Upozorenje na posljedice kršenja Konačne arbitražne odluke za Brčko

Uvodničari:

Enes Pašalić, Inicijativni odbor Udruženja brčanskih intelektualaca

Nedžad Ahatović, Vojno politički analitičar

Važne napomene: 

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Upozorenje na posljedice kršenja Konačne arbitražne odluke za Brčko appeared first on Krug99.

Pravci razvoja i budućnost Sarajeva kao glavnog grada i moderne metropole 

Uvodničar: 

Alen Girt, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva 

Važne napomene: 

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Pravci razvoja i budućnost Sarajeva kao glavnog grada i moderne metropole appeared first on Krug99.

SAD i Evropa se lome oko BiH – a gdje je glas građana? 

Uvodničari, članovi Kruga 99: 

Fuad Đidić, diplomata i publicit

Prof. dr. Enver Halilović, ex – rektor Univerziteta u Tuzli

Azra Zornić, apelantica pred ESLJP

Sahudin Kačar, aktivist 

Važne napomene: 

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post SAD i Evropa se lome oko BiH – a gdje je glas građana?  appeared first on Krug99.

Nužnost političke participacije dijaspore i borbe za modernu BiH

Uvodničari/ke:

Edin Osmančević, MSc.

Miloš Miljatović, MSc.

Vladan Laušević, Asst. Prof.

Amina Agovic-Argillander, LLD

Uvodničari su članovi Odbora i Predsjednica Nordic Civic Movement (Nordijski Pokret za građansku BiH)

Važne napomene:

Press konferencija će se održati putem Zoom-a u 10.00 sati, iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati iz prostorija Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Nužnost političke participacije dijaspore i borbe za modernu BiH appeared first on Krug99.

Kako da BiH iziđe iz nove političke opsade?

Uvodničari:

Prof. dr. Enver Halilović, ex – rektor Univerziteta u Tuzli

Fuad Đidić, diplomata i publicit

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Kako da BiH iziđe iz nove političke opsade? appeared first on Krug99.

Piše: Prof. em. dr. Muharem Avdispahić, HonDSc, nekadašnji rektor UNSA

Koje su to četiri institucije koje su stoljećima, od 1500. do danas, sačuvale prepoznatljivu ulogu i strukturu, prepoznatljiv identitet? Katolička crkva, Britanski parlament, Švajcarska konfederacija i – Univerzitet. [1]

Eks jugoslovenski model univerziteta karakterizirao je strah političke elite od integriranog univerziteta i izmještenost istraživačkog rada van okvira univerziteta.

Akademska sloboda je jedan pojam, razvijan od Leidena 1575., Hallea 1694, preko Goettingena 1737. da Berlina 1811. Sloboda nastavnika da istražuje i poučava, sloboda studenta da bira, Lehr- und Lernfreiheit je u Njemačkoj dignuta do ustavnog principa. Institucionalna autonomija je drugi pojam, temeljna odlika britanske tradicije. Treća tradicija koju Evropa baštini su francuske grand ecoles s obrazovanju profesionalne elite kao temeljnim ciljem.

Tri medjaša u procesu uspostave modernog evropskog prostora visokog obrazovanja su Magna Charta Univerzitatum 1988 (388 univerziteta, Sarajevo te godine 975 iz preko 90 država do 2024.); Sorbonska deklaracija 1998 (ministri Njemačke, Britanije, Francuske I Italije (dogovor o harmonizaciji Sistema visokog obrazovanja); Bolonjska deklaracija 1999. (29 država, danas 49 koje su pristupile izgradnji evropskog prostora (trociklični studij, model upravljanja, inoviranje modela finansiranja).

Magna Charta Universitatum afirmira principe akademske slobode i autonomije i ističe neodvojivost visokog obrazovanja i istraživanja.

Bosna I Hercegovina je uključena u programe podrške transformacji visokog obrazovanja 1996., Hrvatska 2000., Srbija 2001.[2]

Institucionalna autonomija ne ograničava se na pitanje ko bira rektora. Kriteriji autonomije univerziteta uključuju pitanje akademske autonomije, organizacione, finansijske, kadrovske.

Postulat uspostavljen višestoljetnim evropskim univerzitetskim iskustvom glasi: samoregulacija, autonomno upravljanje je najbolji način upravljanja univerzitetom.

Institucionalna autonomija univerziteta, ne fakulteta.

U domenu finansija, savremeni evropski univerzitet uglavnom funkcioniše na način da država definiše pravni okvir, određuje ukupni grant, postavlja strateške ciljeve, vrši reviziju, a univerzitet upravlja sredstvima, raspoređuje interne budžete, zapošljava, planira razvoj, odgovara za rezultate. Dakle, ključno evropsko načelo je da država definiše ciljeve, a univerzitet bira akademske mehanizme njihovog ostvarivanja. Ne da ministarstvo operativno upravlja akademskim odlukama.

To je suština institucionalne autonomije.

Važeći model trezorskog poslovanja otvara pitanje da li je univerzitet samostalna javna institucija ili administrativni korisnik ministarstva? Savremeni evropski trend vrlo jasno ide prema prvom modelu.

Odgovornost univerziteta je dugoročna i usmjerena prema budućnosti društva a ne prema bilo kojim parcijalnim interesima.

Mnogo suštinskih aspekata ukazuje na još uvijek veliku udaljenost od principa samorazumijevajuće djelatnih u Evropskom akademskom prostoru. To se ogleda u sva tri segmenta -akademskom, upravljačkom, finansijskom

• neprimjeren broj studijskih programa, broj nastavnika po programu, broj studenata po nastavniku; način implementacije trocikličnog modela studija; nerazumijevanje relacije diploma = master; udaljenost od EHEA-ERA standarda najočiglednije na primjeru 3. ciklusa
• nedosljedan model organizacije univeziteta (npr. sve prirodne nauke na UNSA čine jedan od 25 fakulteta); nerazumijevanje pojma katedre; nerazumijevanje pojma odsjeka
• neodgovarajući sastav Senata (područje akademskog vs. operativno rukovodnog)
• pogrešno razumijevanje i samorazumijevanje uloge Upravnog odbora
• neadekvatan model trezorskog poslovanja
• neadekvatno poimanje upisne politike, školarine, prevazidjen sistem finansiranja
• pogrešno razumijevanje uloge osnivača

Uzroci udaljenosti su

• Uvjerenje nosilaca političke moći u našem društvu da ih rezultat na izborima čini kompetentnim da mjerodavno odlučuju o stvarima univerziteta (što izravno, što preko činovnika kakve postavljaju)

• Unutar akademske zajednice, potpuni izostanak svijesti o potrebi (akademskog) obrazovanja za poslove rukovodjenja i upravljanja na univerzitetu. Neupućenost izrazite većine onih kojim ti poslovi bivaju povjereni (i onda kada je to autonomnom voljom univerziteta, kao što i treba biti) u temeljne postulate koji čine da je univerzitet jedna od četiri institucije koje su očuvale svoju strukturnu prepoznatljivost tokom pola milenijuma.

Prof. em. dr. Muharem Avdispahić, HonDSc

Rektor Univerziteta u Sarajevu 2012.-2016.

[1] Clark Kerr, The uses of the university, 5^th ed. Harvard University Press 2001

[2] Vidi:. M. Avdispahić, Ka evropskim prostorima visokog obrazovanja i istraživanja, Pregled 56 (2015), No. 1, 1-9.

The post Avdispahić: Bosanskohercegovački univerziteti u Evropskom akademskom prostoru appeared first on Krug99.

Autonomija i akademske slobode univerziteta u BiH i evropskom prostoru

Uvodničari:

Prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici

Prof. dr. Muharem Avdispahić, ex – rektor Univerziteta u Sarajevu

Prof. dr. Elvir Zlomušica, ex – rektor Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Autonomija i akademske slobode univerziteta u BiH i evropskom prostoru appeared first on Krug99.

Redovna sesija Kruga 99 održaće se  u nedjelju, 10. maja 2026. godine sa početkom u 11:00 sati,  kao i press konferencija „uživo“ iz prostorija Kruga 99,  Vrazova 1., u  10.00 sati, o temi:

Otpornost mladih na nacifašizam

(U povodu Dana pobjede i Dana Evrope)

Uvodničari/ke:

Petar Hadžović – student Pravnog fakulteta, romski aktivista (Trebinje)

Ena Matošević – magistrica međunarodne politike i diplomacije (Travnik)

Dragana Muratović – aktivistkinja (NVO) (Mostar)

Muhamed Hamzić – predsjednik Foruma mladih Kruga 99

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Otpornost mladih na nacifašizam (U povodu Dana pobjede i Dana Evrope) appeared first on Krug99.

Ti procesi nisu incidentni, niti su isključivo proizvod dnevne politike; oni predstavljaju kontinuitet djelovanja usmjerenog ka slabljenju i urušavanju države kao zajedničke nacije svih njenih građana.

Jučerašnji skup desničarske elite u Zagrebu nije izolovani slučaj političkih marginalaca, već posljednji izraz konsolidacije transatlantskih agresivnih namjera za razaranje evropske liberalne demokracije, uspostavljenih demokratskih državnih poredaka i internacionalnih odnosa koje su skoro 80 godina osiguravali mir i prosperitet, ne samo u Evropi.

Ne smijemo gubiti iz vida taj kontekst i kao guske u magli pronalaziti oslonac u sprudovima sporednih medijskih pikanterija tipa – ko je platio organizaciju skupa i slično.  Kao što su uspavane političke strukture brzo prihvatile narativ o dolasku Trampovog sina u Banja Luku ili izaslanika SAD u Gradinu tek kao providni rezultat lobističkih mešetara bez političkih agendi.

Jer, Bosna i Hercegovina je opet bila u fokusu političke kartografije i ideja koje nisu ni nove, ni najnovije. Niti su, na žalost, autentične već odražavaju realpolitičke pozicije dominantnih političkih snaga i ukupnih strategija države Hrvatske prema BiH. I ne samo nje.

A kartografije u Bosni su uvijek krvlju poprskane. Pa čak i salonske, bile one i u purgerskoj samodopadnosti i neosnovanoj prepotentnosti. Sa takvom oblandom ne gradi se prijateljsko povjerenje već naprotiv. Niti rješenja sa lažnim paralelama sa Belgijom.

U ovakvim regionalnim vanjsko političkim okolnostima, potreba za ujedinjenim otporom državotvornih snaga nije puka politička opcija, nego nužnost. Naglašavam, ujedinjenim otporom. Ne kao puke reakcije već izraza bosanskog državotvornog, nacionalnog dostojanstva.

Tim prije što smo odavno već locirali  „rušitelje države“ kao one političke, institucionalne i vaninstitucionalne aktere koji dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, osporavaju nadležnosti i autoritet državnih institucija, blokiraju ili paraliziraju donošenje odluka na državnom nivou, djeluju na uspostavljanju paralelnih političko-pravnih struktura, proizvode pravnu nesigurnost i institucionalnu disfunkcionalnost i, u konačnici, vode u sigurnosnu krizu.

Bez obzira u koju se političku košulju zamotavali.

Ujedinjeni otpor mora biti zasnovan na principima uspostava minimuma državnog konsenzusa političkih, kulturnih, akademskih, medijskih i subjekata civilnog društva koji vlastitu budućnost vide u modernoj demokratskoj državi Bosni i Hercegovini. Ovaj minimum ne podrazumijeva ideološku homogenizaciju, nego strateško, državotvorno  usaglašavanje. Cilj je jedinstven i pravovremen odgovor na svaki oblik institucionalnog, sigurnosnog i svakog drugog destabiliziranja države BiH.

Ujedinjeni otpor u bosanskim okolnostima nije izraz političke homogenosti, nego političke zrelosti. On zahtijeva jasno razumijevanje da država nije vlasništvo nijedne političke opcije, već zajednički okvir unutar kojeg se odvija politički i društveni život. Različitosti u političkim stavovima ne smiju biti prepreka zajedničkom djelovanju u zaštiti onoga bez čega te različitosti ne bi imale prostor da postoje. U tom smislu, ujedinjeni otpor nije kraj političkog pluralizma — on je njegov uslov.

Ako ostanemo na verbalnom nivou principa, ništa se neće promijeniti. U bosanskim okolnostima presudan je prijelaz iz deklaracije u operativu — dakle, šta konkretno uraditi već sutra, narednog mjeseca i u narednoj godini. Izbori ne smiju biti prepreka, niti stranačko mešetarenje, već vrijeme strateških odluka i političke mobilizacije.

Zbog toga Krug 99 inicira okupljanje na izradi Sporazuma o minimumu zajedničkog djelovanja bez obzira na predizborna usijanja. Tim prije što takav sporazum ne bi trebao zadirati u programske, ideološke i političke razlike, već na uspostavljanje operativnog okvira saradnje o pitanjima od suštinskog značaja za državu.

Nama nisu potrebne nikakve simulacije „crvenih linija“. One su već odavno iscrtane, pređene i nema izgleda da nestanu, niti da nestanu moralističkim vapajima. Ono što nedostaje je koordinirani i ujedinjeni strateški odgovor za kojeg niko nema pojedinačno dovoljan kapacitet. Strateško ujedinjenje nije slabost već izraz odvažnosti i dodatne snage koja se oslanja, izvire i  odražava  težnje i očekivanja većina građana ove zemlje.

Adil Kulenović, 26.04.2026.

The post Kulenović o temi: Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države appeared first on Krug99.

Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države

Uvodničar:

Dr. Enver Išerić, član Predjedništva NES-a

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države appeared first on Krug99.