Adil Kulenović

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

Izazovi i perspektive Bosne i Hercegovine: Pogled Kruga 99 na put ka Evropskim integracijama

Čast mi je da vam se obratim i zahvalim na mogućnosti da izložim nekoliko osnovnih uvjerenja koja već 31 godinu, svake nedjelje, razmatraju nezavisni intelektualci okupljeni oko Kruga 99 – Sarajevo. Naravno, riječ je multidisciplinarnim pristupima, iz različitih teorijskih polazišta i ambijenta naše socijalne i političke prakse. Njemačka klasična filozofija, francuska humanistička i politička misao, vrijednosti liberalne demokracije, bile su u osnovi našeg obrazovanja i temelj produktivnog dijaloga između nas. Često zaboravimo naglasiti da smo od prvih dana, još u ratu, bili i ostali multietničkog sastava. Vjerovali smo, vjerujemo i danas, da je obnova vrijednosti iz najboljih perioda bosanske historije, njenog načina života u raznolikosti i razumijevanju, temelj, model i paradigma prosperitetne budućnosti. Katedrala, sinagoga, pravoslavna crkva, džamija, koje nisu uništene ni u ratu, nisu samo slika sa razglednica Sarajeva, već historijska činjenica i putokaz za budućnost.

Dame i gospodo, cjenjeni zastupnici,

Dejtonska nedorečenost i etno-nacionalističke politike: Prepreke demokratskoj tranziciji

Prvo, ta historijska pozadina, taj beckground, jeste razlog našeg odbijanja da se slučaj Bosne i Hercegovine politički tretira kao „poseban slučaj“ izvan zajednice demokratskih nacija, corpus separatum, mantra koja je nametnuta tokom 20. stoljeća. Referendum o nezavisnosti  iz 1992. godine, kojeg je tadašnja Evropska  zajednica zatražila kao uslov za priznanje suverenosti države, ubjedljivom većinom glasova izišlih građana na referendum, potvrdio je većinsku volju za Bosnom i Hercegovinom kao  „državom ravnopravnih građana“. To je bio jasan putokaz i pravac ka zajednici evropskih demokratskih država. Na žalost rat protiv Bosne i Hercegovine odvijao se prema ključnim postavkama iz referendumskog pitanja HDZ-a kojeg je tadašnja Skupština Republike BiH odbacila. A on je sadržavao odbačeno zalaganje za  Bosnu i Hercegovinu kao „državnu zajednicu“ „suverenih naroda“ u „nacionalnim teritorijama“. Na žalost, nakon agresije na BiH, DMS je potpisan u uslovima već izvršenog genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, u kojima su učestvovale susjedne države, što daje razloga za preispitivanje u odnosu na norme internacionalnog prava i povelje UN-a. Dominantne etno nacionalističke politike u ovom postratnom i post genocidnom društvu kako u zemlji tako i u susjedstvu koristile su dejtonske nedorečenosti za razaranje države i društva, za blokade demokratskog i slobodnog razvoja funkcionalne države,  gušenje i marginaliziranja glasa građanske javnosti koji je u interesu svih ljudi BiH. Mantra o konstituentnim narodima sprečava demokratsku tranziciju Bosne i Hercegovine i obnovu tradicionalnih vrijednosti života u različitosti i razumijevanju, toj kulturi bosanskohercegovačkog načina života.

Zbog toga sa najvećom pažnjom i oprezom pratimo toliko željeni put ka otvaranju pristupnih pregovora za BiH u EU. Prije svega sa oprezom da li će taj put biti na matrici „od Dejtona ka Briselu“, kao put i demokratske tranzicije iz sadašnjeg neodrživog modela etno političkog sistema ka demokratskom. Ili ćemo, bez te garancije, ostati zarobljena država i konfliktno društvo, pod hegemonijskom kontrolom, interesima i aspiracijama susjednih država. Na žalost, postoje politički akteri i dio NVO koji smatraju da dejtonski uređena BiH može uopšte postati članicom EU.

Naš jasan moralni i politički stav jeste pobuna protiv zalaganja da BiH bude i sa ulaskom u EU pod aparthejdom od vrijednosti pune evropske demokracije i zajednice demokratskih država. Izolacija BiH od demokratskih standarda političkog Zapada, činit će besmislenim i evropske integracije.

Sigurnosna pitanja u fokusu građana BiH

Drugo, geopolitičke, regionalne i unutar političke okolnosti u BiH stavljaju u prvi plan interesovanja svakog građanina sigurnosno pitanje kao jedno od najvažnijih. Šutnja ili mimikrijski govor većine političkih aktera u BiH, te forme i sadržaji hibridnog ratovanja protiv BiH čine to pitanje alarmantnim.  Čini se da veći stepen opreza i senzibilnosti za stanje i poziciju BiH pokazuju NATO i evropske političke strukture prema BiH, nego institucionalne strukture u BiH. Skretanje pažnje sa realpolitičkih sigurnosnih izazova na pojedinačne slučajeve nasilja, šutnja pred vježbom antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije i entiteta Republike srpske na Dan nezavisnosti BiH, nastojanja Republike Hrvatske da u BiH uputi vojne resurse u okviru EUFOR-a i dolazak na njegovo komandno čelo mađarskog generala, Dodikova savezništva sa Rusijom i Bjelorusijom na rušenju internacionalnog poretka i očekivanja za sebe beneficija politike „ruskog svijeta“ i Vučićeve politike „Srpskog sveta“, odcjepljenja Rs, traži još jasnije definisanje dodatnih vizija i standarda u procesu pristupnih pregovora. Kao što postoje tendencije susjedne Hrvatske da putem izmjena Izbornog zakona BiH ostvari dio ratnih ciljeva i kontrolu nad suverenitetom BiH.

Možda je potrebno ovom prilikom podsjetiti na okončani proces razoružanja u BiH u kontekstu sadašnjeg enormnog disbalansa naspram susjednih zemalja, što je i mimo njihove obaveze prema vojnom dijelu Dejtonskog sporazuma. Poziv na oslonac na vlastite, unutar bosanske  snage je delikatan, bez jasnih evropskih savezništava i obaveza.

Posljedice genocida i udruženih zločinačkih poduhvata: Izazov obnove povjerenja i pomirenja

Treće,  buduće evropske integracije i pristupni pregovori moraju biti uslovljeni otklanjanjem posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata na državu i društvo. Dakle, nekim izvršiocima kazne su izrečene pred internacionalnim sudovima, neki kazneni postupci su i danas u toku. Ali nisu otklonjene političke, moralne i metafizičke posljedice. Njihov korijen je u etno političkom uređenju i stečenim pozicijama moći čije su posljedice zarobljena država i razoreno društvo.

Proces obnove povjerenja i pomirenja između ljudi i naroda u BiH nije u interesu dominantnih etnopolitičkih elita, već naprotiv. Historijski revizionizam, dvije škole pod jednim krovom, demoniziranje sekularizma i građanskog uređenja, minoriziranje građanskih organizacija i društvenih slojeva, i dalje razaraju tradicionalni način života u raznolikostima i razumijevanju. Svakodnevni ispadi sa neofašističkih pozicija direktna su posljedica razorenog obrazovnog sistema i školskih programa oslonjenih na historiografiju susjednih država, koji glorificiraju etničke obrazce i  ratničke mitove. Veličanstveni spomenik u Mostaru pobjednicima iz Drugog svjetskog rata konstantno se obnavlja, dok ga konstantno ruše tzv. „nepoznati izvršioci“.

Evropa je najveći interes za ostvarenje stogodišnjih težnji bosanskih građana. Ratna razočarenja sa evropskim politikama ustupaka nasilnicima protiv BiH, ne smiju biti i nisu razlogom gubljenja povjerenja u tu paradigmu vrijednosti, zbog koje na žalost, naša djeca, sve više odlaze.

Hvala vam na pažnji da se na ovakav način obratim ovom cjenjenom skupu.

Adil Kulenović, 5.3.24.

The post Adil Kulenović: Pravci izlaska iz krize u BiH appeared first on Krug99.

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

Ovaj dio sesije nosi naslov “Etno-religijski sistem“. Takav sistem, politički i ustavni sistem zasnovan na etno-religijskoj podjeli, postoji samo u Bosni i Hercegovini. Drugdje, ljudi vjerovatno ne bi ni znali šta bi ovaj naslov trebalo da znači. Neki od njih žive u društvima sa etno-religijskom raznolikošću, ali oni nikada nisu vidjeli politički i ustavni sistem potpuno zasnovan na etno-religijskim identitetima. Čak i u Belgiji, zemlji u kojoj etno-religijska autonomija igra veliku ulogu, suverenitet na kraju počiva na građanima, i njeni građani kao cjelina tvore belgijsku naciju. I tako je to i u svakoj drugoj evropskoj zemlji. Ne postavlja se pitanje da li suverenitet počiva na građanima i naciji. Također, ne postavlja se pitanje oko temeljnog principa na kojem se zasniva suverenitet: kao takav, suverenitet je nedjeljiv i neprenosiv. Onda, zašto je suverenitet Bosne i Hercegovine podijeljen i prenesen na tri najveće etno-religijske zajednice, i zašto ne počiva na građanima i naciji? Zašto počiva na ovim trima zajednicama, koje drže odvojene teritorijalne cjeline pod svojom kontrolom? Ko je podijelio suverenitet Bosne i prenio ga na takav način, stvarajući etno-teritorije?  

Na Lisabonskoj konferenciji, 1992. godine, pod sponzorstvom tadašnje Evropske zajednice i predsjedavanjem Lorda Carringtona i Jose Cutileira, suverenitet Bosne je podijeljen na tri dijela i prenesen na samoproglašene lidere tri najveće etno-religijske zajednice u Bosni – Aliju Izetbegovića, Radovana Karadžića i Matu Bobana. Ovoj trojici su dodijeljene njihove vlastite odvojene teritorije, na mapama oko kojih su se svi složili, a rat koji je uslijedio, sa svojim zloglasnim ‘etničkim čišćenjem’, predstavljao je samo implementaciju tih mapa na terenu. Zapravo, da je suverenitet bilo koje zemlje sa etnički raznolikim društvom bio podijeljen i prenesen na takav način, vjerovatno bi takva podjela i prenošenje suvereniteta neminovno vodili ka sukobu, vrlo sličnom ratu u Bosni od 1992. do 1995. godine.

Ipak, ustavni aranžman sačinjen na Mirovnoj konferenciji u Daytonu zadržao je model podijeljenog i prenesenog suvereniteta. I takav aranžman ostao je na snazi sve do danas. Opet, da je bilo ko bilo kada primijenio takav ustavni model na bilo koju drugu zemlju, u Evropi ili drugdje, posljedice bi bile iste – stanje zamrznutog, permanentnog sukoba, kakav traje u Bosni i Hercegovini od 1995. godine. Međutim, ovakav model je primijenjen samo u Bosni. Dakle, šta je ovoj zemlji potrebno da razriješi taj sukob i stvori stabilne uslove za svoj budući prospreritet?

Nije joj potrebno ništa drugo nego ponovno uspostavljanje suvereniteta – punog, nedjeljivog i neprenosivog – koji počiva na građanima i naciji koja se sastoji od građana. U tu svrhu, Bosna može usvojiti ustav bilo koje evropske zemlje, ne mora stvarati nikakav poseban model. Mi, kao Bosanci koji smo vještački podijeljeni na permanentno sukobljena plemena od strane Lorda Carringtona i Jose Cutileira, u ime tadašnje Evropske zajednice, sada tražimo od europarlamentaraca da prenesu našu poruku Brusselsu: jedina stvar koju trebamo od sadašnje Evropske unije je da nam pomogne da poništimo model Carringtona i Cutileira i da ponovo uspostavimo suverenitet Bosne kao pun, nedjeljiv i neprenosiv, koji će počivati na njenim građanima koji tvore jedinstvenu naciju, umjesto sadašnjeg podijeljenog suvereniteta prenesenog na samoproglašene lidere tri najveće etno-religijske zajednice. Ne treba nam nikakav etno-religijski sistem, potreban nam je samo sistem poput bilo kojeg drugog evropskog sistema. Jedino tada Bosna može postati poput bilo koje druge evropske zemlje, sa istim izgledima za stabilnost i prosperitet.

The post Zlatko Hadžidedić: ETNO-RELIGIJSKI SISTEM appeared first on Krug99.

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

Današnja pravno-politička struktura države BiH rezultat je antibosanskog političkog projekta prvih susjeda i ratne agresije koji su organizirali, pokrenuli i vodili preko vojnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Ključni napad 1990-ih godina bio je na bosansko društvo i on traje do danas. Antibosanska politika pokušava u Bosni napraviti tri odvojena društva zasnovana na novostvorenim mitovima klerikalne kontrarevolucije. Planski se perpetuira matrica konfliktnosti i etnofaulizma koja bi u perspektivi izbrisala svaku mogućnost bosanske društvenosti. To govori da je agresija na Bosnu osmišljena na sofisticiranoj razini srpskog i hrvatskog nacionalizma, u znanstvenim, vojnim o obavještajnim institucijama.

Bosna je zarobljena u matricu etničkog narativa ili etnopolitike. Sve što se govori ili radi potčinjeno je toj destruktivnoj matrici. Ona samo odgovara antibosanskom projektu srbijanskog i kroacijskog hegemonijskog ekspanzionističkog nacionalizma. Etničko-religijska politika onemogućava da Bosna postane moderna evropska država. To je u suštini antievropski sistem, on je rezultat rata i ratnih projekcija velikodržavnog hegemonizma. Taj sistem razara institucije građanskog društva i cjelokupnu društvenu organizaciju i poredak reducira na odnose “plemena” ili etničkih grupa.

Evropski put Bosne kao nezavisne i suverene države vodi u pravcu oslobađanja od te višedecenijske hegemonije velikosrpskog i velikohrvatskog nacionalizma koji planski i sistematski potkopava uspostavu vladavine prava i građansko društvo u BiH. Bosna je ratnom katastrofom zaustavljena u razvitku ka modernoj evropskoj državi i vraćena u “predmoderne” ili “predpolitičke” velikosrpske i velikohrvatske političke fantazije u kojim se ona mora podčiniti i definitivno uništiti kao multietničko društvo. To je u osnovi antievropski udar susjednih država na Bosnu koje nameću dogmatsku naraciju o kolektivu, vječnom etničkom političkom biću, koje ne pristaju na pravni poredak i ne priznaju prava pojedinca kao slobodnog. Suštinski, Srbija i Hrvatska su 190-ih pokrenule rat protiv Bosne kao internacionalno priznate države nacije. Pritom su rat predstavljale kao izraz “stare mržnje” i “konflikta između religijskih grupa” ili “etniciteta”, a radilo se o prljavom osvajačkom ratu za teritorije i resurse Bosne.

Etnopolitika ne može učiniti Bosnu kompatibilnom s evropskim demokratskim poretkom. Ako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava u Bosni, ona bi došlo do korijenite promjene pravnog poretka u našoj državi. To međutim ne dozvoljava etablirana etničko-religijska politika koja razvija antidemokratske tendencije. “Feudalni” politički model insistira na daljnjim etničkim podjelama društva i države koje bi trajno onemogućile funkcioniranje jedinstvenog državnog sistema. To je glavna ideja instaliranja političkih partija i vojnih organizacija u Bosni pod kontrolom Beograda i Zagreba.

Glavni cilj antibosanskog projekta je da se onemogući bosanski nacionalni identitet i da se zasvagda uništi bosanstvo kao ideja političke bosanske svijesti koja proizlazi iz postojanja države Bosne i Hercegovine. S internacionalnim priznanjem države BiH 1992. godine bosanstvo je postalo pravno-politička činjenica koja se više ne može prenebregnuti, odbaciti i ignorirati. To može biti samo u maglama antibosanskog projekta.

Srbija i njezini politički predstavnici  s Vučićem na čelu uopće ne razumiju da bez bosanskog mira  nema mira na Balkanu. Ne može Srbija imati budućnost tako što će okupirati dio Bosne i nazvati ga “srpskom zemljom”. Uračunavati Bosnu u tzv. “srpski svet” znači nastaviti velikosrpski rat protiv Bosne.

Šta rade Srbija i Hrvatska u Bosni i Hercegovini posljednjih svih tih godina poslije Daytona? Ove dvije države vode vrlo podlu i zakulisnu politiku prema Bosni. Na sve moguće načine pokušavaju unutar Bosne učvrstiti i osigurati daljnje postojanje ratnih “aranžmana” ili paradržavica koje su osnovali Milošević i Tuđman. Decenijama se radi na slabljenju institucija države BiH, a jačanju entitetskih “rs” i prikrivenih institucija HB. Taj proces danas je došao do svoga vrhunca.

Državni cilj Bosne i Hercegovine je da se napravi kompatibilan sistem života s evropskim svijetom, ali to se onemogućava od strane izvanbosanskih politika. Država mora biti prilično centralizirana da bi se mogla razvijati. Daljnja decentralizacija vodi do potpunog raspada sistema. Nemoguće je s entitetskim vetom i samovoljom etničkih oligarhija oblikovati bilo kakvu razvojnu politiku.

Naravno, ovo nisu neka nova saznanja, nego podsjećanje na činjenice koje su svima nama dobro poznate!

Hvala za pažnju

The post Senadin Lavić: Bosansko gledište appeared first on Krug99.

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

U noći održavanja izbora Visoki predstavnik je izmijenio pravila o delegiranju kantonalnih poslanika u Dom naroda Federacije BiH, time je izmijenio i način izbora predsjednika i zamjenika predsjednika Federacije BiH. Naime, on je ovom svojom odlukom, svjesno ili nesvjesno, učvrstio nacionalne pozicije bošnjaka, hrvata i srba. Na ovaj način, a pokazat će se u budućem periodu, nema više potrebe za drugim narodima u kantonima gdje isti nisu većina.

Svaka politička partija pravi liste za izbore i na te liste postavlja osobe u skladu sa Izbornim zakonom (primjer da mora biti određen broj žena) a i u skladu sa mogućnošću izbora drugih naroda u Dom naroda FBiH.

PREZENTACIJA

Nakon prezentacije vidljivo je da će političke partije u budućnosti, a u zavisnosti o kojem se kantonu radi, ići ka tome da delegiraju što više većinskog naroda u kantonu (bošnjaci bošnjaka a hrvati hrvata) kako bi se izborili za što povoljniju poziciju pri izboru predsejdnika Federacije BiH. Pri tome će neminovno doći do toga da u kantonalnim skupštinama nećemo imati svih konstitutivnih naroda a što za posljedicu ima nacionalizaciju kantona.

Harmful effects of the decisions imposed by the High Representative

On the election night, the High Representative changed the rules on the delegation of cantonal

deputies to the House of Peoples of the Federation of Bosnia and Herzegovina. By doing so, he

also changed the procedure for electing the president and deputy president of the Federation of

Bosnia and Herzegovina.

By this decision, he, knowingly or unknowingly, strengthened the national positions of Bosniaks, Croats and Serbs. In this way, as the future period will reveal, there is no more need for other peoples in the  cantons where they are not the majority.

Each political party makes its own list for elections and enlists people in accordance with the Election Law (for example, the requirement for a specific number of women) as well as in accordance with the possibility for other peoples to be elected to the House of Peoples of the Federation of Bosnia and Herzegovina

PRESENTATION

After the presentation, it would be evident that in the future, depending on the canton, the political parties would opt for delegating as many members as possible of the majority people in that canton (Bosniaks would delegate a Bosniak and Croats would delegate a Croat) in order to fight for the most favorable position in the election of the president of the Federation of Bosnia and Herzegovina. This will inevitably lead to the situation that we will not have all the constituent peoples in the cantonal assemblies, which will result in the nationalization of the cantons.

The post Boris Krešić: Štetnost nametnutih odluka Visokog predstavnika appeared first on Krug99.

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

Hvala vam na ovoj prilici da govorim ovom Odboru u ključnom trenutku kada se raspravlja o budućnosti moje zemlje. Krucijalno pitanje je da li smo spremni za budućnost, jer smo predugo na vještački način etnički podijeljeno društvo bez jednakih prava za svakog građanina na cijelom prostoru BiH? Ustav Bosne i Hercegovine pravi razliku između “konstituentnih naroda” (osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “ostalih” (pripadnika nacionalnih manjina i osoba koje se ne izjašnjavaju ni prema jednoj grupi).

U skladu s Ustavom (čl. IV. stav 1. i V), samo osobe koje se izjasne kao pripadnici jednog od “konstituentnih naroda” imaju pravo kandidirati se za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Citirat ću član 43. presude u mom predmetu: “Priroda sukoba je bila takva da je za osiguranje mira bilo neophodno odobrenje “konstituentnih naroda” (ibid.). Međutim, sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, više nije moglo biti razloga za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se demokratski aranžmani uspostaviti bez daljnjeg odgađanja. S obzirom na potrebu da se osigura djelotvorna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine omogućiti pravo kandidiranja na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti i bez davanja posebnih prava za konstituentne narode isključujući tako manjine ili građane Bosne i Hercegovine”. Kraj citata.

Navedenom presudom se vlasti Bosne i Hercegovine pozivaju da poduzmu sve potrebne korake za potpuno izvršenje te presude usvajanjem potrebnih mjera usmjerenih na otklanjanje diskriminacije protiv onih koji nisu pripadnici konstituentnih naroda u kandidiranju za izbore u Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da bez daljnjeg odlaganja usklade svoj ustav i izborno zakonodavstvo sa zahtjevima Konvencije.

U presudi se dalje navodi: “Vlasti i politički lideri Bosne i Hercegovine treba da izmijene Ustav i izborno zakonodavstvo i da ih usaglase sa zahtjevima Konvencije, bez ikakvog daljnjeg odlaganja. Podnositeljica zahtjeva je tvrdila da joj je, unatoč tome što je državljanka Bosne i Hercegovine, Ustavom uskraćeno bilo kakvo pravo da se kandidira za Dom naroda i Predsjedništvo jer se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od “konstituentnih naroda” ili bilo koje etničke grupe.”  Kraj citata.

Visoke ugovorne stranke obvezuju se povinovati konačnoj presudi Suda u svakom slučaju u kojem su stranke u postupku. Imajući u vidu ovu odredbu, svi dužnosnici i institucije u BiH moraju poštovati europske standarde i međunarodno pravo kao dio svojih službenih dužnosti. Svi lažni argumenti neodgovornih političara i odvjetnika koje oni angažiraju novcem građana su argumenti koji bi zemlju vratili, ne u početni mir, već u rat koji mu je prethodio. Sve obmanjujuće, lažne tvrdnje imaju jasan cilj: potkopati mirovni sporazum, uključujući institucije na državnoj razini, i omogućiti nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju plaćaju obični građani.

Umjesto toga, nacionalistički političari pokušavaju oslabiti institucije, prijete odcjepljenjem ili raspiruju plamen nepovjerenja i podjela.

BH lideri moraju okončati etnonacionalizam. Oni trebaju raditi za dobrobit svih građana ove zemlje, bez obzira na njihovu nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost.

Jedan od važnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora i ulazak u EU je izgradnja demokratskog društva, što podrazumijeva punu provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.

Ovdje ću stati. Hvala vam na pažnji i strpljenju. Ostajem otvorena za sva vaša pitanja.

The post Azra Zornić: Na vještački način etnički podijeljeno BH društvo appeared first on Krug99.

Izlaganje na panelu Odbora Europskog parlamenta za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom

5. mart 2024. godine

Uz zahvalnost za mogućnost da se obratim ovome panelu, iako sam prvobitno odbio učešće, ipak sam na poticaj Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 i naših građana koji žive izvan Bosne i Hercegovine prihvatio da se obratim sa nekoliko rečenica. Nije mi inspiracija da odgovaram na nesuvisle komentare jednog od euro-parlamentaraca iznesene na panelu, već želim da jasno istaknem nekoliko stvari. Iako je želja mnogih da govorim o presudi Europskog suda za ljudska prava u mom predmetu „Kovačević“, o tome ne mogu govoriti jer je to još uvijek u proceduri i tome ću moći govoriti teka kada se postupak okonča. Ipak, želim iskazati uvjerenje da je Europski sud za ljudska prava takav sud koji ima svoj integritet i koji će odbiti sva lobiranja, koja ponajviše dolaze iz susjedne Hrvatske, koja na sve načine pokušava da razori presudu „Kovačević“. Smatram kako bi bilo jako smiješno i nesuvislo kada bi Europski sud za ljudska prava, svoju presudu u kojoj je utvrđena diskriminacija unutar aktivnog biračkog prava, izmijenio i odlučio nešto drugo, jer bi time udario na svoj vlastiti integritet.

Želim se zahvaliti na mogućnosti da kažemo naše stavove, koji se tiču Bosne i Hercegovine, njenog političkog sistema i društvenih odnosa, jer nemamo često priliku govoriti o tome u Europskom parlamentu niti u razgovoru sa euro-parlamentarcima. Zato je ovo važan događaj, da se može čuti i druga strana priče, jer smo često svjedoci kako europarlamentarci iz susjedne Hrvatske, zloupotrebljavajući svoj status delegata u Europskom parlamentu, jednostrano govore o Bosni i Hercegovini na neprimjeren način bez valjanog osnova za tako nešto. Često se pitamo ovdje u Bosni i Hercegovini, rade li hrvatski europarlamentarci bilo šta drugo osim što stalno govore o Bosni i Hercegovini predlažući rješenja koja nisu unutar europskih standarda i vrijednosti. Zato se postavlja jasno pitanje, na koji način hrvatski europarlamentarci doprinose Europskoj uniji, ako u svakoj prilici govore samo o Bosni i Hercegovini?

Čuli smo, također, prijedlog hrvatskih europarlamentaraca da Bosna i Hercegovini treba biti uređena kao federalna država sa elementima supsidijarnosti. Zato se postavlja drugo veoma važno pitanje: odakle pravo bilo kome, uključujući hrvatske europarlamentarce koji zloupotrebljavajući svoj status europarlamentarca, da predlažu način uređenja Bosne i Hercegovine? To je neprihvatljivo, jer samo građani Bosne i Hercegovine imaju pravo da odrede oblik državnog uređenja u Bosni i Hercegovini i niko drugi.

Isto tako, često čujemo kako hrvatski europarlamentarci predlažu neki „Belgijski model“ ili korištenje belgijskog političkog sistema u Bosni i Hercegovini, ali neće da kažu da je Ustavom Belgije u članovima 10. i 11 jasno rečeno da je Belgija država Belgijanaca i da svi Belgijanci moraju biti jednaki pred zakonom i da im država garantira sva prava i slobode bez diskriminacije. Zašto onda mi, u Bosni i Hercegovini, ne možemo imati državu koja će garantirati sva ljudska prava i temeljne slobode svim Bosancima i Hercegovcima? Zašto u Bosni i Hercegovini ne može postojati puna demokracija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava?

Odgovor je jednostavan, zato što pojedine susjedne zemlje, a Hrvatska naglašeno nastoji da svoje ratne ciljeve ostvari prema Bosni i Hercegovini u mirnodopskim uvjetima. Kada se takvim lošim namjerama suprotstavite onda dobijete odgovor da neko želi unitarizirati Bosnu i Hercegovinu, po metodu „jedan čovjek-jedan glas“, što je stav koji je nesuvisao i bez bilo kakvog valjanog argumenta.

Podsjetiću da postoje tri osnovna oblika državnog uređenja, koje se odnosi na sve države u svijetu: unitarno, federalno i konfederalno uređenje i stvar je svake države odnosno njenih građana da se opredijele za oblik državnog uređenja koji žele. Potpuna je neistina da unitarno uređenje pretpostavlja metod „jedan čovjek – jedan glas“ jer unitarno uređenje uređuje način vršenja vlasti u pojedinoj zemlji. To svakako ne znači niti može značiti da će neka etnička zajednica preglasavati drugu etničku zajednicu, kada u sistemu demokracije učestvuju građani svoje zemlje, kao nositelji njenog suvereniteta. Kada hrvatski europarlamentarci govore o „unitarizmu“ kao nekom problemu, onda je sasvim jasno da se radi o manipulaciji.

Najzad, hrvatski europarlamentarci kao i javna vlast iz susjedne Hrvatske ulažu izuzetne napore da se izborni sistem u Bosni i Hercegovini izmjeni po njihovim željama, što predstavlja direktan udar na suverenitet Bosne i Hercegovine. Dodatno, njihova tendencija da se izborni sistem izmijeni na način koji sadrži diskriminaciju i etnički dijeli Bosnu i Hercegovinu, jedan je od načina da susjedna Hrvatska preuzme dio suvereniteta Bosne i Hercegovine, na način da putem svojih etničkih političkih saveznika ima konačni utjecaj na sistem odlučivanja u Bosni i Hercegovini.

Zato je jako važno da se hrvatskim europarlamentarcima ne dozvoli pominjanje Bosne i Hercegovine u svim institucijama Europske unije, niti da se dozvoli da oni predlažu način državnog uređenja Bosne i Hercegovine jer se time podriva državni suverenitet same Bosne i Hercegovine.

Potpuno smo svjesni postojanja Mišljenja Europske komisije i 14 ključnih prioriteta, čija implementacija mijenja kompletnu političku paradigmu u Bosni i Hercegovini, približavajući je europskim standardima i vrijednostima, ali istovremeno poboljšavajući Bosnu i Hercegovinu u tolikoj mjeru da ona bude sposobna da otvori pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Čak postoje i takvi politički akteri, u zemlji i inostranstvu, koji misle da ovako loše uređena i etnički podijeljena Bosna i Hercegovina, može biti ugurana u Europsku uniju, što je apsolutno netačno i jako opasno.

Zbog toga, jako je važno da se u Bosni i Hercegovini u što skorije vrijeme primjene europski standardi i europski sistem vrijednosti. Sve drugo, vodi ka destabilizaciji Bosne i Hercegovine, a time i cijelog regiona Zapadnog Balkana.

The post Slaven Kovačević: Unitarizam je sredstvo manipulacije etno-nacionalista appeared first on Krug99.

predsjednica Evropskog parlamenta

Poštovana gospođo Metsola,

Sa radošću smo prihvatili poziv Predsjedavajućeg Delegacije EU za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, gospodina Franza Romea na plodnu razmjenu mišljenja uoči predstojećeg sastanka SAPC EU-BiH. Sastanak su inicirali građani BiH iz dijaspore, a  5. marta 2024. godine.

To je bila rijetka prilika da se u institucijama EP čuje druga strana, autentični glas građana BiH koji i pored svega, njeguju kulturu zajedničkog života u raznolikostima i razumijevanju. Većina učesnika u raspravi bili su članovi Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99,  samonikle organizacije civilnog društva, multietničkog sastava članstva od svog osnivanja prije 31 godinu u ratnom Sarajevu. Naša zalaganja za evropsku budućnost BiH nisu manja danas u odnosu na ona iz prošlosti. Evropske vrijednosti su za nas bile i ostale „mapa puta“ od Dejtona ka Briselu, od razarajućeg etno nacionalizma ka demokraciji i ljudskim pravima.

Zbog toga vam se zahvaljujemo na ovom događaju i mogućnosti da izložimo svoje stavove i mišljenja koja, uvjereni smo, oslikavaju toliko željenu i argumentovanu nužnost tranzicije iz stanja nefunkcionalne države, etnički zarobljenog  društva i  poniženog građanina,  ka modernoj evropskoj, prosperitetnoj bosanskoj naciji. To je i razlog što vam dostavljamo naša uvodna obraćanja na online forumu sa željom da u njima prepoznate našu istinsku i nepatroniziranu težnju ka evropskim vrijednostima, mira i nekonfliktnog društva.

Ipak, i pored početnog opreza i očekivanja, bili smo neprijatno iznenađeni istupom zastupnika iz Republike Hrvatske u EP  Ladislava Iličića. Njegov gest diskreditacije učesnika i organizatora foruma  zbog „incidentne“ prilike da iznesu mišljenja slobodni građani BiH mimo i izvan hegemonijskog narativa zastupnika iz Hrvatske prema BiH, unošenja političkih kriterija za etnički identitet i valjanost govora nekih učesnika, razlog su naše veće zabrinutosti. Tim prije što se diskreditacija nastavlja i danas putem hrvatskih medija na najprizemniji način (vidjeti na: https://www.vecernji.ba/vijesti/bosnjacka-lobistica-u-parlamentu-eu-suradivala-s-ruskim-spijunom-1752641.

Tek sa ove distance vidimo koliko je bio važan i velik vaš napor i odlučnost da se omogući pravo na riječ autentičnim i samoniklim vizijama stanja i budućnosti BiH u EU, mimo narativa koji nameću izabrani zastupnici u EP iz Republike Hrvatske. Zato smo uvjereni, kako je panel gospodina Romea bila izuzetna prilika da se čuje drugačije mišljenje od onoga kojeg plasiraju hrvatski europarlamentarci.

Još jednom vam se iskreno zahvaljujemo.

Adil Kulenović, predsjednik

CC.: Franz Romeo, predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU za stabilizaciju i pridruživanje – SAPC

The post Pismo Kruga 99 predsjednici Evropskog Parlamenta – nepatronizirana težnja ka EU vrijednostima appeared first on Krug99.

Predstavnike Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, predvođene predsjednikom Adilom Kulenovićem, u sjedištu agencije Anadolu dočekali su direktor Regionalnog ureda za Balkan Hakan Celik i glavni i odgovorni urednik Zlatan Kapić

Kemal Zorlak  |06.07.2023 – Update : 06.07.2023

Foto: Elman Omić – Anadolu

Sarajevo

Delegacija Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”, predvođena predsjednikom Adilom Kulenovićem, posjetila je u četvrtak Regionalni ured agencije Anadolu (AA) za Balkan sa sjedištem u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Predstavnike “Kruga 99” u sjedištu Anadolu dočekali su direktor Regionalnog ureda za Balkan Hakan Celik i glavni i odgovorni urednik Zlatan Kapić. U pratnji Kulenovića bili su profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić, profesor na Mašinskom fakultetu Hazim Bašić, član “Kruga 99” i budući ambasador BiH u Švedskoj Bojan Šošić te povjerenik Foruma mladih “Krug 99” Rijad Ahmetović.

Celik je poželio gostima dobrodošlicu, informirao o radu agencije, te napomenuo kako je Anadolu danas medijska kuća koja svoje vijesti emituje na ukupno 13 svjetskih jezika.

Kulenović, s druge strane, zahvalio je Celiku na gostoprimstvu i veoma dobroj saradnji koju već godinama imaju s agencijom Anadolu.

„Da nije Anadolije nama bi medijski prostor bio puno zatvoreniji”, rekao je Kulenović.

Govoreći o radu i aktivnostima „Kruga 99“, Kulenović je podsjetio kako su u početnom stadiju formiranja Foruma mladih “Krug 99”.

Tokom sastanka ukazano je na značaj i neophodnost adekvatnog jezičkog standarda u medijima, a sagovornici su istakli i potrebu za organizacijom jednog simpozija na kojem bi se razgovaralo na tu temu.

“Adekvatnim jezičkim standardom treba da ulazimo unutar europskih integracija, kako bi stanovništvu, kada se nešto govori, bilo jasno na šta se konkretno misli”, rekao je Kulenović.

Na istu temu nadovezao se i profesor Senadin Lavić, poručivši da ako se danas u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama koristi jedna precizna političko-pravna terminologija, takva treba da se koristi i u Bosni i Hercegovini.

Ukazavši na činjenicu da je danas u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine vrlo često moguće čuti termin “nacionalnost Bošnjak”, Lavić je poručio:

“Bošnjak nije nacionalnost, Srbin nije nacionalnost, Hrvat nije nacionalnost u ovoj zemlji. U ovoj zemlji jedina internacionalno priznata nacija je Bosna i Hercegovina. To trebamo usvojiti, to nije moja želja, to je svjetski standard. Naše ključno pitanje s kojim se borimo jeste to zašto se stalno govori o tri naroda. Ovdje žive više od tri naroda i zašto nam se to podmeće. Kako smo svi nasjeli na to da stalno govorimo samo Bošnjaci, Srbi, Hrvati. Ima ovdje Crnogoraca, Turaka, Albanaca, Jevreja, Slovaka, Čeha, Slovenaca, Poljaka. Zašto njih zaboravljamo?”

Na kraju sastanka, Celik je Kulenoviću uručio originalni kamen zida turskog parlamenta koji je urušen usljed pokušaja državnog udara kojeg su teroristi FETO-a izveli u Turkiye, u julu 2016. RIječ je o suveniru koji je pripremio Ured za komunikacije pri Predsjedništvu Turkiye.

The post BiH: Predstavnici „Kruga 99“ posjetili sjedište AA u Sarajevu appeared first on Krug99.

MI, GRAĐANI BOSNE I HERCEGOVINE

• Ne damo suverenitet Bosne i Hercegovine
• Ne damo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
• Ne prihvatamo i ne dozvoljavamo da OHR prenosi suverenitet Bosne i Hercegovine na susjedne zemlje
• Ne dozvoljavamo suspenziju demokratije u Bosni i Hercegovini
• Ne dozvoljavamo suspenziju i negiranje ljudskih prava koje vrši OHR i pojedine strane ambasade
• Odbijamo bilo kakav vid diskriminacije bilo kojeg građanina Bosne i Hercegovine po bilo kojem osnovu
• Ne dozvoljavamo propagiranje, zaštitu i ugrađivanje pobornika udruženih zločinačkih poduhvata u politički sistem države
• Ne dozvoljavamo stvaranje aparthejda u Bosni i Hercegovini
• Zahtijevamo implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava
• Zahtijevamo da OHR prestane kočiti procese EU integracija svojim nedemokratskim odlukama
• Tražimo ostavku Christiana Schmidta koji se pokazao kao nedostojan funkcije Visokog predstavnika
• Tražimo punu demokratiju, potpunu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, makar to značilo kompletnu promjenu Dejtonskog sporazuma

Sarajevo, 31. mart 2023. godine, Dostojansveni protesti građana ispred OHR-a

The post Neprijateljima Bosne u inat appeared first on Krug99.

                                                                                                                      17. januar 2022. godine

Josep Borrell Fontelles

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/ potpredsjednik Evropske komisije

Rue de la Loi / Wetstraat 200

1049 Brisel

Belgija

Vaša ekselencijo,

Obraćamo Vam se kako bismo apelirali na Vas da Evropsku uniju (EU) odlučnije uključite u odgovor na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje usmjerenih sankcija protiv onih koji predstavljaju prijetnju miru, realnije pojačanje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini te snažnu javnu podršku autoritetu i odlukama Ureda visokog predstavnika.

Nedavna posjeta komesara EU Olivéra Várhelyia Bosni i Hercegovini u novembru izazvala je ozbiljnu zabrinutost u pogledu opredijeljenosti EU za podršku vladavini prava, demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini te članstvu Bosne i Hercegovine u EU. Čini se da su u razgovorima koji su se vodili tokom sastanka komesara Várhelyia u novembru podržani interesi nacionalista iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, koji, uz podršku Ruske Federacije, nastoje podrivati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Na osnovu izvještaja koji je o novembarskom sastanku sačinio ambasador Sattler, bilo je jasno da za trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini komesar Várhelyi okrivljuje bivšeg Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu zbog Inzkovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona kojima se implementira zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Komesar Várhelyi je naveo da je na lokalnom nivou trebalo provesti raspravu kako bi se postigao konsenzus i kako je domaćim političkim predstavnicima trebalo dati priliku da donesu ovaj zakon.

Ovo zasigurno predstavlja neopravdanu i izuzetno netačnu kritiku usmjerenu protiv ranijeg Visokog predstavnika. Kao što je dobro poznato, bivši visoki predstavnik Inzko je konzistentno i energično apelirao na domaće političare da donesu ovaj zakon. U stvari, donošenje takvog zakona su u prethodnim godinama dva puta predlagali delegati u Domu naroda Zlatko Miletić i Denis Bećirović. U oba navrata je donošenje navedenog zakona namjerno spriječeno glasovima bloka koji čine nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Nakon što je donošenje zakona uzastopno blokirano, delegati iz Doma naroda, kao i drugi, su pozvali Inzka da izvrši izmjene i dopune krivičnog zakona.

Nadalje, zaista je neočekivano da Komesar EU okrivi Visokog predstavnika za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca  pošto je navedeni zakon u potpunosti u skladu s pravnim principima i praksama EU. U Okvirnoj odluci Vijeća EU od 28. novembra 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije krivičnopravnim sredstvima, zaista se daju jasna uputstva državama članicama da se postaraju da negiranje genocida učine kažnjivim.

Zakoni o zabrani negiranja genocida u EU prepoznaju da negiranje predstavlja govor mržnje kojim se negira ili umanjuje zločin koji je počinjen nad ciljanom grupom i koji tu grupu čini ugroženom u pogledu ponovnog počinjenja takvih zlodjela. Na negiranje se u biti gleda kao na poticanje nasilja prema ciljanoj grupi. Donošenjem ovog zakona Visoki predstavnik Inzko je, pored ostvarivanja historijske i pravovremene potvrde vladavine prava, nastojao one koji su preživjeli genocid, uključujući majke Srebrenice, zaštiti od implicitne prijetnje i ponovne traumatizacije uslijed takvog govora mržnje.

Fokusiranost komesara Várhelyia na novi zakon predstavlja skretanje pažnje vrijedno žaljenja, pošto je jasno da za trenutnu krizu treba kriviti upravo člana Predsjedništva iz reda bosanskih Srba, Milorada Dodika. U svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a iz novembra, visoki predstavnik Christian Schmidt je uključio dugme za uzbunu navodeći da se uslijed eskalirajućih prijetnji miru g. Dodika “Bosna i Hercegovina (BiH) suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu”. Negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca od strane g. Dodika je jedan od glavnih izvora destabilizacije. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je u julu 2021. godine utvrdio da su “revizionizam, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i poricanje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, neprihvatljivi” i da je “to u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i podriva stabilnost zemlje te dobrobit i prosperitet građana BiH.”

U izvještaju sa sastanka komesara Várhelyija se također navodi da je bio upoznat s razgovorima o pripremama koje nacionalisti iz reda bosanskih Srba vrše u cilju odcjepljenja od Bosne i Hercegovine. I zaista je 10. decembra Skupština Republike Srpske izglasala odluku da se izvrše pripreme za uspostavljanje vlastite vojske, pravosuđa i ustava u roku od šest mjeseci. Komesar Várhelyi se trebao energično suprotstaviti takvim planovima s obzirom da bilo kakvi potezi ka odcjepljenju ne bi predstavljali ništa manje nego ostvarivanje osnivačkog genocidnog cilja Republike Srpske o uspostavljanju etnički homogene teritorije. Takav ishod putem secesionističkog širenja mržnje Milorada Dodika, se danas mora percipirati kao apsolutno neprihvatljiv za Evropsku uniju.

Prijetnje odcjepljenjem Milorada Dodika i njegov plan za formiranje Vojske Republike Srpske–iste one vojske koja je počinila zlodjela nad civilima u periodu od 1992. do 1995. godine– predstavlja okrutnu ponovnu traumatizaciju preživjelih iz opsade Sarajeva, koncentracionih logora, genocida u Srebrenici, te drugih zlodjela. Sada, uz najavu premijera Mađarske kako će blokirati sankcije, njegov najavljeni plan investicija u Republici Srpskoj, te njegovo blaćenje bosanskih muslimana kao sigurnosnog problema koji će biti teško integrirati u Evropu, postoji strah od izdaje EU. Nereagovanje EU da osudi rasističke izjave premijera Orbana je krajnje zabrinjavajuće.

Vaša ekselencijo, apeliramo na Vas da formirate operativni savez između Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije u cilju odbrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Konkretno, apeliramo na Vas da se pridružite SAD-u  u donošenju usmjerenih sankcija protiv Milorada Dodika i drugih koji predstavljaju prijetnju miru, da pojačate misiju EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kako bi se obeshrabrili bilo kakvi dalji potezi Republike Srpske ka odcjepljenju te da podržite krajnje ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke u cilju očuvanja mira. Nakon rješavanja trenutne krize, imperativ je da se pristupanje Bosne i Hercegovine u članstvo EU ubrza kao pitanje restorativne pravde.

Hvala Vam na razumijevanju.

S poštovanjem,

Prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida, Državni univerzitet Southern Connecticut, Upravni odbor Studijskog programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale

za Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu

Zajedno sa

Kenan Arnautović, doktor medicine, Memphis, Tennessee,
Dženita Pašić, advokatica, Louisville, Kentucky,
Mead Mišić, advokat, Boston, Massachusetts,
Vildana Bijedić, mr., Mandala Academy Foundation,

Azem Dervišević, poslovni i društveni poduzetnik, Cambridge, Massachusetts
Patrick McCarthy, direktor Biblioteke medicinskog centra, prodekan za univerzitetske biblioteke, Univerzitet u St. Louisu,
Dijana Mujkanović, doktorandica, Univerzitet u Pittsburghu,
Prof. Emir Festić, dr. medicine, mr., Ponte Vedra Beach, Florida,

Esad Boškailo, dr. medicine, vanredni profesor psihijatrije, Univerzitet u Arizoni, Medicinski fakultet u Phoenixu,
Nerma Bučan, šefica kabineta/politička savjetnice u Uredu prof. dr. C. Schwarza-Schillinga,
Damir Husamović, mr. ekonomije, društveni aktivista, direktor za društveni angažman u Cydeou, predsjednik Bosanskog islamskog centra u St. Louisu,

Jordan Steven Sher, pisac, And Still We Rise: A Novel About the Genocide in Bosnia /A mi ipak ustajemo: roman o genocidu u Bosni i Hercegovini/
Rupert Wolfe Murray, pisac
Peter Lippman, pisac, Surviving the Peace: The Struggle for Recovery in Postwar Bosnia-Herzegovina /Preživjeti mir: borba za oporavak u postratnoj Bosni i Hercegovini/

Keith Doubt, profesor emeritus, Univerzitet Wittenberg

Almira Delibegović-Broome, kraljevska savjetnikca (QC), Ujedinjeno Kraljevstvo, 

Nerina Sivonjić, Pittsburgh, Pennsylvania,
Mirza Bijedić, magistar poslovne administracije (MBA),
Selena Beširevic, pravnica,
Bill Carter, pisac, Fools Rush In /Budale srljaju/, reditelj, Miss Sarajevo
Edhem Beširević, magistar poslovne administracije (MBA)

Aida Ibričević, doktor nauka, međunarodna saradnica – Institut za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO),
Erol Avdović, viši diplomatski dopisnik UN

Uz podršku

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, Sarajevo,
Mustafa Cerić, dr, bivši reisul-ulema Bosne i Hercegovine,
Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa
Šemso Osmanović, dr, preživjeli iz Srebrenice,
Bakira Hasečić, predsjednica, Udruženje “Žena – žrtva rata”,
Samir Vranović, predsjednik, Udruženje Istina Kalinovik 92,
Halida Konjo-Uzunović, predsjednica, Udruženje žrtava rata Foča 92-95,
Jasna Čaušević, referentica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu, Društvo za ugrožene

narode (STP), Njemačka

Na znanje: gđa. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije

                  Francusko predsjedništvo Vijeća Evropske unije 

The post Krug 99: Podrška Apelu za odlučniji odgovor EU na krizu u BiH appeared first on Krug99.