Izetbegovićev obavezujući trijumf

maj 26, 2015

 Zija DIZDAREVIĆ
Dvanaest godina nakon što je preminuo osnivač Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović i osam mjeseci poslije smrti Sulejmana Tihića – na čelu SDA je sin “oca nacije”. Pobjeda Bakira Izetbegovića na Šestom kongresu SDA nije bila upitna u konkurenciji sa još dva kandidata koji su se pojavili neposredno uoči izbora.

Izetbegović mlađi dolazi na poziciju vođe stranke obrnutim redom. Prvo je dosegao najviši politički položaj u državi, postavši prošlog oktobra po drugi put član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. To mu je, itekako, pomoglo i u unutarstranačkom nadmetanju. U stranci je polako napredovao ka vrhu, bio je zamjenik predsjednika stranke i vodio je SDA nakon Tihićeve smrti. Sada je Iztebegovićevo liderstvo ubjedljivo potvrđeno na Kongresu.

Autoritetu Izetbegovića mlađeg, osim očeve političke baštine, doprinosi ponovno zbližavanje vrhova SDA i Islamske zajednice u BiH. Za vjerovati je da je i to imalo snažnog uticaja na predkongresna kadrovska opredjeljenja u stranačkoj bazi. U međuvremenu, unutar SDA nije izrasla ni jedna ličnost koja bi mogla biti ozbiljan konkurent novom stranačkom predsjedniku, niti je bilo udruženog napora da mu se suprostavi respektabilan pretendent.

U SDA su prisutne različite političke opcije, frakcije i interesne grupe. Kroz pozicije zamjenika, potpredsjednika i u Glavnom odboru nastojalo se doći do harmonizacije interesa i stvaranja utiska o stranačkom jedinstvu.

Bilo kako bilo, Bakir Izetbegović je postao najuticajnija politička ličnost u BiH, zahvaljujući tomu što je u oktobru SDA nanovo najjača stranka u državi, on njen čelnik i član kolektivnog šefa države. To će uticati na njegovo političko ponašanje koje je u ovo dvostruko izborno vrijeme bilo dosta rezervisano. Sad je Izetbegovićeva pozicija znatno ojačana u stranci, unutar vladajućih koalicija i spram oponenata.

Šta donosi ova promjena na vrhu SDA? Tihić je, na neki način, bio čovjek diskontinuiteta. Izetbegović stariji ga je odredio kao sljedbenika na vrhu stranke i podržavao u težnji da se SDA, kao narodnjačka stranka, pomjera ka građanskom centru. Tihić je išao i dalje – predočio je javnosti da je iz antifašističke porodice, posjetio je grob Josipa Broza Tita i ukazivao na ulogu partizana i komunista u uspostavi savremene državnosti Bosne i Hercegovine. To je slijedilo i političko približavanje Socijaldemokratskoj partiji.

Bakir Izetbegović je postao najuticajnija politička ličnost u BiH, zahvaljujući tome što je SDA nanovo najjača stranka u državi, on njen čelnik i član kolektivnog šefa države. To će bitno uticati na njegovo političko ponašanje. Pred njim je zadatak historijske važnosti

Tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić žestoko je kritikovao Tihića, posebice nakon posjete Titovom grobu. Bakir Izetbegović se javno ogradio od Tihićevog “ljevičarenja” i tražio povratak stranke svojoj osnovi. Ideološke razmirice u SDA završene su personalnim kompromisom – Izetbegović je postao Tihićev zamjenik.

Profil novog vođe SDA opredjelili su, očev ideološki obzor panislamske i mladomuslimanske inspiracije i njegova politička sudbina. Izetbegović sin politički je stasavao uz oca kao njegov najpovjerljiviji čovjek – od pobjede SDA na izborima 1990., preko ratnog perioda do očevog odlaska s ovog svijeta.

U državničkom djelovanju Bakir Izetbegović posebnu naklonost iskazuje prema Erdoanovoj Turskoj i Muslimanskoj braći u Egiptu. To je politički legitimno ali i pobuđuje rezervisanosti kod zapadnih političara i odbojnost kod islamofobista.

Za vjerovati je da će Izetbegović mlađi voditi SDA kao primarno vjersko-nacionalnu stranku.

To je vidno i u njegovom izlaganju prije izbornog glasanja. Budući predsjednik, uz ostalo, najavio je angažman za prestanak unutarbošnjačkih sukoba i rivalstva između bošnjačkih lidera koja su prerasla u “surovi politički i medijski rat”. Tu je riječ, ponajprije, o odnosu sa osnivačem SBB-a Fahrudinom Radončićem.

Treba izdvojiti i Izetbegovićevu osudu radikalizma u ime islama u BiH i njegovu ocjenu da će Bošnjaci morati braniti svoju vjeru sada ne više od agresivnog ateizma već od ekstremizma.

Izetbegović je bezrezervno za ubrzane evroatlantske integracije i jačanje bh. države. Od SDA se očekuje da bude predvodnica u tom procesu. Neće biti lako miriti više interesa – države, glasačke bošnjačko-muslimanske baze i drugih građana, stranke, njenih kadrova i koalicijskih partnera, i, svoja uvjerenja – s integracijskim zahtjevima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.

Ovo je vrijeme sudbinskih iskušenja i izazova za Bosnu i Hercegovinu, time i za SDA i njeno izborno tijelo – Bošnjake i ovdašnje muslimane. Pred Izetbegovićem je zadatak historijske važnosti, s obzirom na splet unutarnjih, regionalnih, kontinentalnih i planetarnih okolnosti u kojima novo geopolitičko nadmetanje ima krajnje opasan naboj. Otud Izetbegovićev izborni trijumf ima posebnu i obavezujuću težinu.

Please follow and like us:
error