Iz izlaganja Premijera FBiH Fadila Novalića na sesiji Kruga 99
Iz izlaganja Premijera FBiH Fadila Novalića na sesiji Kruga 99
Sarajevo, 29. Januar 2017.
Želim da se zahvalim Krugu 99 na pozivu da učestvujem u sesiji u kojoj ću imati priliku da dijelu akademske zajednice prezentiram rad Vlade FBiH na donošenju i realizaciji reformskih zakona.
Moram istaći da mi je osim prezentiranja šta smo uradili, šta radimo i šta ćemo uraditi mnogo bitnije da čujem prijedloge, sugestije od strane članova KRUG 99.
Reformska agenda je sveobuhvatan proces reformskih zakona koji iziskuju uključenje svih segmenata društva i u ovom poslu, koji je jako kompleksan i složen, očekujemo pomoć nevladinog sektora i akademske zajednice.
- Značaj Reformske agende
Reformska agenda nije običan programski dokument – to je novi i drugačiji pristup problemima građana Bosne i Hercegovine. Agendom smo prekinuli dosadašnju praksu vođenja beskonačnih rasprava, politikanstkih natezanja, kratkoročnih i ne do kraja promišljenih odluka.
Umjesto da trošimo riječi, prešli smo na djela.
Umjesto da djelujemo prema potrebama trenutka, napravili smo plan i strategiju razvoja naše zemlje.
Reformsku agendu usaglasili smo 2015. godine. Vijeće ministara, Federalna vlada, Vlada RS i sve kantonalne vlade bile su složne: proces oporavka i modernizacije Bosne i Hercegovine mora biti pokrenut što brže.
Naš cilj bila je jaka ekonomija, stabilan privredni rast, otvaranje novih radnih mjesta, što pravednja raspodjela socijalnih davanja.
No, Reformska agenda uključuje ne samo ekonomske i socijalne reforme. Bitan dio našeg rada je jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.
Konačni cilj sprovođenja reformi je, naravno, ulazak u Evropsku uniju. U trenutku kad popunjavamo upitnik Evropske komisije, mi već dvije godine usaglašavamo naše zakone sa evropskim zakonodsvstvom i prilagođavamo naš ekonomski sistem evropskim standardima.
Radimo ono što su druge države počele raditi tek nakon što su započele pregovore o pristupanju EU. Na taj način pokazujemo da ozbiljno mislimo o evropskoj budućnosti naše zemlje i,„DA“, – nakon upitnika – spremno ćemo dočekati i pregovaračka poglavlja.
- Urađeno – radna mjesta
Ja bih ovdje istakao ono što je građanima Bosne i Hercegovine najbliže: otvaranje novih radnih mjesta.
Odmah da razjasnimo nedoumice oko brojeva.
Pravi broj zaposlenih mjeri Porezna uprava, koja ima obrasce prijave svakog uposlenog, od obrtnika, pa do državne službe. Taj broj je 504 hiljade i povećan je za 26.970 u našem mandatu. To je najveći broj zaposlenih u zadnjih deset godina. Zbunjuje podatak Agencije za statistiku FBiH koji kaže da je 461 hiljada. Po tome smo zaposlili novih preko 17 hiljada. Postoji razlika koja zbunjuje, ali statistika ima različite metode, jer mjeri preduzeća koja imaju više od 10 uposlenih, koja su dužna predati statističke obrasce. Manja preduzeća nemaju tu obavezu i zato se ta dva broja razlikuju.
Ne bih kalkulirao, jer su oba podatka pozitivna i pokazuju da smo zaustavili ekonomsku depresiju i možemo govoriti o privrednom oporavku i ekonomskom rastu. Broj nezaposlenih je manji za 18 hiljada nego kada smo preuzeli vlast i to je prvi put nakon rata da je broj nezaposlenih pao.
Možemo dakle raspravljati o brojevima, ali ne možemo negirati da su uspjesi realizacije reforma predviđenih agendom vidljivi.
No, ima nešto što je u ovoj aktivnosti nastalo kao potpuno novi kvalitet i na to želim da posebno ukažem. Radi se o tome da su se u podsticanja novog zapošljavanja uključili svi nivoi vlasti u Federaciji BiH, koje su uz Federalnu vladu i kantonalne vlade podsticale novo zapošljavanje svojim dodatnim sredstvima, a to se događalo i u nekim razvijenim općinama.
Svjedoci smo da ovih dana da kantoni, gradovi i općine saopćavaju podatke o broju zaposlenih i baš u svima se dogodilo smanjenje broja nezaposlenih i povećanje novouposlenih od 1.000 do više hiljada. Dakle, svi su prepoznali ozbiljnost problema nezaposlenih ,prije svega mladih, i prvi put imamo sinergiju svih nivoa vlasti u Federaciji . To je po meni poseban kvalitet, i obradovan sam da je potez Federalne vlade da sa 50 miliona KM iz budžeta prošle godine potiče novo zapošljavanje, dobio toliku podršku. Ističem da je riječ o podršci zapošljavanju isključivo u realnom sektoru.
Sad nam se tu otvorio čak i jedan problem, a to je da na tržištu rada nema profila i zanimanja koje privreda traži, kao što su tesari, varioci, klesari i drugi. Zato su u Federalnom i kantonalnim zavodima već počeli pripreme za provođenje posebnih programa prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih osoba. Tačnije, riječ je o prilagođavanju radne snage potrebama tržišta rada i poslodavaca, jer naš obrazovni sistem ne obrazuje potrebne kadrove. Nastaviti ćemo raditi na uspostavljanju efikasnijeg upravljanja potrebama tržišta rada.
Federalna vlada je i ove godine u Budžetu predvidjela novih 30 miliona KM za novo zapošljavanje. Dodatna kredtina sredstva za ove namjene u visini od 50 miliona eura za BiH odobrila je i Svjetska banka.
- Radimo – PIO/MIO
U ovom trenutku radimo na još jednom, veoma bliskom građanima ove zemlje, problemu: penzionom fondu.
Ovo je možda jedan od najozbiljnih problema našeg društva. Kada sam na početku mog mandata dobio realne podatke o stanju, o visini deficita, shvatio sam da je PIO pred kolapsom, što bi za posljedicu imalo neisplaćivanje penzija. Pošto se radi o 400 hiljada ljudi, bio je to za mene zaista veliki teret.
Svjestan sam da u tih 400 hiljada ljudi svako može naći prijatelje, komšije, radnike… To je na neki način postao moj lični problem. Krivica za lom penzionog sistema koji se mogao dogoditi, mogla se tražiti u prošlosti, uredbama, zakonima, ali svakako u slučaju loma krivica bi pala na mene i moju Vladu.
Neću da krijem da je penzioni sistem u krizi. Ima deficit od 215 miliona KM. Kratkoročnim mjerama smo omogućili da ne kasne penzije i da deficit ne raste. Imali smo novouposlene, rasli su prihodi, a radili smo i srednjoročne budžetske mjere koje će ove godine pomoći sa 60 miliona KM. Novi zakon o PIO-u treba da da rezultat u budućnosti.
Da ga pripremimo, skupio sam međunarodne i domaće stručnjake. Prvi su u pomoć pritekli penzioneri sa svojim rješenjima. Iznenadio sam se koliko zapravo znaju o tom problemu. Bili su najkonstruktivniji dio i zajedno smo kreirali moderan zakon koji će u narednih 20 do 30 godina stvoriti stabilan sistem. Drago mi je da buduće Vlade neće naslijediti ovaj problem. Zakon će dodnijeti pošten bodovni sistem, koji će izjednačiti realno prava ljudi.
- Situacija na terenu
No, pomake vide se ne samo u kvalitetnijim zakonima i u podacima zavoda za statistiku.
Krajem proše godine započeli smo obilazak kantona, da na terenu utvrdimo kako napreduje provođenje reformi, kakve su potrebe nižih nivoa vlasti, šta još možemo uraditi da građani Bosne i Hercegovine žive bolje.
Želimo ih pitati šta misle o tome šta radimo, šta bismo još trebali da radimo što će im pomoći. Ne treba da rješavamo probleme koje mi negdje na vrhu zamislimo, nego da se bavimo problemima koje ljudi realno imaju.
I moram vam reći da me raduje sve veći broj pronađenih rješenja, sve manje nezadovoljnih radnika.
Sami možete primijetiti, naprimjer, da možda najviše medijski eksponirani problemi radnika iz preduzeća Tuzlanskog kantona više nisu tema.Šta dalje
Ne smijemo ipak zaboraviti da je Reformska agenda samo početak.
Ona je osnova na bazi koje pripremamo konkretna rješenja. (smanjenje doprinosa, privredni sudovi, one stop shop)
Osim toga, agenda je set srednjeročnih mjera, a mi mislimo dugoročno. Da reforme budu trajne, već danas moramo početi da razmišljamo o tome šta ćemo uraditi u narednih 10-20 godina.
Da postignemo najkvalitetnija rješenja i postignemo ciljeve zacrtane u agendi, da napravimo pravu strategiju boljitka našeg društva, potrebno nam je što više razgovora, konsultacija i saradnje. Zato želim da čujem mišljenje i vaše i nevladinih organizacija i akademske zajednice i stranaka na vlasti, ali i opozicije.
Na primjeru reforme sistema PIO/MIO objasnio sam da niko ne razumije mane i prednosti penzionog fonda bolje od njegovih korisnika. Dalje, niko ne zna kakvi trebaju biti naši prioriteti bolje od građana ove zemlje. Zato želim da saslušam sve ideje, savjete a spreman sam i da se suočim sa dobronamjernom kritikom.
Nek ovaj moj današnji uvod bude zaista uvod u širu diskusiju koja će rezultirati konstruktivnim prijedlozima, a u konačnici – stabilnim dugoročnim rastom naše zemlje.
