Alen Girt: Pravci razvoja i budućnost Sarajeva

Alen Girt, izlaganje

Pravci razvoja i budućnost Sarajeva kao glavnog grada i moderne metropole

Smatram današnju temu jako značajnom te bih današnje svoje izlaganje, uvodno, započeo s par rečenica i razmišljanja iz izdanja „Revija slobodne misli“ Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, broj revije 9-10 za period (septembar-decembar 1997) na temu :“Kakav je univerzitet potreban BiH“, u tom izdanju prof dr Egvin Girt, nekadašnji član Asocijacije i moj tata je naveo sljedeće:

„Nema sumnje da je stepen razvijenosti akademskih istraživanja i mjera razvijenosti neke zemlje kako u tehnološkom tako i u kulturnom smislu.“

„Visokoškolska ustanova mora imati jasnu svrhu svog postojanja i pri tome kriterji, specijalno za izbor visokoškolskog kadra, moraju biti identični za sve univerzitete odnosno fakultete države BiH. Samo takvi univerziteti odnosno fakulteti će omogučiti transformaciju države BiH da bude :

Visoko civilizirana zemlja
Ima adekvatnu modernu tehnologiju
Ima kvalitetan visoko obrazovni kadar”

Uz veliku čast što sam danas ovdje prisutan, odrastajući u Sarajevu, sa ovim idejama i danas – učestvovajući u razvoju ovog grada kao Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva, osjećam obavezu da, uzimajući u obzir ideje mog oca kao i značajan protek vremena od 30 godina, iznesem svoja razmišljanja i stavove vezane za Sarajevo, za glavni grad države Bosne i Hercegovine.

Naravno, odmah ću na početku spomenuti šta prirotritetno smatram da je bitno za budućnost grada, a to je da Sarajevo nepobitno treba biti centar znanja i inovacija. Kao takvog njegovu osnovu čini Univerzitet u Sarajevu, četri privatna univerziteta i istraživački instituti.

Značaj univerziteta i kvalitetnog visokog obrazovanja za jedan grad, pogotovo glavni grad je nemjerljiva. Osim što je visoko obrazovanje i njegov kvalitet u suštini i slika napretka i potencijala društva, on služi kao generator za tehnološke inovacije i stvara tlo za investicije. Univerziteti su generatori društvenog mišljenja i generiraju demokratske vrijednosti i podstiču građansku svijest. Neophodno je spomenuti da su univerziteti krojači budućnosti, prostor u kojem se oblikuju kritička misao i naučna izvrsnost što je u direktnoj korelaciji sa kvalitetom društva.

Bitno je znati da postoje različiti načini na koji se univerziteti ocijenjuju u svijetu. Ako uzmemo globalni sistem Webomatrics koji mjeri vidljivost i prisustnost, Sarajevski univerzitet je najbolje rangirani univerzitet u državi – na 1135, mjestu na globalnom nivou. Smatram da bi uzlazna putanja na toj tablici itekako bila vjetar u ledja cjelokupnom društvu. Naravno, izazovno je vrijeme i izazova na tom putu je jako mnogo.

Mali budžeti za sve oblasti istraživanja na Univerzitetu, velike razlike su u odnosu na druge univerzitete, npr. zapadnoevropske
Značaj citiranosti – kvalitet istraživanja potvrđuje i činjenica da se naučnici sa UNSA redovno nalaze na prestižnim svjetskim listama najuticajnijih naučnika (poput Stanfordove liste), što direktno podiže međunarodni ugled, međutim uzimajući u obzir ljudski kapital kojim raspolažemo citiranost bi trebala biti veća a za to su potrebni bolji uslovi, naučni, tehnološki i praktični uslovi
Odlazak mladih iz BiH: Složena politička situacija i sistem, neprosperitetnost budućnosti koja nas čeka dovela je do lošeg upravljanja i lošeg razvoja zemlje, te se slijedom toga mladi odlučuju za odlazak iz države i glavnog grada.

Grad kao institucija iako nema puno nadležnosti, može sigurno dati svoj doprinos na ovom polju. Ono što mi radimo i nastojat ćemo još više unaprijediti a to je:

Kroz saradnju gradova, sa gradom Bečom razraditi model socijalnog stanovanja gdje bi se profesorima, studentima, istraživačima i slično omogućili povoljniji uslovi za najam stanova
U mogućnostima i u skladu sa sredstvima kojima može doprinijeti učestovati u modernizaciji i proširenju studenskih domova i kampusa kako bi Sarajevo i dalje bilo pirmarni izbor za mlade ljude iz svih BiH gradova ali i iz inostranstva nudeći vrhunski standard života i obrazovanja
Sarajevo mora unaprijediti društveni, socijalni ali i zdravstveni aspekat i razvoj: smanjenje zagađenosti, povećanja zelenih površina, parkova i igrališta, do šireg spektra kulturnih i sportskih događaja privlačnih za sve koji izaberu da dio života provedu tu ali i za svakog stanovnika.

Naravno, ideji o Sarajevu kao univerzitetskom centru regiona, doprinosi itekako izuzetna geografska pozicija i bogata historija Sarajeva.

Ovo nameće ideju Sarajeva kao i turističkog centra. Spajajući jedinstven uticaj osmanskog nasljeđa, austrougarske arhiktekture, olimpijskog naslijeđa, planinskog i prirodnog okruženja te neizostavne multikuturane tradicije, Sarajevo postaje vrhunska turistička destinacija.

Grad Sarajevo u tom kontekstu već je postao mjesto stalnog povećanja broja turista a treba navesti specijalno:

SFF je jedan od najvažnijih i najznačajnijih kulturnih dogođaja u Jugoistočnoj Evropi. Kao takav, ima ogroman značaj za filmsku industriju , turizam, ekonomiju i globalni imidž Bosne i Hercegovine i glavnog grada koji je postao sinonim za razvoj i promociju kinematografije.

U vrijeme održavanja festivala Sarajevo bilježi rekordnu posjećenost. Zahvaljujući prije svega postojanju i uticaju SFF-a, Sarajevo je proglašeno UNESCO-vim kreativnim gradom filma što mu donosi dodatne međunarodne privilegije i prepoznatljivost. Smatram da se brend Sarajevo film festivala može dodatni iskoristiti praveći i druge sadržaje tokom godine koji će povezivati i sa ostalim turističkim ponudama grada, ali i povezivati sarajevski univerziet sa regionalnim.

Povećani broj destinacija sa Sarajevskog aerodroma doveo je do stalnog povećanja broja turista i treba stalno podsticati sve vrste projekata koji će još i više uvezati naš grad sa gradovima regiona, putna i željeznička infrastruktura na primjer.
U okviru turstičke ponude svakako raditi na objedinjavanu ponuda koje će uključivati kako javni prevoz tako i ulaznice za kulturno-sportske događaje i raditi na promociji istih
Kao primjer uzeti gradove koji imaju besplatan gradski wi-fi specijalno na svim ključnim turističkim tačkama

U skladu s tim, smatram da strateški dobar potez bi bio proširiti teritorij grada sa sadašnje četiri opštine na preostale općine koje su i ranije bile u sastavu Sarajeva. Bitno će biti definisanje nadležnosti sa kantonom ali za dalji razvoj bitno je jedinstveno urbano planiranje, planiranje saobraćaja, energijske efikasnosti i zaštite okoliša. Sa tim u vezi, grad aktivno radi na velikom projektu, onom čiste rijeke Miljacke. Želimo da Miljacka bude simbol nove budućnosti ovog grada. Da bude mjesto gdje će se građani okupljati, družiti, raditi, šetati, organizirati razne događaje. Shodno tome, Sarajevo kao glavni grad treba imati veće ovlasti od trenutnih.

Razvoj Sarajeva u moderan evropski glavni grad zahtijeva dugoročnu viziju koja povezuje ekonomiju, urbanizam, kulturu, ekologiju i kvalitet života građana. Sarajevo ima kao što smo naveli jedinstvenu prednost: spoj osmanskog, austrougarskog i savremenog naslijeđa, snažan univerzitetski centar i izuzetnu prirodnu poziciju između planina. Bitno je imati dugoročan plan, recimo Vizija Sarajeva 2050 koja bi definisala kakav grad želimo.

Cilj bi mogao biti da Sarajevo postane:

Vodeći regionalni centar za inovacije i kreativne industrije, jedan od najzelenijih gradova Zapadnog Balkana,sa uređenim parkovima i drvoredima , najpoželjnija turistička destinacija jugoistočne Evrope sa puno biciklističkih staza i pješačkih zona,grad sa efikasnim javnim prevozom i visokom kvalitetom života.

Naravno, bitna je zaštita historijske jezgre Sarajeva i energetska obnova javnih objekata. Razvoj modernih poslovnih zona se mora ostvarivati u skladu sa urbanističkim standardima.

Smanjenje zagađenja zraka mora biti planirano kroz prelazak na čistije izvore energije. Sve ovo treba da prati uključenost građana i jasno definisana dugoročna vizija ćije će ciljeve znati a svaki korak detaljno pratiti. Moraju biti stalno i detaljno informisani.

Ključ uspjeha nije samo gradnja novih objekata, već stvaranje grada u kojem ljudi žele živjeti, raditi, studirati i ostati. Sarajevo ima potencijal da postane moderan evropski glavni grad, ali uz dosljednu strategiju koja nadilazi pojedinačne mandate i političke cikluse.

Kao ključna poruka grad Sarajevo bi trebalo najviše da ulaže u ljudski kapital. Grad čine ljudi. Jako je bitno sačuvati dušu grada i kroz očuvanje kostura grada kroz građevine i priče o njima koje su nam ostavili oni prije nas. Ipak, iznad svega treba ulagati u nove generacije koje će imati kvalitetno obrazovanje, priliku da koriste modernu tehnologiju i žive u visoko civiliziranoj zemlji i gradu koji će im obezbjediti sadržaj za njihove porodice i njih, kvalitetno i zdravo okruženje i naravno jednaka prava. Današnje izlaganje sam započeo onim što je moj otac rekao 1997 a završio bi onim što sam rekao kad sam preuzimao ovu časnu funkciju.

“Ovaj trenutak zahvalnosti želim završiti s mislima o vlastitom porijeklu – iz porodice koja je, poput mnogih sarajevskih, odrastala u raznolikosti, gdje su se različite kulture prirodno susretale, gradeći zajednički život na temeljima znanja, dijaloga i međusobnog uvažavanja.

Zahvaljujući tom iskustvu ja danas vjerujem u obrazovanje mladih i vidim naš grad kao zajednicu u kojoj se različitosti ne razdvajaju, nego spajaju ujedinjuju i njeguju međusobno.”

Izlaganje na redovnoj sesiji Kruga 99 – nedjelja, 14. juni 2026. godine