Kulenović: Ne/očekivani izborni rezultati?!

Znakovi upitnika i uzvičnika u samom naslovu nisu tu slučajno. Za površne posmatrače i analitičare sklone političkom romantizmu, preliminarni rezultati proteklih izbora možda predstavljaju iznenađenje ili povod za razočaranje. Međutim, za one koji političke i društvene procese seciraju kroz prizmu egzaktne matematike, izbornog dizajna i sociopsiholoških zakonitosti, ovi rezultati su daleko od neočekivanih.

Oni su nemilosrdan i logičan derivat nakaradnog sistema u kojem živimo i pravila po kojima su izbori sprovedeni. Dejtonski ustavni demijurg i dalje, sve radikalnije i agresivnije, sakati i oblikuje izbornu volju građana Bosne i Hercegovine, svjesno producirajući masovnu apstinenciju od demokratskog učešća. Politička pasivnost je direktna posljedica, dok pravi uzroci leže u potpunoj blokadi demokratske tranzicije, duboko ukorijenjenom podaničkom mentalitetu, političkoj polupismenosti i predprosvjetiteljskoj zaostalosti društva.

Naš današnji uvodničar, prof. dr. Adnan Mašić, ponudit će nam ogoljenu, matematičku analizu preliminarnih rezultata i projekcije mogućih postizbornih koalicija. Njegov zadatak jeste da, bez ulaženja u jalove političke kalkulacije, ideološku obojenost i realpolitičke interese stranačkih elita, razmontira izbornu matematiku do njene suštine.

Moja uloga u ovom uvodnom dijelu nije – niti smije biti – jeftino retoričko ohrabrivanje građanskog bloka, niti patetično lamentiranje nad nepovoljnim izbornim ishodom. Politika nije prostor za emocije, frustracije ili lažne nade. Politika je polje sirovog odnosa snaga, institucionalnih okova i hladnog računa. Zato je danas naš ključni zadatak beskompromisno i što realnije pozicioniranje građanske ideje za borbu u predstojećim, još težim okolnostima, polazeći od surovih činjenica koje nam je ovaj izborni ciklus bacio direktno u lice.

A činjenice su neumoljive:

Prvo, uvođenje novih tehnologija – biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića -donijelo je značajan stepen tehničke korektnosti u samom prebrojavanju glasova. Tehnologija je eliminisala dio fiktivnih glasova i zaustavila brutalni fizički inženjering na biračkim mjestima. Time je uradila još jednu ključnu stvar: ogolila je stvarno demografsko pustošenje zemlje i stvarne razmjere izborne apstinencije.

Ipak, sve do saopštavanja konačnih izbornih rezultata nužan je maksimalan oprez: jesu li decenijski izborni manipulatori već pronašli skrivenu pukotinu u tehnološkom sistemu? Naročito se nameće pitanje: jesmo li konačno naučili lekciju da tehnologija sama po sebi ne može promijeniti političke konstelacije ako nakaradna pravila igre i širi sistem ostaju netaknuti? Ovo je gorka pouka za glasače koji, poput „gusaka u magli“, uporno biraju nasumice ili glasaju za one koji u konačnici rade na destrukciji vlastite države. Preliminarni rezultati izbora dr. Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH – za kojeg se Krug 99 otvoreno i principijelno zalagao – već danas predstavljaju ogoljenu i poražavajuću paradigmu tog političkog sljepila.

Drugo, rekordno niska izlaznost, bez obzira na stvarno demografsko stanje, jasno pokazuje da dominacija etnonacionalnih političkih opcija nije nikakav puki slučaj. Ona je direktna posljedica dugogodišnjeg, sistemskog procesa u kojem je građanin, kao pojedinac i jedini stvarni nosilac suvereniteta, brutalno potisnut na margine. Istovremeno, etnički kolektiviteti i njihove korumpirane stranačke mašinerije institucionalno su zabetonirani kao jedini relevantni politički faktori. Kada izborni sistem i institucionalne intervencije – kako unutrašnjih i regionalnih, tako i internacionalnih aktera – svjesno guše i obeshrabruju građansku alternativu, logična reakcija birača nije masovni revolt na biralištima, već potpuni bijeg u apstinenciju.

Posebna, duboka kontaminacija ovih izbora sprovedena je neustavnom Odlukom CIK-a da se putem izbornih listića za članove Predsjedništva BiH ne bira građanin iz određenog naroda, već da se oni prisvojnim pridjevima – srpski, hrvatski i bošnjački član – dekretom označe kao politički predstavnici i zastupnici triju etničkih grupa. Time je suverenitet Bosne i Hercegovine nasilno derogiran u trostruki etnički suverenitet, čime je potpuno zbrisana i odbačena ustavna odgovornost članova Predsjedništva za sintezu – odnosno za suverenitet i zaštitu interesa svih građana i države u cjelini.

Ovaj svojevrsni državni udar u režiji izbornog inženjeringa CIK-a nije i neće ostati bez odgovora. Krug 99 i njegovi članovi poduzimali su, poduzimaju i poduzimat će odlučne zagovaračke i pravne radnje – kako u državi, tako i pred institucijama Evropske unije i Evropskim sudom za ljudska prava. U tome nas neće spriječiti koruptivne lobističke politike niti instrumenti bilo koje hegemone i imperijalne države iz susjedstva ili svijeta. Niti naknadna pamet dvoličnih internacionalnih aktera koji tek nakon odstupanja sa utjecajnih funkcija i napuštanja naše zemlje naprasno postaju pametni i zagovaraju građansko uređenje.

Treće, i najvažnije za našu današnju diskusiju: građanska i proevropska opcija u Bosni i Hercegovini mora hitno prestati posmatrati izbore kao jednokratni moralni test ili romantičnu borbu ideja u idealnom okruženju. Građanska opcija mora početi posmatrati politiku kroz ogoljeni odnos hegemonijskih i imperijalnih interesa, pravnih normi, ustavnih mehanizama, matematičkih realnosti i čiste infrastrukture na terenu. Ako poziv na građanski otpor ostane tek salonski moralni stav, nove kartografije u Bosni i Hercegovini koje se iznova crtaju neće više biti virtuelne, već tragične i krvave, baš kao u prošlosti.

Zato današnju analizu preliminarnih rezultata ne posmatramo kao presudu, niti kao kapitulaciju borbe za građansku državu jednakih prava. Posmatramo je kao hladan, hirurški precizan dijagnostički snimak. Podaci i matematičke projekcije koje ćemo danas čuti moraju nam poslužiti kao trijezni, racionalni ulazni parametri za definisanje potpuno nove, agresivnije strategije građanskog otpora.

Naš prvi korak na tom putu mora biti promišljeno suočavanje sa vlastitim zabludama, kao što smo to činili prošle godine u sferi iskrivljenog značenja hegemonijskog jezika i njegovog značenja u europskoj pravnoj stečevini i društvenoj teoriji. Zagledanost u tom pravcu otvoriće brojne, pa i neočekivane nalaze i teme, kako bi pogled na građansko bosansko društvo i državu bio jasniji, a zagovaranje uspješnije.

Adil Kulenović, uvodna riječ, 11. 10. 2026.