Kako da BiH iziđe iz nove političke opsade?

Uvodničari:

Prof. dr. Enver Halilović, ex – rektor Univerziteta u Tuzli

Fuad Đidić, diplomata i publicit

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Kako da BiH iziđe iz nove političke opsade? appeared first on Krug99.

Autonomija univerziteta predstavlja jedan od temeljnih principa svakog demokratskog društva i sastavni je dio evropskih standarda visokog obrazovanja. Međutim, stanje u Bosni i Hercegovini, a posebno u pojedinim kantonima, pokazuje ozbiljno i kontinuirano narušavanje akademskih sloboda i institucionalne nezavisnosti univerziteta.

Posebno zabrinjava činjenica da se u oblasti visokog obrazovanja donose zakoni koji nisu usklađeni sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, niti sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Time se direktno dovodi u pitanje ustavni poredak, pravna sigurnost i osnovni principi vladavine prava.

Autonomija univerziteta ne znači odsustvo odgovornosti, nego pravo akademske zajednice da, bez političkih pritisaka, samostalno odlučuje o pitanjima nastavnog, naučnog i institucionalnog razvoja i izbora kadrova na rukovodne funkcije bez uplitanja politike. Kada izvršna vlast ili političke strukture pokušavaju preuzeti kontrolu nad rukovodnim mehanizmima univerziteta, tada univerzitet prestaje biti prostor slobodne misli i postaje predmet političkog upravljanja.

Primjeri iz Zeničko-dobojskog kantona i stanje na Univerzitetu u Zenici pokazali su koliko ozbiljne posljedice mogu nastati kada se zakoni koriste kao instrument političkog uticaja, umjesto kao sredstvo zaštite javnog interesa i akademskih standarda. Posebno je opasna praksa ignorisanja ili parcijalnog provođenja odluka sudova, jer se time urušava povjerenje u institucije i šalje poruka da politička volja može biti iznad prava.

Akademske slobode – sloboda istraživanja, sloboda izražavanja nisu privilegija pojedinaca, nego uslov razvoja svakog savremenog društva. Univerziteti moraju ostati mjesta kritičkog mišljenja, naučne nezavisnosti i društvene odgovornosti.

Zato je neophodno hitno izvršiti potpuno usklađivanje svih kantonalnih zakona sa državnim okvirnim zakonom, osigurati puno poštivanje odluka ustavnih i redovnih sudova, te zaustaviti svaki oblik političkog uplitanja u rad visokoškolskih institucija.

Borba za autonomiju univerziteta nije borba pojedinaca niti pojedinačnih institucija. To je borba za očuvanje pravne države, demokratskih vrijednosti i budućnosti obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

The post Narušavanje akademskih sloboda i institucionalne nezavisnosti univerziteta je nasuprot moderne države appeared first on Krug99.

Piše: Prof. em. dr. Muharem Avdispahić, HonDSc, nekadašnji rektor UNSA

Koje su to četiri institucije koje su stoljećima, od 1500. do danas, sačuvale prepoznatljivu ulogu i strukturu, prepoznatljiv identitet? Katolička crkva, Britanski parlament, Švajcarska konfederacija i – Univerzitet. [1]

Eks jugoslovenski model univerziteta karakterizirao je strah političke elite od integriranog univerziteta i izmještenost istraživačkog rada van okvira univerziteta.

Akademska sloboda je jedan pojam, razvijan od Leidena 1575., Hallea 1694, preko Goettingena 1737. da Berlina 1811. Sloboda nastavnika da istražuje i poučava, sloboda studenta da bira, Lehr- und Lernfreiheit je u Njemačkoj dignuta do ustavnog principa. Institucionalna autonomija je drugi pojam, temeljna odlika britanske tradicije. Treća tradicija koju Evropa baštini su francuske grand ecoles s obrazovanju profesionalne elite kao temeljnim ciljem.

Tri medjaša u procesu uspostave modernog evropskog prostora visokog obrazovanja su Magna Charta Univerzitatum 1988 (388 univerziteta, Sarajevo te godine 975 iz preko 90 država do 2024.); Sorbonska deklaracija 1998 (ministri Njemačke, Britanije, Francuske I Italije (dogovor o harmonizaciji Sistema visokog obrazovanja); Bolonjska deklaracija 1999. (29 država, danas 49 koje su pristupile izgradnji evropskog prostora (trociklični studij, model upravljanja, inoviranje modela finansiranja).

Magna Charta Universitatum afirmira principe akademske slobode i autonomije i ističe neodvojivost visokog obrazovanja i istraživanja.

Bosna I Hercegovina je uključena u programe podrške transformacji visokog obrazovanja 1996., Hrvatska 2000., Srbija 2001.[2]

Institucionalna autonomija ne ograničava se na pitanje ko bira rektora. Kriteriji autonomije univerziteta uključuju pitanje akademske autonomije, organizacione, finansijske, kadrovske.

Postulat uspostavljen višestoljetnim evropskim univerzitetskim iskustvom glasi: samoregulacija, autonomno upravljanje je najbolji način upravljanja univerzitetom.

Institucionalna autonomija univerziteta, ne fakulteta.

U domenu finansija, savremeni evropski univerzitet uglavnom funkcioniše na način da država definiše pravni okvir, određuje ukupni grant, postavlja strateške ciljeve, vrši reviziju, a univerzitet upravlja sredstvima, raspoređuje interne budžete, zapošljava, planira razvoj, odgovara za rezultate. Dakle, ključno evropsko načelo je da država definiše ciljeve, a univerzitet bira akademske mehanizme njihovog ostvarivanja. Ne da ministarstvo operativno upravlja akademskim odlukama.

To je suština institucionalne autonomije.

Važeći model trezorskog poslovanja otvara pitanje da li je univerzitet samostalna javna institucija ili administrativni korisnik ministarstva? Savremeni evropski trend vrlo jasno ide prema prvom modelu.

Odgovornost univerziteta je dugoročna i usmjerena prema budućnosti društva a ne prema bilo kojim parcijalnim interesima.

Mnogo suštinskih aspekata ukazuje na još uvijek veliku udaljenost od principa samorazumijevajuće djelatnih u Evropskom akademskom prostoru. To se ogleda u sva tri segmenta -akademskom, upravljačkom, finansijskom

• neprimjeren broj studijskih programa, broj nastavnika po programu, broj studenata po nastavniku; način implementacije trocikličnog modela studija; nerazumijevanje relacije diploma = master; udaljenost od EHEA-ERA standarda najočiglednije na primjeru 3. ciklusa
• nedosljedan model organizacije univeziteta (npr. sve prirodne nauke na UNSA čine jedan od 25 fakulteta); nerazumijevanje pojma katedre; nerazumijevanje pojma odsjeka
• neodgovarajući sastav Senata (područje akademskog vs. operativno rukovodnog)
• pogrešno razumijevanje i samorazumijevanje uloge Upravnog odbora
• neadekvatan model trezorskog poslovanja
• neadekvatno poimanje upisne politike, školarine, prevazidjen sistem finansiranja
• pogrešno razumijevanje uloge osnivača

Uzroci udaljenosti su

• Uvjerenje nosilaca političke moći u našem društvu da ih rezultat na izborima čini kompetentnim da mjerodavno odlučuju o stvarima univerziteta (što izravno, što preko činovnika kakve postavljaju)

• Unutar akademske zajednice, potpuni izostanak svijesti o potrebi (akademskog) obrazovanja za poslove rukovodjenja i upravljanja na univerzitetu. Neupućenost izrazite većine onih kojim ti poslovi bivaju povjereni (i onda kada je to autonomnom voljom univerziteta, kao što i treba biti) u temeljne postulate koji čine da je univerzitet jedna od četiri institucije koje su očuvale svoju strukturnu prepoznatljivost tokom pola milenijuma.

Prof. em. dr. Muharem Avdispahić, HonDSc

Rektor Univerziteta u Sarajevu 2012.-2016.

[1] Clark Kerr, The uses of the university, 5^th ed. Harvard University Press 2001

[2] Vidi:. M. Avdispahić, Ka evropskim prostorima visokog obrazovanja i istraživanja, Pregled 56 (2015), No. 1, 1-9.

The post Avdispahić: Bosanskohercegovački univerziteti u Evropskom akademskom prostoru appeared first on Krug99.

Kritičari današnje univerzitet vide kao zastarjelu, konzervativnu i zatvorenu sredinu, koja je samodostatna, egoistična i privilegovana u društvu više nego što to zaslužuje. Vide univerzitete kao institucije koji školuju kadrove za biro rada i imaju malu i slabu odgovornost za zajednicu i društvo; čak kažu da se nanosi velika šteta društvu. Često pitaju (provociraju): “Zašto akademska zajednica šuti?“

U zadnje vrijeme dosta se piše, a još više govori o autonomiji javnih univerziteta, odnosno o javnom i slobodnom izražavanju misli. Univerzitet u Beogradu je zadnjih mjeseci u centru medijske pozornosti u regionu zbog različitih ataka na univerzitetsku autonomiju, ali i jakog otpora.

Očigledno je da postoji miješanje političkih partija i religijskih zajednica u upravljačke strukture i sam rad univerziteta, i to je različito od univerziteta do univerziteta, od jednog vremenskog razdoblja do drugog, koliko im se dopusti i sl. Istovremeno sa druge strane imamo sve veće sudjelovanje uposlenika univerziteta u političkim partijama, što opet, nerijetko negativno, utiče na sam rad univerziteta.

Danas procesima na bh univerzitetima upravljaju ili pokušavaju da upravljaju oni koji su ne tako davno završili sumnjive fakultete ili koji su uz ogromne probleme završili „lagane“ studijske programe; imaju naravno velike ambicije za sebe, miješaju se u izbore nastavnika, kadroviraju i sl. Miješaju se u sami fundament istraživačkorazvojnog i razvojnoinovativnog segmenta društva.

Univerzitetski nastavnici, dekani, rektori su se spustili toliko nisko da se dodvoravaju, da idu na noge svakojakim političarima „opšte prakse“, da im masovno dodjeljuju najviša univerzitetska priznanja, da im i u javnosti skladaju panegirike kao da su Džemali Bijedići.

Nažalost, većina ljudi, danas u našem društvu, tako i u akademskoj zajednici, koja bi trebala da bude pokretač pozitivnih kretanja, ne želi promjene, jer su, između ostalog, svjesni da su tamo gdje im nije mjesto i da imaju brojne privilegije pa stoga oportunistički i veoma žilavo brane svoje pozicije zasnovane na neradu i neredu.

Na univerzitetima većinom imaju iluzije da će se nešto brzo ili samo od sebe poboljšati. Naravno, imaju visoko mišljenje o sebi, što veoma često ne odgovara realnosti; tako i pojavljivanje u foto galeriji lokalnog portala se smatra uspjehom.

U takvom sistemu visoko obrazovanje sve više postaje forma, bez suštinskog transfera znanja i vještina, sa jednim ciljem „nabavljanja“ diplome koja nema neku značajnu vrijednost na tržištu rada, osim uslova upošljavanja u mnogobrojnim ministarstvima, agencijama i u javnim preduzećima, a koja se u većini slučajeva potkradaju i urušavaju.

Ovo su sve kompleksna pitanja i traže dublju i obuhvatniju analizu društva uopšte. Kao osnova odgovora nameće se moralnost i etičnost kako na visokoškolskim ustanovama, tako i u društvu uopšte.

The post Zlomušica: Miješanje političkih partija i religijskih zajednica u upravljačke strukture i rad univerziteta appeared first on Krug99.

Autonomija i akademske slobode univerziteta u BiH i evropskom prostoru

Uvodničari:

Prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici

Prof. dr. Muharem Avdispahić, ex – rektor Univerziteta u Sarajevu

Prof. dr. Elvir Zlomušica, ex – rektor Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Autonomija i akademske slobode univerziteta u BiH i evropskom prostoru appeared first on Krug99.

Redovna sesija Kruga 99 održaće se  u nedjelju, 10. maja 2026. godine sa početkom u 11:00 sati,  kao i press konferencija „uživo“ iz prostorija Kruga 99,  Vrazova 1., u  10.00 sati, o temi:

Otpornost mladih na nacifašizam

(U povodu Dana pobjede i Dana Evrope)

Uvodničari/ke:

Petar Hadžović – student Pravnog fakulteta, romski aktivista (Trebinje)

Ena Matošević – magistrica međunarodne politike i diplomacije (Travnik)

Dragana Muratović – aktivistkinja (NVO) (Mostar)

Muhamed Hamzić – predsjednik Foruma mladih Kruga 99

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Otpornost mladih na nacifašizam (U povodu Dana pobjede i Dana Evrope) appeared first on Krug99.

Ti procesi nisu incidentni, niti su isključivo proizvod dnevne politike; oni predstavljaju kontinuitet djelovanja usmjerenog ka slabljenju i urušavanju države kao zajedničke nacije svih njenih građana.

Jučerašnji skup desničarske elite u Zagrebu nije izolovani slučaj političkih marginalaca, već posljednji izraz konsolidacije transatlantskih agresivnih namjera za razaranje evropske liberalne demokracije, uspostavljenih demokratskih državnih poredaka i internacionalnih odnosa koje su skoro 80 godina osiguravali mir i prosperitet, ne samo u Evropi.

Ne smijemo gubiti iz vida taj kontekst i kao guske u magli pronalaziti oslonac u sprudovima sporednih medijskih pikanterija tipa – ko je platio organizaciju skupa i slično.  Kao što su uspavane političke strukture brzo prihvatile narativ o dolasku Trampovog sina u Banja Luku ili izaslanika SAD u Gradinu tek kao providni rezultat lobističkih mešetara bez političkih agendi.

Jer, Bosna i Hercegovina je opet bila u fokusu političke kartografije i ideja koje nisu ni nove, ni najnovije. Niti su, na žalost, autentične već odražavaju realpolitičke pozicije dominantnih političkih snaga i ukupnih strategija države Hrvatske prema BiH. I ne samo nje.

A kartografije u Bosni su uvijek krvlju poprskane. Pa čak i salonske, bile one i u purgerskoj samodopadnosti i neosnovanoj prepotentnosti. Sa takvom oblandom ne gradi se prijateljsko povjerenje već naprotiv. Niti rješenja sa lažnim paralelama sa Belgijom.

U ovakvim regionalnim vanjsko političkim okolnostima, potreba za ujedinjenim otporom državotvornih snaga nije puka politička opcija, nego nužnost. Naglašavam, ujedinjenim otporom. Ne kao puke reakcije već izraza bosanskog državotvornog, nacionalnog dostojanstva.

Tim prije što smo odavno već locirali  „rušitelje države“ kao one političke, institucionalne i vaninstitucionalne aktere koji dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, osporavaju nadležnosti i autoritet državnih institucija, blokiraju ili paraliziraju donošenje odluka na državnom nivou, djeluju na uspostavljanju paralelnih političko-pravnih struktura, proizvode pravnu nesigurnost i institucionalnu disfunkcionalnost i, u konačnici, vode u sigurnosnu krizu.

Bez obzira u koju se političku košulju zamotavali.

Ujedinjeni otpor mora biti zasnovan na principima uspostava minimuma državnog konsenzusa političkih, kulturnih, akademskih, medijskih i subjekata civilnog društva koji vlastitu budućnost vide u modernoj demokratskoj državi Bosni i Hercegovini. Ovaj minimum ne podrazumijeva ideološku homogenizaciju, nego strateško, državotvorno  usaglašavanje. Cilj je jedinstven i pravovremen odgovor na svaki oblik institucionalnog, sigurnosnog i svakog drugog destabiliziranja države BiH.

Ujedinjeni otpor u bosanskim okolnostima nije izraz političke homogenosti, nego političke zrelosti. On zahtijeva jasno razumijevanje da država nije vlasništvo nijedne političke opcije, već zajednički okvir unutar kojeg se odvija politički i društveni život. Različitosti u političkim stavovima ne smiju biti prepreka zajedničkom djelovanju u zaštiti onoga bez čega te različitosti ne bi imale prostor da postoje. U tom smislu, ujedinjeni otpor nije kraj političkog pluralizma — on je njegov uslov.

Ako ostanemo na verbalnom nivou principa, ništa se neće promijeniti. U bosanskim okolnostima presudan je prijelaz iz deklaracije u operativu — dakle, šta konkretno uraditi već sutra, narednog mjeseca i u narednoj godini. Izbori ne smiju biti prepreka, niti stranačko mešetarenje, već vrijeme strateških odluka i političke mobilizacije.

Zbog toga Krug 99 inicira okupljanje na izradi Sporazuma o minimumu zajedničkog djelovanja bez obzira na predizborna usijanja. Tim prije što takav sporazum ne bi trebao zadirati u programske, ideološke i političke razlike, već na uspostavljanje operativnog okvira saradnje o pitanjima od suštinskog značaja za državu.

Nama nisu potrebne nikakve simulacije „crvenih linija“. One su već odavno iscrtane, pređene i nema izgleda da nestanu, niti da nestanu moralističkim vapajima. Ono što nedostaje je koordinirani i ujedinjeni strateški odgovor za kojeg niko nema pojedinačno dovoljan kapacitet. Strateško ujedinjenje nije slabost već izraz odvažnosti i dodatne snage koja se oslanja, izvire i  odražava  težnje i očekivanja većina građana ove zemlje.

Adil Kulenović, 26.04.2026.

The post Kulenović o temi: Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države appeared first on Krug99.

Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države

Uvodničar:

Dr. Enver Išerić, član Predjedništva NES-a

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države appeared first on Krug99.

Prije dva dana, Pedro Sančez, španski premijer, dao je izjavu koja možda najbolje dijagnosticira današnju globalnu krizu. On je rekao: „…očito da su mir i vrijednosti koje ga podupiru napadnuti reakcionarnim valom, autoritarnim režimima, dezinformacijama i pošastima koje ugrožavaju stabilnost naših demokratskih institucija“. A brazilski predsjednik Lula da Silva upozorava „kada demokratija nazaduje, pojavljuje se Hitler“, očito aludirajući na Trampa.

I zaista, izgleda da američko urušavanje i Evrope ide putem urušavanja poredaka zasnovanih na liberalnoj demokraciji, uključujući i internacionalni – jačanjem desnice, surove logike profita i sile u odnosima između država, islamofobije, etnonacionalizma, pa i sijanjem razdora unutar samog kršćanskog svijeta.  

 Ali, uporedo sa tim naziru se i nova savezništva zemalja srednje snage koje registruju slabljenje “meke moći” SAD-a u Evropi i svijetu — ne kao spektakularanog loma, nego kao postepenog opadanja uticaja koji je decenijama oblikovao političku stvarnost kontinenta. Nekada je „meka moć“ bila veća i od vojne moći.

Nekada je bilo dovoljno da Vašington pošalje signal. Danas se ti signali sve češće tumače, preispituju ili jednostavno ignorišu. Primjer nisu samo izbori u Mađarskoj već i otpor u drugim dijelovima svijeta, pa i u samoj Americi.  Ne zato što je američka moć nestala, nego zato što je izgubila onu vrstu autoriteta koji ne počiva na sili, nego na percepciji i uvjerenju.

Sama Evropa pokušava odgovoriti na tu promjenu konceptom koji zvuči ambiciozno: strateška autonomija. U prevodu, to je pokušaj da se vodi vlastita politika, a da se ne napusti savez sa SAD. Ali, između ideje i stvarnosti stoji stara evropska slabost — nedostatak jedinstva. Dok jedni zazivaju veću samostalnost, drugi i dalje sigurnost vide isključivo pod kišobranom NATO-a.

             Pokazuje se da dio evropske politike više ne želi biti samo refleks američkih odluka, nego traži vlastiti glas — makar još uvijek nesiguran i nedovoljno usklađen. Izgleda, bar za sada, da Evropa i dalje stoji između američke sigurnosne sjene i vlastite nesigurnosti, ne samo zbog konačnog ishoda rata u Ukrajini već i zbog energetskog loma. Dok SAD ukidaju sankcije Rusiji na američki uvoz nafte i plina na novih 3 mjeseca, u samoj Evropi još traje proces otriježnjenja.

U tom kontekstu, nameće se pitanje koje se sve češće izgovara poluglasno: može li se Bosni i Hercegovini dogoditi scenarij nalik onome koji danas gledamo u Ukrajini — dovođenje u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta kroz kombinaciju unutrašnjih slabosti, vanjskih pritisaka i otvorenijom podrškom hegemonijskim aspiracijama Srbije i Hrvatske? Pogotovo što je očita činjenica američko blokiranje procesa demokratskog razvoja i izgradnje suverene bosanske nacije svih njenih građana, jednako izglednom činjenju ustupaka ruskom etnonacionalnom ekspanzionizmu u Ukrajini.

Odgovor zahtijeva hladnu analizu. Ali sama činjenica da se takvo pitanje postavlja nije beznačajna. Ona govori o promjeni percepcije sigurnosti — o osjećaju da su granice, koje su dugo smatrane zatvorenim pitanjem, ponovo postale dio šire geopolitičke igre. U tom smislu, paralela sa Ukrajinom nije prognoza, nego upozorenje: da suverenitet nije statična kategorija, nego odnos snaga koji se mora kontinuirano pratiti.

Nadati se je da za Bosnu i Hercegovinu to znači da najveći rizik ne dolazi iz scenarija otvorenog konflikta, nego upornog jačanja i slabljenja institucija i političke kohezije. Jer znamo da države rijetko gube integritet preko noći ali mnogo češće kroz postepeno potkopavanje iznutra –  kada i spoljašnji akteri koriste nastali otvoreni prostor.

Adil Kulenović, 19.4.26.

The post Nekada je „meka moć“ SAD bila veća i od vojne moći appeared first on Krug99.

Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 – Forum Neretva, organizirala je svoju treću sesiju u Mostaru i to ovaj put, na temu “Osvrt na sigurnosnu situaciju u Hercegovini“. Uvodničar je bio doktor Semir Šarić, ekspert za sigurnost, koji je govorio o trenutnom stanju, uz napomenu da uzroci trenutne sigurnosne situacije datiraju još iz vremena nakon potpisa Daytonskog sporazuma.

– Tu su i određeni centri moći ili politike kojim je potreban “nered“ u Hercegovini, zatim određene kriminalne strukture, pa i obavještajni centri iz okruženja, zemalja regije što ne treba zanemariti. Mostar i Hercegovina su roviti, ovdje su sučeljavani Bošnjaci i Hrvati, i te procese i negativnosti je lahko usložniti do nivoa esklacije i izmicanja kontroli, naveo je profesor Šarić.

Nažalost, tematiziramo problematiku sigurnosti u Hercegovini. Kada kažem “nažalost“, razlog je što je situacija loša, upozorio je predsjednik Foruma Neretva, Edin Batlak.

– Kao odgovorne, slobodnomisleće osobe dužni smo reagovati na te pojave. Ovdje živimo, tu je naša budućnost i želimo je urediti na najbolji način. Ukoliko nema sigurnosti, nema ni mogućnosti za razvoj i normalan život. Hercegovina je po ovom pitanju osjetljiva, želimo ukazati na probleme, kao i na pravce rješavanja. Uvodničar je čovjek iz prakse, doktor nauka i profesor na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ sa bogatim iskustvom stečenim u bezbjednosnim agencijama, uz to i čovjek sa ovog prostora, dodao je Batlak.

Učesnik sesije bio je i predsjednik Foruma mladih Kruga 99, Muhamed Hamzić.

– Čestitke Forumu Neretva na ovoj sesiji u Mostaru. Specifična je situacija, tema je aktualna. Vidite u posljednje vrijeme, prijetnje, navijačke izgrede, određeni političari najavljuju incidente, prave se sigurnosni vakum i nesigurnost među građanima. Želimo odgovoriti na način da osvjestimo građane o svim mogućim sigurnosnim aspektima u narednom periodu, koji se mogu očekivati, naveo je Hamzić.

Na sesiji je učestvovalo tridesetak članova Kruga 99 ,građana Mostara i Hercegovine i nekolicina dužnosnika iz sigurnosnog sektora.

Nakon iznimno kvalitetne diskusije zaključeno je da će ANI Krug 99-Forum Neretva u najskorije vrijeme upoznati domaću i internacionalnu javnost sa vrlo složenom sigurnosnom situacijom i zabrinutošću građana Hercegovine, te opravdane bojazni da situacija može izmaći kontroli i eskalirati tragičnim posljedicama.  Apostrofirano je da najveća odgovornost  za postojeće stanje stanuje na adresi političko dominantnih vladajućih struktura koje u različitim formama imaju presudan utjecaj na tužilaštvo,sudstvo i sigurnosni sektor .

FOTO SA SESIJE:

VIDEO SA SESIJE:

The post Forum Neretva: Bojazan da sigurnosna situacija u Hercegovini može izmaći kontroli i eskalirati appeared first on Krug99.