MOSTARSKA DEKLARACIJA o demokratskom razvoju i evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine

MOSTARSKA DEKLARACIJA

o demokratskom razvoju i evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine

Polazeći od neupitnog milenijskog postojanja naše zemlje, teritorijalnog i državno-pravnog kontinuiteta;

Imajući u vidu referendumsku odlučnost za nezavisnost Bosne i Hercegovine 01. marta 1992. godine, na kojem su se građani plebiscitarno opredijelili za nezavisnu, suverenu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i 22.maja 1992. godine prijemom u Organizaciju ujedinjenih nacija stekla internacionalno-pravni subjektivitet u punom obimu i značenju koje imaju sve druge članice Ujedinjenih nacija;

Naglašavajući da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, Anexom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine, nedvosmisleno potvrđen pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine kroz novu unutrašnju ustavnu strukturu s dva entiteta, bez prava na otcjepljenje;

Upozoravajući na zlonamjerno krivo prevođenje i tumačenje ustavne odredbe constituent (sastavni dio cjeline) netačnim i ustavno nepostojećim terminom constitutiv (ono što tu cjelinu stvara) kako bi se dezavuirala javnost i podrivao ustavni poredak. Istinito je da constituentni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) nisu nosioci suvereniteta niti imaju izvornisuverenitet pa konsekventno tome ne može biti dogovora naroda.Suverenitet pripada državi BiH, te time njenim građanima;

Podsjećajući na iskustvo građana da je oružana agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, nasilno nametnula etnopolitički model uređenja, diskriminaciju i aparthejd nad demokratijom, čiji su simbolički i stvarni primjeri Stolac,Srebrenica,Prijedor i druge sredine;

Uvažavajući kandidatski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji i činjenicu da je njen demokratski i europski put moguć isključivo kroz duboke ustavne i institucionalne reforme;

Konstatirajući činjenicu da je Bosna i Hercegovina država svih njenih građana u kojoj važeći ustavno-pravni poredak ne osigurava građansku jednakost i jednako ostvarivanje ljudskih prava;

Svjedočeći da se ustavni poredak Bosne i Hercegovine otvoreno i kontinuirano napada etnonacionalističkim politikama koje državu nastoje prikazati kao nemoguću i nužno plemenski uređenu zajednicu;

Imajući u vidu obavezu Bosne i Hercegovine da poštuje i provodi presude Europskog suda za ljudska prava;

Slijedeći neupitnu volju građana Hercegovine za demokratski, miran i stabilan razvoj domovine Bosne i Hercegovine;

Mi,potpisnici ove Deklaracije,Forum Neretva,Forum mladih i Krug 99, izjavljujemo sljedeće:

Reforma Ustava i izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine mora voditi ka uspostavi društva jednakih građana, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i standardima Vijeća Evrope.
Etnicizacija političkih prava i državnih institucija suprotna je osnovnim principima demokratske legitimnosti, političke jednakosti i individualnih prava, te dugoročno destabilizira državu. Izabrani predstavnici imaju obavezu djelovati u interesu svih građana, a ne isključivo jedne etničko-religijske ili političko-partijske grupe kako to pretežno čine danas.
Bosna i Hercegovina ne može biti trajno uređena kao sistem etničke podjele političke moći, već kao demokratska država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom i imaju jednaka politička prava, uključujući pravo da učestvuju u izboru svih nosilaca državnih funkcija čije odluke neposredno utiču na njihov život i prava.
Svaki građanin Bosne i Hercegovine mora imati pravo da bude biran i bira svakog člana u Predsjedništvo BiH, jer odluke svakog člana imaju jednaku ustavnu i pravnu snagu i proizvode neposredne posljedice za sve građane, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Isključivanje građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tzv. “konstitutivnih” naroda predstavlja diskriminaciju, što je nedvosmisleno potvrđeno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije političko pitanje, već predstavlja ustavnu i internacionalna pravnu obavezu Bosne i Hercegovine i ključni uslov njenog demokratskog i europskog puta. Njihovo neprovođenje predstavlja antiustavno djelovanje i formu “tihog” državnog udara.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom nisu etnički predstavnici, već izabrani državni funkcioneri odgovorni svim građanima. Uvažavajući realne vremenske okvire, opći izbori 2026. godine trebaju se provesti prema važećem zakonodavstvu, uz jasno opredjeljenje da se do izbora 2030. godine osigura izbor jednog Predsjednika Bosne i Hercegovine na cijeloj teritoriji države.
Građani na izborima biraju političke predstavnike prema vlastitom uvjerenju. Sporna tvrdnja da građanin glasanjem za kandidata druge etničke grupe „bira člana Predsjedništva drugom narodu“ predstavlja zlonamjerno i neustavno tumačenje demokratskog izbornog prava.
Antibosanske i antieuropske politike, uz podršku susjednih hegemonističkih projekata presuđenih za ratne zločine, udružene zločinačke poduhvate i genocid, predstavljaju direktnu prijetnju opstanku Bosne i Hercegovine i moraju biti zaustavljene jasnom i odlučnom državotvornom politikom.
Oštro osuđujemo negiranje presuda za genocid i ratne zločine, kao i pokušaje reafirmacije presuđenih politika secesije, paradržava i etničke teritorijalizacije kroz federalizaciju ili konsocijacijsko uređenje koji su eufemizmi za dalju dezintegraciju i raspad države.
Da bi svi građani Bosne i Hercegovine uživali u miru i prosperitetu svoje domovine neophodno je da se sve političke strukture prevashodno okrenu državi Bosni i Hercegovini, uvažavajući bosanskohercegovačko historijsko iskustvo u kojem isključivi stavovi ”uzmi ili ostavi”, odnosno ”ili-ili”ne mogu proizvesti ništa dobro i donijeti nikakav napredak,dok inkluzivni pristup tipa ”i-i” to može.

Ovom Deklaracijom potvrđujemo svoju punu opredijeljenost za demokratsku, pravno uređenu i europsku Bosnu i Hercegovinu, državu jednakih građana i zajedničke budućnosti.

Za Forum mladih Kruga 99 Za Forum Neretva Kruga 99 Za ANI Krug 99

Muhamed Hamzić, predsjednik Edin Batlak, predsjednik Adil Kulenović, predsjednik