Srebrenica: Paradigma bosanskog genocida

Uvodničar:

 Avdija Alibašić, profesor historije i filozofije, prevodilac, priređivač monumentalnog djela Matthias Finka: Srebrenica – Hronologija jednog genocida

 Važne napomene:

 Press konferencija će se održati putem Zoom-a u 10.00 sati, iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati iz prostorija Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Srebrenica: Paradigma bosanskog genocida appeared first on Krug99.

✍️ Autor: dr. sc. Fuad Džaka

🎙️ Promotori:

▪️ Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99

▪️ prof. dr. Ahmed Kico

▪️ Fuad Đidić, diplomata i publicista 

📅 03. juli 2026. godine (petak) 🕖 19:00 sati 

📍 JU Centar za kulturu Goražde – Mala sala

Knjiga obrađuje jedan od najaktuelnijih izazova savremenog društva – sajber kriminal i njegove globalne sigurnosne implikacije, nudeći stručan i sveobuhvatan pogled na ovu važnu temu.

Pozivamo sve zainteresovane clanove kruga 99, građane, predstavnike institucija, akademske zajednice i medija da svojim prisustvom uveličaju ovaj kulturni i naučni događaj.

The post Suzbijanje sajber kriminala kao globalnog sigurnosnog izazova – promocija u Goraždu appeared first on Krug99.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Datum: 30. jun 2026. godine

OTVORENO PISMO INTERNACIONALNOJ ZAJEDNICI

Adresirano na: Evropsku uniju (Evropsku komisiju i Vijeće EU), Evropski parlament, Vijeće za implementaciju mira (PIC) te sve ambasade država u Bosni i Hercegovini

Predmet: Zaštita suvereniteta Bosne i Hercegovine, državne imovine i zahtjev za principijelnim mandatom budućeg Visokog predstavnika i Ureda OHR-a

Poštovani predstavnici internacionalne zajednice,

Obraćamo vam se kao Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ u sudbonosnom trenutku za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije Zapadnog Balkana. Sa dubokom zabrinutošću svjedočimo opasnoj promjeni paradigme u dijelu međunarodne politike prema našoj zemlji – tranziciji sa dugogodišnje strategije „izgradnje demokratskih institucija“ na politiku podređivanja državnih interesa uskim, kratkoročnim poslovnim interesima.

Upozoravamo vas da tretiranje Bosne i Hercegovine kao poligona za kratkoročne poslovne interese i privatne profite politički povezanih lobista direktno podriva mir koji mukotrpno traje već trideset godina. Pokušaji da se u zamjenu za sumnjive ekonomske aranžmane udovolji etno-nacionalističkim liderima, te da se oslabe državne institucije, predstavljaju geopolitičku neodgovornost koja regiju gura u novu nestabilnost.

U tom kontekstu Krug99 u najjačem smislu riječi iznosi ove ultimativne zahtjeve i stavove:

1. Državna imovina je crvena linija suvereniteta i opstanka države

Državna imovina i ključna infrastruktura Bosne i Hercegovine (uključujući energetske projekte poput Južne interkonekcije) vlasništvo su države i njenih građana, a ne plijen etno-feudalnih elita niti sredstvo za političku trgovinu i podmićivanje u privatnim poslovima stranih i domaćih aktera. Bilo kakvo popuštanje domaćim političarima koji godinama blokiraju državu, kroz prepuštanje kontrole nad spornim nekretninama ili strateškim resursima, značilo bi njihovo dugoročno cementiranje na vlasti i trajnu blokadu euroatlantskog puta BiH. Prijetnje entitetizaciji državne imovine su evidentne.

Posebno naglašavamo da komercijalizacija ključne infrastrukture, poput Južne interkonekcije, nije samo ekonomski, već i egzistencijalni sigurnosni rizik. Svaki pokušaj da se strateška imovina prepusti privatnim lobistima, samo da bi se ona potom preprodala, otvara direktan prostor za ruske kompanije da preuzmu ključne energetske tokove u regiji. Time BiH postaje energetski talac Moskve, što je u direktnoj suprotnosti sa svim deklariranim ciljevima EU i NATO-a.

2. Profil i mandat Visokog predstavnika: Od Dejtona ka Briselu

Zahtijevamo od Evropske unije i država članica PIC-a da preuzmu punu geopolitičku odgovornost prilikom izbora i definisanja mandata budućeg Visokog predstavnika (OHR). Bosni i Hercegovini nije potreban „kooperativan“ tehnokrata koji će služiti kao pravni paravan za sumnjive ekonomske ugovore, političke trgovine i kapituliranje pred onima koji podrivaju ustavni poredak. Budući Visoki predstavnik mora biti snažna, iskusna politička ličnost iz Evropske unije, sa beskompromisnim i osnaženim mandatom. Njegov primarni zadatak mora biti odbrana vladavine prava, zaštita državne imovine i odlučno vođenje Bosne i Hercegovine od dejtonskih blokada prema briselskim standardima građanske demokratije.

U tom kontekstu, odbacujemo svaki pokušaj podjele na „američki“ i „evropski“ put kao lažnu dihotomiju. Bosna i Hercegovina nije trgovački centar u kojem se nadmetanjem stranih sila trguje njenim teritorijalnim integritetom. Mi smo evropska zemlja sa evropskom budućnošću, i očekujemo od Evropske unije da se ponaša kao suvereni geopolitički akter koji će zaštititi vlastito susjedstvo.

3. Poziv EU na upotrebu prava veta protiv destabilizacije

Pozivamo Evropski parlament i države članice EU da iskoriste sve svoje političke i ekonomske mehanizme kako bi osigurali efikasno pravo veta na sve internacionalne poslovne i političke aranžmane koji su u suprotnosti sa evropskim principima, evropskim sigurnosnim interesima i suverenitetom BiH. Evropa ne smije dozvoliti da finansijski troškovi loših i koruptivnih poslova na marginama vladavine prava na kraju padnu na teret bosanskohercegovačkih i evropskih institucija.

4. Suverenitet građana protiv suvereniteta elita

Pod suverenitetom Bosne i Hercegovine ne podrazumijevamo suverenitet etničkih oligarhija koji blokiraju pravnu državu, već suverenitet njenih građana. Svaki kompromis koji jača partikularne elite na štetu zajedničkih institucija, bez obzira ko ga inicirao, predstavlja izdaju Dejtonskog duha i direktnu opstrukciju evropskih standarda.

Gospodo, mir i stabilnost na Balkanu ne mogu se kupiti jačanjem onih koji državu drže kao taoca. Odluke koje se danas donose u Bosni i Hercegovini odjeknut će daleko izvan njenih granica i pokazat će hoće li se internacionalna zajednica i dalje pozivati na principe međunarodnog prava ili se povlači pred logikom privatnog interesa.

Krug 99 ostaje dosljedan u odbrani suverene, jedinstvene, moderne evropske građanske Bosne i Hercegovine i poziva vas da hitno i konkretno djelujete u skladu sa vašim proklamovanim evropskim vrijednostima.

S poštovanjem,

Za Asocijaciju nezavisnih intelektualaca „Krug 99“

Adil Kulenović, predsjednik

The post OTVORENO PISMO KRUGA 99 INTERNACIONALNOJ ZAJEDNICI appeared first on Krug99.

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Date: 60. 06. 2026.

AN OPEN LETTER TO THE INTERNATIONAL COMMUNITY

Addressed to: The European Union (The European Commission and the Council of the EU), the European Parliament, the Peace Implementation Council (PIC), and all Embassies of foreign states in Bosnia and Herzegovina

Subject: Protection of the sovereignty of Bosnia and Herzegovina and state property, and the demand for a principled mandate for the future High Representative and the OHR

Dear Representatives of the International Community,

We address you on behalf of the Association of Independent Intellectuals “Krug 99” at a fateful moment for the stability and future of Bosnia and Herzegovina, as well as the entire Western Balkans region. With deep concern, we are witnessing a dangerous paradigm shift in parts of international politics toward our country – a transition from a long-standing strategy of “building democratic institutions” to a policy of subordinating state interests to narrow, short-term business interests.

We warn you that treating Bosnia and Herzegovina as a testing ground for short-term business interests and the private profits of politically connected lobbyists directly undermines the peace that has been painstakingly maintained for thirty years. Attempts to appease ethno-nationalist leaders in exchange for dubious economic arrangements, and to weaken state institutions, represent geopolitical irresponsibility that pushes the region into renewed instability.

In this context, Krug 99 expresses the following ultimate demands and positions in the strongest possible terms:

State Property is the Red Line of State Sovereignty and Survival

State property and the critical infrastructure of Bosnia and Herzegovina (including energy projects such as the Southern Interconnection) belong to the state and its citizens. They are not the spoils of ethno-feudal elites, nor are they a tool for political bargaining and bribery in the private business dealings of domestic and foreign actors. Any concession to domestic politicians who have been blocking the state for years—by relinquishing control over contested real estate or strategic resources—would mean cementing their power in the long term and permanently blocking Bosnia and Herzegovina's Euro-Atlantic path. The threats of entity-fication of state property are evident.

We particularly emphasize that the commercialization of critical infrastructure, such as the Southern Interconnection, is not only an economic risk but an existential security risk. Any attempt to hand over strategic assets to private lobbyists just for them to be resold opens a direct path for Russian companies to seize control of key energy flows in the region. Consequently, Bosnia and Herzegovina would become an energy hostage to Moscow, which stands in direct contradiction to all declared goals of the EU and NATO.

Profile and Mandate of the High Representative: From Dayton to Brussels

We demand that the European Union and the PIC member states assume full geopolitical responsibility when selecting and defining the mandate of the future High Representative (OHR). Bosnia and Herzegovina does not need a “cooperative” technocrat who will serve as a legal facade for dubious economic contracts, political horse-trading, and capitulation to those who undermine the constitutional order. The future High Representative must be a strong, experienced political figure from the European Union, backed by an uncompromising and empowered mandate. Their primary task must be to defend the rule of law, protect state property, and decisively guide Bosnia and Herzegovina away from Dayton-imposed blockades toward Brussels standards of civic democracy.

In this context, we reject any attempt to split the path into an “American” and a “European” track as a false dichotomy. Bosnia and Herzegovina is not a shopping mall where its territorial integrity is bartered away through the competition of foreign powers. We are a European country with a European future, and we expect the European Union to act as a sovereign geopolitical actor that will protect its own neighborhood.

Call for the EU to Use the Veto Power Against Destabilization

We call upon the European Parliament and EU member states to utilize all their political and economic mechanisms to ensure an effective veto power over all international business and political arrangements that run counter to European principles, European security interests, and the sovereignty of Bosnia and Herzegovina. Europe must not allow the financial costs of bad and corrupt deals made at the margins of the rule of law to ultimately fall upon Bosnia and Herzegovina's and European institutions.

Sovereignty of Citizens vs. Sovereignty of Elites

By the sovereignty of Bosnia and Herzegovina, we do not mean the sovereignty of ethnic oligarchies that block the rule of law, but the sovereignty of its citizens. Any compromise that strengthens particularist elites at the expense of common institutions, regardless of who initiates it, represents a betrayal of the spirit of Dayton and a direct obstruction of European standards.

Gentlemen, peace and stability in the Balkans cannot be bought by empowering those who hold the state hostage. The decisions being made today in Bosnia and Herzegovina will echo far beyond its borders and will demonstrate whether the international community will continue to uphold the principles of international law or retreat before the logic of private interest.

Krug 99 remains consistent in its defense of a sovereign, unified, modern, European, and civic Bosnia and Herzegovina, and calls on you to act urgently and tangibly in accordance with your proclaimed European values.

Sincerely,

On behalf of the Association of Independent Intellectuals “Krug 99”

Adil Kulenović, President

The post AN OPEN LETTER TO THE INTERNATIONAL COMMUNITY, Circele 99 appeared first on Krug99.

Gradonačelnik i entitetizacija – biti ili ne biti?

Nakon javno upućenog Proglasa upozorenja brčanskih intelektualaca povodom kršenja Konačne arbitražne odluke i aktualizacije procesa entitetizacije Brčko distrikta, te iznošenja problematike na redovnoj sesiji Asocijacije Krug 99 u Sarajevu, gradonačelnik Siniša Milić, nakon pokušaja diskreditacije i izgovaranja polusimpatičnih i intelektualno nezanimljivih dosjetki na račun samih autora Proglasa, za koje je nedavno izjavio da su nekakvi „samozvani intelektualci“ od kojih se i „Sarajevo ograđuje“, istaknuo je da se „upravo iza takvih optužbi krije protivljenje Dejtonskom sporazumu i Arbitražnoj odluci za Brčko“, govoreći kako „ne postoji entitetizacija Distrikta Brčko“, te da „postoji Brčko distrikt kao otvoren grad, mjesto saradnje i dogovora tri naroda i dva entiteta, pod jednakim uslovima”.

Već u prvoj rečenici nazire se mentalni aikido aktualnog gradonačelnika, koji cjelokupnu javnost želi obmanuti i kao kakav vrsan geodetski tehničar samouvjereno pojasniti procese upravljanja vlasničkim odnosom nad Brčko distriktom, odnosno reći nam “čija je međa”, a koju gradonačelnik suptilno, ali i javno prispodobljuje entitetima.

Da bi raspleli ovu neblagoslovljenu rasijanost gradonačelnika, koji navođen satelitskom navigacijom iz Laktaša, uzaludno tumara i luta zonama međunarodnog prava, u kojima se poslužuje pravnim tumačenjima i aktima kao na jurisprudencijalnom švedskom stolu (za koji je, neznajući pravila, sjeo), nije od zgorega podsjetiti da su na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma i Konačne arbitražne odluke, entiteti svoja prava prenijeli na Brčko distrikt BiH.

Iako pokušajima bezuspješih manipulacija, govorenjem polovično istinitih tvrdnji, gradonačelnik želi omađijati javnost kako je Distrikt mjesto dva entiteta, realnost je ipak malo drugačija.

Prema Konačnoj odluci Arbitražnog tribunala za Brčko iz 1999. godine, te kasnijim Amandmanom I na Ustav BiH (2009. godine), Brčko distrikt je definiran kao: “…teritorija pod zajedničkim vlasništvom (kondominijumom) entiteta, koja je u sastavu Bosne i Hercegovine.” Međutim, to je samo jedna strana kovanice. Entiteti iako imaju samo formalno vlasništvo nad teritorijom, i to zbog dvoentitetske prirode uređenja cjelokupne države, oni pak nemaju pravo upravljanja nad Brčko distriktom. To potvrđuje i Statut Brčko distrikta, koji u članu 1, stav 3., jasno govori da „entiteti u okviru Distrikta izvršavaju samo one funkcije i ovlaštenja koji su im povjereni prema tekstu statuta od 8. marta 2000. godine“, te da  „nijednom od entiteta vlasti Distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlaštenje koje nije posebno dodijeljeno ili povjereno prema tekstu ovog statuta od 8. marta 2000. godine.“ Zakoni i vlast entiteta u Brčkom nemaju nikakav pravni učinak, a svako pravo upravljanja koje su entiteti i teoretski imali, trajno je suspendirano pravorijekom Konačne arbitražne odluke o Brčkom, kada su entiteti ta prava prenijeli na Distrikt.

Dakle, Brčko distrikt nije „zajedničko vlasništvo entiteta“ u smislu upravljanja ili bilo kakvih nadležnosti, već je zasebna administrativna jedinica i teritorija pod direktnim suverenitetom Države Bosne i Hercegovine.  Ako ovaj član Statuta, Aneksi Dejtonskog mirovnog sporazuma, Konačna arbitražna odluka i ukazi supervizora idalje nisu dovoljno jasni gradonačelniku Miliću, trebao bi ovih dana prošetati centrom grada ili prohodati kroz sve institucije u Distriktu i zaigrati igru “fun with flags”, odnosno provjeriti da li se u svim institucijama Distrikta, uključujući i svoj vlastiti ured, vidi zastava i grb Burundija, Zelenortskih Otoka, Kurasao-a ili pak Bosne i Hercegovine.

Također kada gospodin Milić govori o Brčkom kao “gradu dogovora pod jednakim uslovima”, ne znamo misli li on na kakav Aristotelov “kosmopolis” u kojem cvjetaju ruže i kuće od slatkiša iz Grimmovih bajki o Ivici i Marici, ili pak na “dogovorno” obilježavanje i slavljenje neustavnog Dana RS? Ili primjerice da su se svi narodi u ovom gradu od slatkiša i bombona, “dogovorili” da će pod jednakim uslovima slaviti krsnu slavu brčanske Bolnice i da će ta javna, državna i sekularna ustanova, koja treba biti na usluzi građanima svih vjerskih denominacija, uopće imati “krsnu slavu”? 

Je li prema mišljenju gospodina Milića prenošenje ovlasti Distrikta na entitete u slučajevima ljekarske i advokatske komore, te u slučaju već “pod zelenom travom zaborava” zaboravljene “Srpske kuće” ili pak Kapetanije, “dogovor” svih naroda u Distriktu i znači li to kada uzmemo sve ove navedene slučajeve, da entitetizacije nema i da vjerujemo gradonačelnikovim riječima, a ni slučajno svojim očima i razumu?  I zna li uopće gospodin Milić za klauzulu o kaznenim mjerama u slučaju kršenja ili opstruiranja Konačne arbitražne odluke i koje su posljedice tih postupaka?

Nadalje, gradonačelnik nastavlja i dodaje da je to „protivljenje“ Dejtonskom sporazumu i Arbitražnoj odluci generirano  od strane onih „koji su godinama, kao političke figure i dio lokalne administracije, i sami učestvovali ili još učestvuju u javnom sistemu, uzimajući za to pozamašne svote budžetskog novca”, te da se radi o „ličnom nezadovoljstvu i frustracijama pojedinaca koji su izgubili politički utjecaj u Brčkom”. Jedina gora stvar jeste biti politička figura i dio lokalne administracije, koja je sudjelovala i još sudjeluje u javnom sistemu države Bosne i Hercegovine, uzimajući za to pozamašne svote budžetskog (dakle, građanskog, a ne svog osobnog) novca, pritom nepriznavajući suverenitet te iste države Bosne i Hercegovine, čiji je dotični budžetski korisnik. 

A kada su u pitanju osobna nezadovoljstva i frustracije zbog gubljenja političkog utjecaja u Brčkom,  postoji jedna narodna umotvorina koja kaže: “čist pred sobom, a blatnjav pred svijetom, pa i druge blatom prska”, a koja je u psihologiji poznata kao identifikacijska projekcija, odnosno projiciranje vlastitih strahova na druge i identificiranje drugih kao onih koji siju strah. 

Široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, korupcija, pad životnog standarda, gubljenje Banja Luke i Pala, osipanje i ježovština, te neizvjesna budućnost gradonačelnikove stranke, kao i njegove pozicije u istoj, sigurno u njemu izazivaju strah, a kako su parlamentarni izbori za nešto više od tri mjeseca, taj strah se intenzivira i  otme kontroli, što je vidljivo u ovakvim i sličnim istupima. 

I na kraju, postoji jedna poučna iračka basna o lisici i devi, koja se još davno pričala ulicama Kufe i Babilona, a koju bi i gospodin Milić trebao ponekad pročitati. Jedna lisica je šetala pustinjom i vidjela devu kako spava, pa je odlučila da se našali i da sveže svoj rep za devin. Deva se u jednom trenutku probudila, naglo se podigavši, pa je jadna lisica ostala visjeti u zraku. U tom momentu naišao je jedan mudrac i upitao lisicu šta to radi i zašto visi u zraku, pa mu je lisica odgovorila: “To ti je sudbina malih kada svoje repove vežu za velike.”

The post Delić: Gradonačelnik i entitetizacija – biti ili ne biti? appeared first on Krug99.

Evropski energetski suverenitet i integracije Bosne i Hercegovine

Uvodničar:

Prof.  dr. Hazim Bašić, Mašinski fakultet Sarajevo

 Na sesiji će uzeti učešće Solomon Ioannou (Iovanu), program menadžer iz EU Delegacije u BiH

Važne napomene:

 Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Evropski energetski suverenitet i integracije Bosne i Hercegovine appeared first on Krug99.

Uvodničari:

Edin Batlak, predsjednik podružnice Kruga 99 – „Forum Neretva“, Mostar

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, Sarajevo

Dr. Sc. Semir Šarić, član Foruma Neretva, Stolac

U raspravi će učestvovati i drugi učesnici iz Stoca, Mostara i Sarajeva.

Rasprava će se održati u subotu, 27. juna 2026. godine, Šarića kuća u Stocu,  sa početkom u 19.30 sati.

The post Mostarska deklaracija i politička stvarnost Stoca appeared first on Krug99.

Upozorenje na posljedice kršenja Konačne arbitražne odluke za Brčko

Uvodničari:

Enes Pašalić, Inicijativni odbor Udruženja brčanskih intelektualaca

Nedžad Ahatović, Vojno politički analitičar

Važne napomene: 

Press konferencija će se održati „uživo“ u 10.00 sati iz  prostorija Krugu 99, Vrazova 1., Sarajevo. 

Takođe, i sesija će se održati u prostorijama Kruga 99, Vrazova 1., u 11.00 sati,  a za učesnike izvan Sarajeva putem aplikacije i  pristupom na Join Zoom Meeting, LINK ZA KRUG: https://us02web.zoom.us/j/574497686 (Meeting ID: 574 497 686).

Sesija i press konferencija će se moći pratiti i  putem https://www.facebook.com/adil.kulenovic –  live stream.

The post Upozorenje na posljedice kršenja Konačne arbitražne odluke za Brčko appeared first on Krug99.

           rektor UNSA 2012.-2016.

Kako se postaje metropolom: Grad i Univerzitet

Javni prostor nije isto što i dugoročni javni interes. Suštinsko pitanje je kako sačuvati istraživački kapacitet Univerziteta u Sarajevu. Istraživački univerzitet sam po sebi jeste javni interes.

ETH kroz projekt „Urbane transformacije Sarajeva“ promovira: otvorenost, javni prostor, klimatske koridore i integraciju kampusa sa gradom. U urbanoj strukturi grada kampus UNSA zauzima položaj veoma sličan, pa čak i centralniji od položaja ETH Zentrum unutar Züricha. No, postoji presudna razlika: ETH ima dva kampusa ETH Zentrum i ETH  Hönggerberg, pri čemu je Hönggerberg  jedan od najvećih i najbolje zaštićenih research kampusa u Evropi. U našem slučaju, UNSA≈Zentrum bez Hönggerberga. Sarajevo (još?) nema rezervnu istraživačku lokaciju.

Kad mi je 1996. godine (dakle prije 30 godina) Hasan Muratović, kao predsjednik posljednje Vlade Republike Bosne i Hercegovine uručio odluku o dodjeli prostora kasarne “Maršal Tito“ Univerzitetu u Sarajevu za potrebe budućeg kampusa, taj prostor je obuhvatao oko 30 hektara. Procijenjena efektivna integralna univerzitetska površina kampusa u Banjaluci u 2026. iznosi 24-28 ha u odnosu na 28-30 ha iz perioda 1996-1999. U slučaju UNSA, danas je riječ o 12–18 ha prostora sa punim univerzitetskim potencijalom u odnosu na početnih 30 ha.

Zbog toga svako smanjivanje ili funkcionalno razvodnjavanje prostora kampusa „Maršal Tito“ ima mnogo ozbiljnije posljedice za dugoročni istraživački potencijal Sarajeva nego što bi slične promjene imale za ETH u Zürichu.

Jednom izgubljen centralni univerzitetski prostor gotovo se nikada ne može ponovo stvoriti Očuvanje rezervisanog akademskog prostora, iako kratkoročno može djelovati „neiskorišten“, predstavlja najveću javnu korist na horizontu od 50 godina.

Master plan za kampus UNSA dobio je Campus Planning Award u Bostonu 2004. Prostor bivše kasarne je izuzetno rijedak resurs: dovoljno velik za evropski relevantan kampus, centralno pozicioniran, historijski slojevit i simbolički važan zbog transformacije vojnog prostora u prostor znanja. U evropskoj perspektivi upravo takvi prostori često postaju: “knowledge infrastructure for generations” – infrastruktura koja ne služi samo sadašnjim studentima, nego disciplinama, institutima i tehnologijama koje još ni ne postoje.

Evropsko iskustvo pokazuje da najbolji univerzitetski gradovi nisu oni koji su potpuno zatvorili kampus, ali ni oni koji su potpuno prepustili kampus logici opće urbanizacije.

Najuspješniji modeli nastaju kada grad i univerzitet dijele prostor ali univerzitet zadržava stratešku kontrolu nad svojom budućnošću.

U slučaju Kampusa UNSA, Univerzitet koristi prostor ali  nije suveren urbanistički planer tog prostora. Ključni akteri su Kanton Sarajevo, općine, u nekoj mjeri grad, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenja Kantona i djelimično Federacija BiH. To stvara višeslojnu nadležnost. Univerzitet snosi akademsku odgovornost ali nema punu kontrolu nad dugoročnim prostornim razvojem. Kao što smo već iskusili, regulacioni plan može presjeći kampus, promijeniti saobraćaj, redefinisati javni prostor, smanjiti razvojne rezerve, bez pune saglasnosti Univerziteta.

Univerzitet u Beču i Univerzitet u Amsterdamu su relevantni primjeri partnerskog urbanog modela gdje grad i univerzitet zajednički planiraju prostor, kampus ostaje otvoren, ali akademska funkcija ima formalnu zaštitu.

U slučaju Sarajeva, to bi značilo: otvoren i javno pristupačan kampus, klimatski i pejzažno kvalitetan prostor, ali uz strogo zaštićene akademske koridore, rezervisane research zone, i formalno garantovanu razvojnu autonomiju UNSA.

U evropskoj tradiciji univerzitet nikada nije bio samo skup fakulteta i učionica. Najdublje jezgro univerziteta činili su: biblioteke, arhivi, muzeji, laboratoriji, rukopisne zbirke, mjesta čuvanja kolektivnog pamćenja.

Ne postaje se metroplom tako što se gradi saobraćajnica izmedju Zemaljskog muzeja i Historijskog muzeja, nego tako što se saobraćaj na dijelu od Marijin Dvora do Pofalića izmješta pod zemlju (izuzev eventualno tramvajskog?), zamisao koju je svojevremeno zagovarao rektor Hasan Muratović.

The post Prof.dr. Avdispagić: Kako se postaje metropolom – Grad i Univerzitet appeared first on Krug99.

Pravci razvoja i budućnost Sarajeva kao glavnog grada i moderne metropole 

Smatram današnju temu jako značajnom te bih današnje svoje izlaganje, uvodno, započeo s par rečenica i razmišljanja iz izdanja „Revija slobodne misli“ Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, broj revije 9-10 za period (septembar-decembar 1997) na temu :“Kakav je univerzitet potreban BiH“, u tom izdanju prof dr Egvin Girt, nekadašnji član Asocijacije i moj tata je naveo sljedeće:

„Nema sumnje da je stepen razvijenosti akademskih istraživanja i mjera razvijenosti neke zemlje kako u tehnološkom tako i u kulturnom smislu.“

„Visokoškolska ustanova mora imati jasnu svrhu svog postojanja i pri tome kriterji, specijalno za izbor visokoškolskog kadra, moraju biti identični za sve univerzitete odnosno fakultete države BiH. Samo takvi univerziteti odnosno fakulteti će omogučiti transformaciju države BiH da bude :

1. Visoko civilizirana zemlja
2. Ima adekvatnu modernu tehnologiju
3. Ima kvalitetan visoko obrazovni kadar”

Uz veliku čast što sam danas ovdje prisutan, odrastajući u Sarajevu, sa ovim idejama i danas – učestvovajući u razvoju ovog grada kao Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva, osjećam obavezu da,  uzimajući u obzir ideje mog oca kao i značajan protek vremena od 30 godina,  iznesem svoja razmišljanja i stavove vezane za Sarajevo, za glavni grad države  Bosne i Hercegovine.

Naravno, odmah ću na početku spomenuti šta prirotritetno smatram da je bitno za budućnost grada, a to je da Sarajevo nepobitno treba biti centar znanja i inovacija. Kao takvog njegovu osnovu čini Univerzitet u Sarajevu, četri privatna univerziteta i istraživački instituti.

Značaj univerziteta i kvalitetnog visokog obrazovanja za jedan grad, pogotovo glavni grad je nemjerljiva. Osim što je visoko obrazovanje i njegov kvalitet u suštini i slika napretka i potencijala društva, on služi kao generator za tehnološke inovacije i stvara tlo za investicije. Univerziteti su generatori društvenog mišljenja i generiraju demokratske vrijednosti i podstiču građansku svijest. Neophodno je spomenuti da su univerziteti krojači budućnosti,  prostor u kojem se oblikuju kritička misao i naučna izvrsnost što je u direktnoj korelaciji sa kvalitetom društva.

Bitno je znati da postoje različiti načini na koji se univerziteti ocijenjuju u svijetu. Ako uzmemo globalni sistem Webomatrics koji mjeri vidljivost i prisustnost, Sarajevski univerzitet je najbolje rangirani univerzitet u državi – na 1135, mjestu na globalnom nivou. Smatram da bi uzlazna putanja na toj tablici itekako bila vjetar u ledja cjelokupnom društvu. Naravno, izazovno je vrijeme i izazova na tom putu je jako mnogo.

1. Mali budžeti za sve oblasti istraživanja na Univerzitetu, velike razlike su u odnosu na druge univerzitete, npr. zapadnoevropske
2. Značaj citiranosti – kvalitet istraživanja potvrđuje i činjenica da se naučnici sa UNSA redovno nalaze na prestižnim svjetskim listama najuticajnijih naučnika (poput Stanfordove liste), što direktno podiže međunarodni ugled, međutim uzimajući u obzir ljudski kapital kojim raspolažemo citiranost bi trebala biti veća a za to su potrebni bolji uslovi, naučni, tehnološki i praktični uslovi
3. Odlazak mladih iz BiH: Složena politička situacija i sistem, neprosperitetnost budućnosti koja nas čeka dovela je do lošeg upravljanja i lošeg razvoja zemlje, te se slijedom toga mladi odlučuju za odlazak iz države i glavnog grada. 

Grad kao institucija iako nema puno nadležnosti, može sigurno dati svoj doprinos na ovom polju. Ono što mi radimo i nastojat ćemo još više unaprijediti a to je:

1. Kroz saradnju gradova, sa gradom Bečom razraditi model socijalnog stanovanja gdje bi se profesorima, studentima, istraživačima i slično omogućili povoljniji uslovi za najam stanova
2. U mogućnostima i u skladu sa sredstvima kojima može doprinijeti učestovati u modernizaciji i proširenju studenskih domova i kampusa kako bi Sarajevo i dalje bilo pirmarni izbor za mlade ljude iz svih BiH gradova ali i iz inostranstva nudeći vrhunski standard života i obrazovanja
3. Sarajevo mora unaprijediti društveni, socijalni ali i zdravstveni aspekat i razvoj: smanjenje zagađenosti, povećanja zelenih površina, parkova i igrališta, do šireg spektra kulturnih i sportskih događaja privlačnih za sve koji izaberu da dio života provedu tu ali i za svakog stanovnika.

Naravno, ideji o Sarajevu kao univerzitetskom centru regiona, doprinosi itekako izuzetna geografska pozicija i bogata historija Sarajeva.

 Ovo nameće ideju Sarajeva kao i turističkog centra. Spajajući jedinstven uticaj osmanskog nasljeđa, austrougarske arhiktekture, olimpijskog naslijeđa, planinskog i prirodnog okruženja te neizostavne multikuturane tradicije, Sarajevo postaje vrhunska turistička destinacija.

Grad Sarajevo u tom kontekstu već je postao mjesto stalnog povećanja broja turista a treba navesti specijalno:

1. SFF je jedan od najvažnijih i najznačajnijih kulturnih dogođaja u Jugoistočnoj Evropi. Kao takav, ima ogroman značaj za filmsku industriju , turizam, ekonomiju i globalni imidž Bosne i Hercegovine i glavnog grada koji je postao sinonim za razvoj i promociju kinematografije.

 U vrijeme održavanja festivala Sarajevo bilježi rekordnu posjećenost. Zahvaljujući prije svega postojanju i uticaju SFF-a, Sarajevo je proglašeno UNESCO-vim kreativnim gradom filma što mu donosi dodatne međunarodne privilegije i prepoznatljivost. Smatram da se brend Sarajevo film festivala može dodatni iskoristiti praveći i druge sadržaje tokom godine koji će povezivati i sa ostalim turističkim ponudama grada, ali i povezivati sarajevski univerziet sa regionalnim.

2. Povećani broj destinacija sa Sarajevskog aerodroma doveo je do stalnog povećanja broja turista i treba stalno podsticati sve vrste projekata koji će još i više uvezati naš grad sa gradovima regiona, putna i željeznička infrastruktura na primjer.
3. U okviru turstičke ponude svakako raditi na objedinjavanu ponuda koje će uključivati kako javni prevoz tako i ulaznice za kulturno-sportske događaje i raditi na promociji istih
4. Kao primjer uzeti gradove koji imaju besplatan gradski wi-fi specijalno na svim ključnim turističkim tačkama

U skladu s tim, smatram da strateški dobar potez bi bio proširiti  teritorij grada sa sadašnje četiri opštine na preostale općine koje su i ranije bile u sastavu Sarajeva. Bitno će biti definisanje nadležnosti sa kantonom ali za dalji razvoj bitno je jedinstveno urbano planiranje, planiranje saobraćaja, energijske efikasnosti i zaštite okoliša. Sa tim u vezi, grad aktivno radi na velikom projektu, onom čiste rijeke Miljacke. Želimo da Miljacka bude simbol nove budućnosti ovog grada. Da bude mjesto gdje će se građani okupljati, družiti, raditi, šetati, organizirati razne događaje. Shodno tome, Sarajevo kao glavni grad treba imati veće ovlasti od trenutnih.

Razvoj Sarajeva u moderan evropski glavni grad zahtijeva dugoročnu viziju koja povezuje ekonomiju, urbanizam, kulturu, ekologiju i kvalitet života građana. Sarajevo ima kao što smo naveli jedinstvenu prednost: spoj osmanskog, austrougarskog i savremenog naslijeđa, snažan univerzitetski centar i izuzetnu prirodnu poziciju između planina. Bitno je imati dugoročan plan, recimo Vizija Sarajeva 2050 koja bi definisala kakav grad želimo.

Cilj bi mogao biti da Sarajevo postane:

Vodeći regionalni centar za inovacije i kreativne industrije, jedan od najzelenijih gradova Zapadnog Balkana,sa uređenim parkovima i drvoredima , najpoželjnija turistička destinacija jugoistočne Evrope sa  puno biciklističkih staza i pješačkih zona,grad sa efikasnim javnim prevozom i visokom kvalitetom života.

Naravno, bitna je zaštita historijske jezgre Sarajeva i energetska obnova javnih objekata. Razvoj modernih poslovnih zona se mora ostvarivati u skladu sa urbanističkim standardima.

Smanjenje zagađenja zraka mora biti planirano kroz prelazak na čistije izvore energije. Sve ovo treba da prati uključenost građana i jasno definisana dugoročna vizija ćije će ciljeve znati a svaki korak detaljno pratiti. Moraju biti stalno i detaljno informisani.

Ključ uspjeha nije samo gradnja novih objekata, već stvaranje grada u kojem ljudi žele živjeti, raditi, studirati i ostati. Sarajevo ima potencijal da postane moderan evropski glavni grad, ali uz dosljednu strategiju koja nadilazi pojedinačne mandate i političke cikluse.

Kao ključna poruka grad Sarajevo bi trebalo najviše da ulaže u ljudski kapital. Grad čine ljudi. Jako je bitno sačuvati dušu grada i kroz očuvanje kostura grada kroz građevine i priče o njima koje su nam ostavili oni prije nas. Ipak, iznad svega treba ulagati u nove generacije koje će imati kvalitetno obrazovanje, priliku da koriste modernu tehnologiju i žive u visoko civiliziranoj zemlji i gradu koji će im obezbjediti sadržaj za njihove porodice i njih, kvalitetno i zdravo okruženje i naravno jednaka prava. Današnje izlaganje sam započeo onim što je moj otac rekao 1997 a završio bi onim što sam rekao kad sam preuzimao ovu časnu funkciju.

“Ovaj trenutak zahvalnosti želim završiti s mislima o vlastitom porijeklu – iz porodice koja je, poput mnogih sarajevskih, odrastala u raznolikosti, gdje su se različite kulture prirodno susretale, gradeći zajednički život na temeljima znanja, dijaloga i međusobnog uvažavanja.

Zahvaljujući tom iskustvu ja danas vjerujem u obrazovanje mladih i vidim naš grad kao zajednicu u kojoj se različitosti ne razdvajaju, nego spajaju ujedinjuju i njeguju međusobno.”

Izlaganje na redovnoj sesiji Kruga 99  – nedjelja, 14. juni 2026. godine

The post Alen Girt: Pravci razvoja i budućnost Sarajeva   appeared first on Krug99.