Dijaspora i administrativne zamke za učešće na izborima
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Datum 30 juli 2026.
Povjerenje u izborni proces može se graditi samo potpunom transparentnošću i zaštitom biračkog prava
Povodom saopštenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kojim odbacuje navode iz kolumne Azre Zornić o navodnim opstrukcijama registracije birača iz dijaspore, Pokret za građansku BiH (Nordic Civic Movement) smatra da je od ključnog značaja da se cijela javna rasprava usmjeri na ono što je suština – zaštitu ustavnog i zakonskog prava svakog državljanina Bosne i Hercegovine da nesmetano učestvuje na izborima.
Pozdravljamo spremnost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da javno odgovori na kritike svog rada. Međutim, povjerenje građana ne može se graditi isključivo demantijima, već maksimalnom transparentnošću svih postupaka registracije birača, posebno kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine koji žive izvan zemlje.
Istovremeno smatramo da nijedna institucija ne smije zanemariti zabrinutost velikog broja građana u dijaspori koji se tokom svakog izbornog ciklusa suočavaju s administrativnim poteškoćama, nejasnim procedurama, odbijenim prijavama ili dugotrajnim postupcima registracije. Bez obzira na uzroke takvih problema, institucije imaju obavezu kontinuirano unapređivati izborni proces i otklanjati prepreke koje građanima otežavaju ostvarivanje biračkog prava.
Prema objavljenim podacima Centralne izborne komisije:
- ukupno prijavljenih birača: 60.037;
- potvrđenih prijava: 35.455;
- prijava u procesu obrade: 6.841;
- odbijenih prijava: 3.835.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljne nedostatke postojećeg sistema registracije birača iz dijaspore. Iako CIK postupa u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom, smatramo da rezultati jasno pokazuju kako je postojeći sistem administrativno složen, tehnički zahtjevan i nedovoljno prilagođen prosječnom građaninu. Posebno želimo ukazati na činjenicu da građani koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini ostvaruju pravo glasa kroz sistem pasivne registracije, dok državljani koji žive u inostranstvu moraju za svake izbore prolaziti postupak aktivne registracije i ponovo dostavljati dokumentaciju koju država već u velikoj mjeri posjeduje u svojim službenim evidencijama.
Smatramo da je opravdano otvoriti stručnu raspravu o tome da li je postojeći sistem moguće pojednostaviti, posebno imajući u vidu da važeći biometrijski pasoš Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najsigurnijih identifikacionih dokumenata kojim država već potvrđuje identitet i državljanstvo svojih građana.
Veliki broj građana odustaje od registracije zbog komplikovane procedure, brojnih formalnih zahtjeva, tehničkih prepreka i nedovoljne institucionalne podrške. Time se faktički ograničava ostvarivanje jednog od osnovnih demokratskih prava – prava glasa.
Podsjećamo da član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima garantuje pravo na slobodne izbore, dok Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanska komisija naglašava da izborni postupci moraju biti dostupni, jednostavni i ne smiju predstavljati nerazmjerne administrativne prepreke ostvarivanju biračkog prava.
Smatramo da odgovornost Centralne izborne komisije ne može biti isključivo administrativna i svoditi se na primjenu postojećih propisa. Kao najviši organ za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini, CIK ima institucionalnu i profesionalnu odgovornost da, na osnovu iskustava iz izbornog procesa, ukazuje zakonodavnim institucijama na uočene nedostatke te inicira izmjene kojima će se unaprijediti izborni sistem.
Stoga zahtijevamo da Centralna izborna komisija:
- izvrši detaljnu analizu razloga zbog kojih veliki broj birača nije uspješno završio registraciju;
- javno objavi statističku analizu najčešćih razloga odbijanja prijava;
- predloži izmjene zakonskog i podzakonskog okvira radi pojednostavljenja registracije birača iz dijaspore;
- uvede jednostavniji i digitalno pristupačniji sistem registracije u skladu sa savremenim evropskim standardima;
- organizuje kvalitetniju informativnu i tehničku podršku građanima koji glasaju iz inostranstva.
Pokret za građansku BiH predlaže sveobuhvatnu reformu političkog uključivanja dijaspore kroz:
- Uvođenje pasivne registracije birača u inostranstvu, uz automatski upis državljana koji posjeduju važeći biometrijski pasoš Bosne i Hercegovine.
- Pojednostavljivanje elektronske registracije korištenjem savremenih digitalnih identifikacionih sistema.
- Uvođenje sigurnog elektronskog glasanja za birače u dijaspori, uz primjenu najviših standarda zaštite identiteta i integriteta izbornog procesa. Primjer Estonije kao prve države na svijetu koja je još 2005. godine uvela internet glasanje na nacionalnim izborima.
Bosna i Hercegovina raspolaže velikom dijasporom koja predstavlja važan dio njenog društvenog, ekonomskog i demokratskog života. Izborni sistem mora omogućiti tim građanima da svoje biračko pravo ostvaruju lako, efikasno i bez nepotrebnih administrativnih prepreka.
Vjerujemo da će Centralna izborna komisija ovu inicijativu shvatiti kao konstruktivan doprinos unapređenju izbornog procesa i jačanju povjerenja građana u demokratske institucije.
Potpisnici
- Nordic Civic Movement / Pokret za građansku Bosnu i Hercegovinu
Suzana Kadirić
Ismet Hadžić
Amina Agović-Argillander
Miloš Miljatović
Edin Osmančević
Vladan Laušević
Alija Tandirović
Emir Vižlin
Erna Handan
Emir Gvozden
Meho Kapo
Sanel Kekić
Amra Osmančević
- Savez B-H udruženja u Švedskoj
Adnan Mahmutović
- IZBUŠ
Jasmin Fočo
- For Bosnia – Brussels / SSDBiH
Adem Pobrić
- Bosanskohercegovačko-švedski savez žena u Švedskoj
Alma Mehmedović-Sejdinović
- Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj
Alma Gunić
- APU Network
Enis Živalj
- BEMUF
Manuela Mikić
- Savez logoraša u Švedskoj
Nijaz Mujkanović
- BHUF
Nermina Ćulesker
- BH-Nordijski Forum
Amina Agović
About The Author
