, obavještajnih službi i oblast odbrane dokazuju.

Pitate da li saradujem i sa političarima i predstavnicima građana pored lidera nacionalnih stranki? Da, sarađujem. Od kada sam došao u BiH prije više od godinu dana, postarao sam se da gotovo svake sedmice putujem iz Sarajeva u druge krajeve kako bih se sam uvjerio kako stoje stvari u zemlji, te kako bih saslušao stavove i zabrinutosti "stvarnog naroda". To sam radio i kao političar u Velikoj Britaniji. Zbog toga sam ovamo dolazio tako često tokom rata. To je ono što radim kao visoki predstavnik. Nastavit ću ovaj dijalog - sa političarima, sa nevladinim organizacijama (uključujući i vašu) i, najviše od svega, sa građanima BiH.

S poštovanjem,

Sarajevo,07.08.2003.