Evropsko preslagivanje: Može li se Bosni dogoditi Ukrajina?

Uvodničar:

Hajrudin Somun, diplomata, novinar i publicist

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Evropsko preslagivanje: Može li se Bosni dogoditi Ukrajina? appeared first on Krug99.

Čija je naša imovina? O eko-energetskom suverenitetu Bosne i Hercegovine

Uvodničar:

Sejfudin Hodžić, politički analitičar

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Čija je naša imovina? O eko-energetskom suverenitetu Bosne i Hercegovine appeared first on Krug99.

U vremenu neizvjesnosti i globalnih prijetnji koje opterećuju savremenu civilizaciju, neka ovogodišnje vaskršnje praznovanje bude nadahnuće za obnovu moralnog zakona u nama i učvršćenje vjere u svetost života, nasuprot strahotama razaranja i ljudskog stradanja.

Jačanje povjerenja u dobre komšijske odnose i provjerene vrijednosti zajedničkog života predstavlja najčvršću branu protiv podozrenja, nepovjerenja i strepnji koje razdvajaju ljude. Sloboda, pravda, jednakost i dostojanstvo svakog čovjeka mogući su samo u blagotvornom razumijevanju među ljudima. Mir u sebi nalazi se jedino u miru s drugima.

Neka iza nas ostanu vremena prenaglašavanja razlika, a pred nama se otvore putevi uskrsnuća razumijevanja ljudskih raznolikosti i uvažavanja vrijednosti zajedničkog života. To nadahnuće crpimo iz božanskog i historijskog iskustva mira.

Sretan vam Vaskrs — Hristos voskrse!

The post Čestitka Kruga 99 pravoslavnim vjernicima povodom Vaskrsa appeared first on Krug99.

Izjava Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri reafirmira ključne pravne principe koji su dugo bili predmet političkih sporova. Posebno je važno što se poziva na jasne stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine: da je država nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, te da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za reguliranje tog pitanja. Time se dodatno potvrđuje da se radi o ustavno-pravnom pitanju, a ne o političkoj pogodbi.

Pozitivno je i što OHR podsjeća da zabrana raspolaganja državnom imovinom nije svrha sama sebi, već mehanizam zaštite interesa države, uz mogućnost izuzetaka kroz institucionalni okvir kada postoji javni interes. Takav pristup otvara prostor za realizaciju važnih projekata, ali bez derogiranja ustavnog poretka.

Međutim, dio izjave koji insistira na „političkoj volji i spremnosti na kompromis“ ostavlja prostor za pogrešna tumačenja i korištenjem mehanizma blokada na bazi političkih ucjena. Ovdje se ne radi o političkom pitanju u kojem su sve strane podjednako legitimne, već o obavezi poštovanja Ustava BiH i odluka Suda.

U tom kontekstu, kompromis bi značio relativizaciju već utvrđenih pravnih činjenica, što nije ni principijelno, ni prihvatljivo. Primjerenije bi bilo govoriti o političkoj volji za implementaciju odluka i uspostavljanje zakonskog okvira, a ne o kompromisu oko samog principa državnog vlasništva.

Kompromis može postojati oko tehničkih modaliteta korištenja imovine, ali ne i oko njenog nosioca. Drugim riječima, predmet kompromisa može biti „kako“, ali ne i „čija“ je državna imovina.

The post Kruga 99: Kompromis samo oko pitanja “kako raspolagati”, ali ne i pitanja “čija je” državna imovina appeared first on Krug99.

Nositelji politike podjele Sarajeva nalazili su se prije svega unutar političkog i vojnog vrha Srpska demokratska stranka i struktura koje su iz nje proizašle, uključujući protivustavnu tvorevinu Republika Srpska do potpisivanja DMS-a. Političko vodstvo, personificirano u Radovanu Karadžiću, te nezakonita vojna komponenta Vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića, djelovali su u pravcu teritorijalnog razgraničenja i uspostave etnički čistih i homogenih prostora. Njihovo  zagovaranje egzodusa Srba iz Sarajeva imao je isti cilj.  U toj logici, Sarajevo je predstavljalo ključnu prepreku upravo zbog svoje demografske i kulturne raznolikosti, ali i autentičnog načina života.

Opsada grada bila je centralni instrument te politike. Dugotrajno granatiranje i sistematska snajperska djelovanja nisu imala samo vojni cilj zauzimanja grada. Ona su bila, sa gubitkom iluzija o zauzimanju grada, sredstvo političkog pritiska usmjerenog ka nametanju rješenja etničke podjele glavnog grada. Odmicanjem rata tome su na ruku išli i internacionalni  mirovni planovi i posrednici, poput Vance-Owenovog Plana, koji su otvarali prostor za teritorijalno preuređenje uključujući i mogućnost fragmentacije Sarajeva.

Karte etno-teritorijalne prekompozicije nisu se u ratu crtale samo za teritoriju Bosne i Hercegovine, već i podjelu grada Sarajeva po zamišljenim i nepostojećim etničkim linijama, u osnovi, tokom rijeke Miljacke.

Ja sam bio svjedok jedne epizode takve konkretne politike koja se odvijala  8. februara 1994. godine. Naime tadašnji gradonačelnik Muhamed Kreševljaković upoznao me sa dokumentiranim i konkretnim prijedlogom podjele grada, koji je donio jedan predstavnik internacionalne zajednice, čijeg imena se ne sjećam,  uz precizno naznačene linije razgraničenja.

Očekivao se pristanak i potpis Kreševljakovića u funkciji gradonačelnika na taj dokument. Naravno, tada u funkciji glavnog i odgovornog urednika Nezavisnog radija Studijo 99, ne otkrivajući izvor, odmah sam objavio sadržaj te namjere.  Reakcije javnosti i branilaca Sarajeva u narednih 24 sata neprestanog programa bile su nepodijeljene – ogorčenje i protivljenje koje nije utišano ni nakon saopštenja birokratskih političkih struktura kako je riječ o „lažnim informacijama“ i „uznemiravanju javnosti“. Moja dokumentarna javna izjava, bez spominjanja izvora, može se vidjeti na https://www.youtube.com/watch?v=_xMsb1sYcUY. 

Tvrdnje Studija 99 je naredni dan na press konferenciji potvrdio i sam Kreševljaković, čime se pokazala snažna podudarnost novinarskog i institucionalnog svjedočenja. Vidjeti Kreševljakovićevu izjavu koja prethodno potvrđuje na https://www.youtube.com/watch?v=v_RitwWadG8 .

Naprotiv, naknadne izjave internacionalnog predstavnika date pod pritiskom sarajevske javnosti nisu umanjile patriotsku otpor.

Uvjeren sam da je Muhamed Kreševljaković, gradonačelnik Sarajeva, imao časnu i odvažnu  ulogu u zaustavljanju namjera internacionalne zajednice u tim dramatičnim okolnostima opsade glavnog grada BiH. Historija će kad tad valorizirati kako internacionalne tako i unutrašnje okolnosti i odvažan čin Muhameda Kreševljakovića, gradonačelnika ratnog Sarajeva.

Postalo je jasno je da podjela Sarajeva nije bila samo strateška projekcija Miloševića i njegovih sljedbenika, već i loših namjera nekih internacionalnih centara moći i njihovih „mirovnih“ posrednika.

Upravo potaknuti tim stečenim iskustvima tokom 1994. godine uslijedio je snažan građanski i intelektualni odgovor. Inicijativa Krug 99 okupila je oko 200.000 građana opkoljenog Sarajeva i približno milion ljudi iz 56 zemalja svijeta, koji su potpisali Deklaraciju o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu. Ovaj dokument artikulira temeljne vrijednosti grada: otvorenost, pluralizam i građansku jednakost, uz jasno odbacivanje svake logike razgraničenja. U samoj Deklaraciji insistira se na slobodnom, jedinstvenom i nepodijeljenom Sarajevu, kao i na političkom poretku zasnovanom na pravima građana, a ne etničkim getoima.

Ova dva paralelna procesa – pritisci ka podjeli i otpor takvim rješenjima – direktno su se reflektirali u konačnom ishodu Dejtonskog sprazuma za mir. Dejton je, s jedne strane, formalizirao teritorijalnu podjelu države kroz entitetsku strukturu, čime je institucionalizirao logiku razgraničenja na širem planu. S druge strane, Sarajevo je ostalo samo naizgled izvan te logike kao jedinstvena urbana cjelina u okviru Federacije Bosne i Hercegovine.

Ideja podjele Sarajeva je ostala poražena, ali ne i delegitimirana u širem ustavnom okviru države. Današnje neprirodno administrativno razgraničenje Sarajeva i Istočnog Sarajeva je protivno realnim interesima i stvarnom životu građana.  Na žalost, etnički principi teritorijalnog razgraničenja ugrađeni su u samu strukturu poslijeratne Bosne i Hercegovine. I pored toga vizija Sarajeva kao slobodnog i nepodijeljenog grada, sa 10 predratnih opština, ostaje trajni podsjetnik i poticaj za rješenje sukoba između etničkog getoiziranja i normalnog građanskog principa.

U tom smislu, sudbina Sarajeva tokom i nakon rata pokazuje da se ključna borba nije vodila samo oko teritorije, već oko etno političkog modela cjelokupnog državnog poretka. Sarajevo je opstalo kao jedinstven grad u njegovom urbanom opsegu,  ali pitanje koje rat nije zatvorio  je odnos između etničke podjele i zajedničkog života kao prirodnog stanja i pretpostavke trajnog mira.

Adil Kulenović, 5. 4. 2026.

The post Odvažnost Muhameda Kreševljakovića, gradonačelnika ratnog Sarajeva, u odbijanju podjele grada appeared first on Krug99.

Ratna drama oko statusa Sarajeva

(U povodu 6. aprila Dana grada Sarajeva)

Uvodničar:

Fuad Đidić, diplomata i publicista

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Ratna drama oko statusa Sarajeva appeared first on Krug99.

Pouke vremena u kojem živimo još nisu pročitane. Sve je izvjesnije da bez jačanja vjere u duh međusobnog razumijevanja, poštovanja, solidarnosti i obnove tekovina humanizma čitava civilizacija i svi ljudi naše zemlje bit će na gubitku. Ne može napredovati niti jedan pojedinac, niti kolektivitet, niti zajednica bez jednakih prava i sloboda svakog čovjeka. Izlaz iz naše sadašnje, ali i civilizacijske krize neće se naći dominacijom sebičnih interesa, već na provjerenim vrijednostima zajednice i ciljevima dobra za svakog čovjeka.

Pozivamo vjernike svakog učenja da obnavljaju običaje komšijske solidarnosti i pažnje kako bi blagdanske ugodnosti Uskrsa bile što potpunije.

Energija našeg zajedništva brana je svakom beznađu!

Čestit i blagoslovljen Uskrs!

The post Krug 99: Povodom Uskrsa obnoviti običaje komšijske solidarnosti i pažnje appeared first on Krug99.

Odluka da se BH-Gas u strateškom energetskom sektoru kroz izmjene zakona o Južnoj interkonekciji izuzima iz projekta, a uloga nosioca projekta, čak u samom tekstu zakona, daje privatnoj kompaniji, predstavlja ozbiljan presedan. Takav potez otvara suštinsko pitanje: zašto se zakon mijenja nakon što je tek usvojen, i to ne u tehničkom, već suštinskom dijelu?

Krug 99 podržava izgradnju Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se postigla diverzifikacija pri snabdijevanju plinom. Prošle godine Parlament F BiH usvojio je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji kojim je jasno definisano da je nosilac investicije domaće javno preduzeće BH-Gas. Ovakvo zakonsko rješenje je logično, važan infrastrukturni projekt ostaje pod kontrolom domaće institucije. Projekat Južna interkonekcija se može realizovati u saradnji sa stranim investitorom i bez izmjene postojećeg zakonskog rješenja.  

U izmjenama zakona predviđa se da američki investitor AAFS Infrastructure and Energy, tek osnovana kompanija bez referenci iz ove oblasti, vodi kompletan projekat. Opravdano se postavlja pitanje da li trenutni model izgradnje Južne interkonekcije predstavlja prenos dijela energetskog suvereniteta na napoznatog partnera? U izmjenama zakona se ne definira rok upravljanja ovim gasovodom, niti način upravljanja nakon odlaska investitora.

Značajno proširenje gasne mreže koje nije predviđeno u tekstu postojećeg zakona nije vođeno primarno domaćim energetskim planovima, nego tuđim strateškim interesima. Kada se tome doda mogućnost da upravljanje ključnom infrastrukturom preuzme privatna kompanija bez jasnih referenci, postavlja se pitanje: da li Bosna i Hercegovina dobija diverzifikaciju snabdijevanja, ili gubi dio energetskog suvereniteta?

Način na koji se projekt trenutno vodi otvara ozbiljne dileme: zakon se mijenja kako bi se prilagodio kompaniji koja nema jasne reference za ovako velike projekte, uz rizik prenosa kontrole nad infrastrukturom na privatni subjekt.  

Bitno je napomenuti da EU ne podržava ovakve projekte i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i zapadnog Balkana. EU ne podržava energetska rješenja koja nisu zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Njihovo finansiranje obuhvata samo projekte koji ne povećavaju dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Naša energetska strategija mora imati hrabru i jasnu viziju i savremena dugoročna rješenja, uključujući i neškodljivu proizvodnju na rješenjima malih elektrana visoke ekonomičnosti i sigurnosti proizvodnje na bazi nuklearne fuzije. Takva energetska politika bi slijedila energetsku politiku EU koja se temelji na čistoj energiji i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.

Ukapljeni plin kao energent EU smatra se prelaznim rješenjem, kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika i uvoznim troškovima transporta suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi industrija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna morati će smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju. EU nudi i mehanizam za ova ulaganja – Plan rasta za zapadni Balkan.

Posebna opasnost postoji kada je u pitanju državna imovina Bosne i Hercegovine. Naime, pod pritiskom koji se pravda investicijama i samonametnutim rokovima, povećava se šansa za korištenje državne imovine prije nego što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji odgovarajući zakon o državnoj imovini, u skladu s presudama Ustavnog suda i odlukama Visokog predstavnika.

Energetska politika je, u svojoj suštini, politika opstanka u svijetu u kojem se moć sve češće mjeri kontrolom nad energijom. U ovakvim okolnostima, inicijativa za izgradnju Južne plinske interkonekcije, u sadašnjem obliku, teško se može smatrati nedvosmisleno u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana. Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu na liniji EU strategija. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim i državnim suverenitetom.

Adil Kulenović, predsjednik

The post Južna plinska interkonekcija između energetske diverzifikacije i državnog suvereniteta appeared first on Krug99.

„Hrvatsko cvijeće” i dalje u borbi za tuđe interese

Uvodničar:

Jahja Muhasilović, Prof. dr. na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu (IUS)

Važne napomene:

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post „Hrvatsko cvijeće” i dalje u borbi za tuđe interese appeared first on Krug99.

Autorski tekst šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini polazi od niza tačnih konstatacija: spor tempo reformi, institucionalna blokada, propuštene prilike i realni rizici za evropski put zemlje. Međutim, iz tih premisa izvodi se zaključak koji je logički i politički problematičan – da odgovornost za stanje snose “vlasti BiH” u cjelini, odnosno svi politički akteri podjednako.

Upravo tu nastaje ključna logička pogreška. Iz činjenice da sistem ne funkcioniše ne može se automatski zaključiti da su svi njegovi akteri jednako odgovorni. Takva logička smicalica briše suštinsku razliku između onih koji dosljedno zagovaraju evropske integracije i onih koji sistematski blokiraju svaki pokušaj reforme, otvoreno dovodeći u pitanje samu državnu strukturu Bosne i Hercegovine.

Time se zanemaruje politička realnost: u BiH ne postoji jedinstven nedostatak volje, nego duboka politička podjela između državotvornih snaga koje nastoje ispuniti evropske obaveze i snaga separatizma koje svjesno proizvode institucionalnu krizu. Izjednačiti te dvije pozicije znači pogrešno dijagnosticirati problem – a pogrešna dijagnoza nužno vodi pogrešnoj terapiji.

Osim što je logički manjkav, takav pristup je i politički i moralno upitan. Moralno je problematično jer izbjegava imenovati odgovornost tamo gdje ona očigledno postoji. Umjesto da jasno identifikuje aktere koji blokiraju evropski put, tekst pribjegava općim formulacijama o “nedostatku političke volje”, čime se odgovornost razvodnjava i relativizira.

U konačnici, takav diskurs proizvodi obeshrabrujući politički efekat: podstiče upravo one snage koje aktivno opstruiraju napredak. Ako su svi jednako odgovorni, onda niko nije stvarno odgovoran. Ako nema jasnog političkog lociranja blokada, onda blokade postaju prihvatljivo stanje, a ne neprihvatljivo odstupanje.

Istovremeno, tekst izbjegava i jedno ključno pitanje: odsustvo jasne vizije i političke strategije Evropske unije za tranziciju Bosne i Hercegovine u modernu, funkcionalnu evropsku državu. Evropski put se svodi na tehnički proces ispunjavanja reformskih zadataka, bez političkog okvira koji bi jasno definisao krajnji cilj i način njegovog postizanja. Takav pristup ne uzima u obzir dubinu institucionalnih i ustavnih blokada, niti nudi strategiju kako ih prevazići na vrijednostima EU i moderne demokratske države.

Dodatno, politika dugotrajnog popuštanja, birokratske inertnosti i izostanka jasnih političkih signala prema destruktivnim akterima u BiH trajni je dio problema. Ne može se govoriti o “propuštenim prilikama” bez preciznosti kako su te prilike oblikovane, vođene i politički zaštićene od opstrukcija.

Evropski put Bosne i Hercegovine ne zavisi samo od apstraktne “političke volje”, nego od jasnog razlikovanja između onih koji taj put grade i onih koji ga razgrađuju – ali i od postojanja dosljedne, politički artikulisane strategije Evropske unije koja aktivno podržava prve i sankcioniše druge.

Zato je nužno insistirati na preciznosti: Bosna i Hercegovina ne stagnira zato što svi ne žele napredak, nego zato što dio političkog spektra aktivno blokira reformske procese i podriva institucionalni okvir države. Sve dok se ta činjenica ne imenuje jasno i nedvosmisleno – i iznutra i izvana – i dok Evropska unija ne razvije jasnu političku strategiju za demokratsku transformaciju BiH, evropski put će ostati talac pogrešnih procjena, nedovoljne političke odlučnosti i odsustva stvarnog liderstva.

The post Reakcija Kruga 99 povodom autorskog teksta Luigija Sorece appeared first on Krug99.