Dijaspora i administrativne zamke za učešće na izborima

izbori

 

SAOPĆENJE ZA JAVNOST

Datum 30 juli 2026.

Povjerenje u izborni proces može se graditi samo potpunom transparentnošću i zaštitom biračkog prava

Povodom saopštenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kojim odbacuje navode iz kolumne Azre Zornić o navodnim opstrukcijama registracije birača iz dijaspore, Pokret za građansku BiH (Nordic Civic Movement) smatra da je od ključnog značaja da se cijela javna rasprava usmjeri na ono što je suština – zaštitu ustavnog i zakonskog prava svakog državljanina Bosne i Hercegovine da nesmetano učestvuje na izborima.

Pozdravljamo spremnost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da javno odgovori na kritike svog rada. Međutim, povjerenje građana ne može se graditi isključivo demantijima, već maksimalnom transparentnošću svih postupaka registracije birača, posebno kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine koji žive izvan zemlje.

Istovremeno smatramo da nijedna institucija ne smije zanemariti zabrinutost velikog broja građana u dijaspori  koji se tokom svakog izbornog ciklusa suočavaju s administrativnim poteškoćama, nejasnim procedurama, odbijenim prijavama ili dugotrajnim postupcima registracije. Bez obzira na uzroke takvih problema, institucije imaju obavezu kontinuirano unapređivati izborni proces i otklanjati prepreke koje građanima otežavaju ostvarivanje biračkog prava.

Prema objavljenim podacima Centralne izborne komisije:

  • ukupno prijavljenih birača: 60.037;
  • potvrđenih prijava: 35.455;
  • prijava u procesu obrade: 6.841;
  • odbijenih prijava: 3.835.

Ovi podaci ukazuju na ozbiljne nedostatke postojećeg sistema registracije birača iz dijaspore. Iako CIK postupa u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom, smatramo da rezultati jasno pokazuju kako je postojeći sistem administrativno složen, tehnički zahtjevan i nedovoljno prilagođen prosječnom građaninu. Posebno želimo ukazati na činjenicu da građani koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini ostvaruju pravo glasa kroz sistem pasivne registracije, dok državljani koji žive u inostranstvu moraju za svake izbore prolaziti postupak aktivne registracije i ponovo dostavljati dokumentaciju koju država već u velikoj mjeri posjeduje u svojim službenim evidencijama.

Smatramo da je opravdano otvoriti stručnu raspravu o tome da li je postojeći sistem moguće pojednostaviti, posebno imajući u vidu da važeći biometrijski pasoš Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najsigurnijih identifikacionih dokumenata kojim država već potvrđuje identitet i državljanstvo svojih građana.

Veliki broj građana odustaje od registracije zbog komplikovane procedure, brojnih formalnih zahtjeva, tehničkih prepreka i nedovoljne institucionalne podrške. Time se faktički ograničava ostvarivanje jednog od osnovnih demokratskih prava – prava glasa.

Podsjećamo da član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima garantuje pravo na slobodne izbore, dok Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanska komisija naglašava da izborni postupci moraju biti dostupni, jednostavni i ne smiju predstavljati nerazmjerne administrativne prepreke ostvarivanju biračkog prava.

Smatramo da odgovornost Centralne izborne komisije ne može biti isključivo administrativna i svoditi se na primjenu postojećih propisa. Kao najviši organ za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini, CIK ima institucionalnu i profesionalnu odgovornost da, na osnovu iskustava iz izbornog procesa, ukazuje zakonodavnim institucijama na uočene nedostatke te inicira izmjene kojima će se unaprijediti izborni sistem.

Stoga zahtijevamo da Centralna izborna komisija:

  1. izvrši detaljnu analizu razloga zbog kojih veliki broj birača nije uspješno završio registraciju;
  2. javno objavi statističku analizu najčešćih razloga odbijanja prijava;
  3. predloži izmjene zakonskog i podzakonskog okvira radi pojednostavljenja registracije birača iz dijaspore;
  4. uvede jednostavniji i digitalno pristupačniji sistem registracije u skladu sa savremenim evropskim standardima;
  5. organizuje kvalitetniju informativnu i tehničku podršku građanima koji glasaju iz inostranstva.

Pokret za građansku BiH predlaže sveobuhvatnu reformu političkog uključivanja dijaspore kroz:

  1. Uvođenje pasivne registracije birača u inostranstvu, uz automatski upis državljana koji posjeduju važeći biometrijski pasoš Bosne i Hercegovine.
  2. Pojednostavljivanje elektronske registracije korištenjem savremenih digitalnih identifikacionih sistema.
  3. Uvođenje sigurnog elektronskog glasanja za birače u dijaspori, uz primjenu najviših standarda zaštite identiteta i integriteta izbornog procesa. Primjer Estonije kao prve države na svijetu koja je još 2005. godine uvela internet glasanje na nacionalnim izborima.

Bosna i Hercegovina raspolaže velikom dijasporom koja predstavlja važan dio njenog društvenog, ekonomskog i demokratskog života. Izborni sistem mora omogućiti tim građanima da svoje biračko pravo ostvaruju lako, efikasno i bez nepotrebnih administrativnih prepreka.

Vjerujemo da će Centralna izborna komisija ovu inicijativu shvatiti kao konstruktivan doprinos unapređenju izbornog procesa i jačanju povjerenja građana u demokratske institucije.

Potpisnici

  • Nordic Civic Movement / Pokret za građansku Bosnu i Hercegovinu

Suzana Kadirić

Ismet Hadžić

Amina Agović-Argillander

Miloš Miljatović

Edin Osmančević

Vladan Laušević

Alija Tandirović

Emir Vižlin

Erna Handan

Emir Gvozden

Meho Kapo

Sanel Kekić

Amra Osmančević

  • Savez B-H udruženja u Švedskoj

Adnan Mahmutović

  • IZBUŠ

Jasmin Fočo

  • For Bosnia – Brussels / SSDBiH

Adem Pobrić

  • Bosanskohercegovačko-švedski savez žena u Švedskoj

Alma Mehmedović-Sejdinović

  • Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj

Alma Gunić

  • APU Network

Enis Živalj

  • BEMUF

Manuela Mikić

  • Savez logoraša u Švedskoj

Nijaz Mujkanović

  • BHUF

Nermina Ćulesker

  • BH-Nordijski Forum

Amina Agović

 

 

About The Author