Zašto sesija Kruga 99 o hegemonijskom političkom vokabularu?

Obrazloženje najavljene sesije Kruga 99:

Odbaciti hegemonijski politički vokabular radi demokratske tranzicije BiH

Bosna i Hercegovina već tri decenije živi pod pritiskom političkog vokabulara koji oblikuje, ograničava i često deformiše javni prostor. Riječ je o jeziku koji proizvodi stalne krize, koji generira nepovjerenje i koji građane uči da demokratski proces nije instrument izbora i odgovornosti, nego arena etničke mobilizacije. U takvom okruženju, ključni politički pojmovi – država, ustav, nacija, građanin, suverenitet, javni interes – više ne funkcionišu kao oruđe demokratije, nego kao retoričke barijere koje održavaju postojeće odnose moći.

Ova Studija polazi od jednostavne, ali duboko strateške pretpostavke: demokratska tranzicija Bosne i Hercegovine nije moguća bez napuštanja hegemonijskog vokabulara koji u kontinuitetu održava stanje političke blokade. Riječ je o jeziku čiji su korijeni u postdejtonskoj konstrukciji moći, i koji se u praksi pokazao kao najsnažniji instrument za sprečavanje političke modernizacije. On određuje ne samo šta se u Bosni i Hercegovini smije reći, nego i šta se uopšte može misliti.

Sesija će se baviti ključnim nalazima ANALITIČKA STUDIJA HEGEMONIJSKOG VOKABULARA, ETNOPOLITIČKOG SISTEMA I EVROPSKIH STANDARDA. Ona detaljno objašnjava kako ovaj vokabular funkcioniše, kako se reprodukuje i kako se može zamijeniti analitički preciznim, građanskim i demokratskim pojmovnikom. Studija pokazuje da hegemonijski jezik nije samo skup riječi – on je struktura moći koja se održava kroz političke institucije, medije, akademske narative i vanjske aktere.

Naročito se problematizira nekoliko centralnih teza:

1. Hegemonijski vokabular ne opisuje stvarnost – on je proizvodi.

Nametnute formulacije o „tri konstitutivna naroda“, „entitetima kao nosiocima suvereniteta“, „vitalnom nacionalnom interesu“ ili „realnim odnosima snaga“ nisu neutralne sintagme. To su političke tehnologije čija je svrha održavanje fragmentirane moći i sprječavanje funkcionalne države.

2. Demokratska tranzicija zahtijeva novi politički jezik.

Da bismo otvorili prostor za društvene reforme, političku odgovornost i građansku jednakost, nužno je rekodirati centralne političke pojmove. Demokratska praksa ne može se razviti unutar jezika koji je dizajniran da zaustavlja promjene.

3. Građanin mora postati temeljni politički subjekt.

U postojećem hegemonijskom vokabularu građanin je sekundarna figura – često prepoznat samo kao pripadnik etničke kolektive. Moderni demokratski poredak nije moguć bez povratka građaninu kao nosiocu suvereniteta i političke volje.

4. Promjena jezika nije tehničko pitanje, nego pitanje moći.

Zamjena hegemonijskog vokabulara demokratskim nije samo lingvistička reforma; to je proces političke emancipacije. Zato je nužno razumjeti kako su pojedini pojmovi nastali, kako su korišteni i kako su zarobili politički prostor.

Na sesiji će autori i učesnici rasprave otvoriti ključna pitanja: može li Bosna i Hercegovina ući u demokratizaciju bez transformacije političkog jezika? Šta je zamjena za hegemonijske pojmove? Kako prepoznati, dekodirati i neutralizirati narative koji proizvode trajnu blokadu političkog sistema? I, konačno, kako građanski politički jezik može postati novi okvir za ustavne promjene i javne politike?

Studija ne nudi samo dijagnostiku – ona nudi novi politički rječnik kao alat za demokratizaciju. Napuštanje hegemonijskog vokabulara prvi je korak prema funkcionalnoj, otvorenoj i odgovornoj političkoj zajednici. I modernoj evropskoj Bosni i hercegovini.

Adil Kulenović