Biti u vremenu: označiti mobing masovnom pozicijom, definisati potencijal prekarijata

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99

 Biti u vremenu,  misliti i govoriti, analizirati i zapažati realne društvene i historijske silnice, imati čvrst i konzistentan vrijednosni sistem u prosudbi kako empirije tako i idejnih i ideoloških modela, rekao bih da je bio ideal kojim smo težili u izboru tema za raspravu Kruga 99. I sve to na tragu Sartrovih i Merlo-Pontijevih uvida  o intelektualcu, angažiranom intelektualcu. Vidno smo nastojali biti na tragu kritičke teorije društva i toliko živom težnjom  težnjom za slobodom svakog pojedinca. Težili smo moderniziranju ne samo vokabulara, nego uticati na modernizaciju stvarnost govorom o korpusu ljudskih i građanskih prava, humanizaciji prirode i naturalizacije čovjeka, konzistenciji prava i njegove utemeljenosti u civilizacijskim a prije svega u evropskim vrijednostima i normama.

Dakle, sve ovo, i mnogo toga drugoga, stajalo je u pozadini naših opredjeljenja da se bavimo temama i problemima kojima smo se bavili u proteklih godinu dana. Htjeli smo i činili smo javnim promišljanja i stavove jednog dobrovoljnog udruženja pojedinaca, različitih životnih iskustava, profesionalnih, naučnih i umjetničkih  izraza i pravaca okupljenih  u Asocijaciju nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Možemo sasvim slobodno reći da su rasprave na sesijama Kruga 99, uključujući i uvodničare za pojedine teme, bile multidisciplinarne po svom karakteru, dijaloške po svojoj formi, a najveći broj njih obimom znanstvene i iskustvene argumentacije, na doista najvišem dijaloškom nivou. Naravno, ovaj karakter rasprava na sesijama Kruga 99 samo je dijelom registrovan u javnosti, dijelomično iz razloga vlastite inertnosti – naviknuti da 23 već godine skoro svake nedjelje vodimo dijalog na isti način – ponekad izostane i  efektnije predstavljanje i javno objavljivanje naših aktivnosti. Ali i  zbog  ograničene mogućnosti javne prezentacije u kojoj medijska industrija vlastitom logikom rada i tržišnom pozicijom hoće brze i efektne informacije, bez ulaženja u dubinske analize. Svakako da moramo naći načina da se  dijaloški karakter sesija i  društveno odgovorna rasprava na Krugu 99 ne percipira kao tribina ekskatedra  tipa, i da se promišljeni stavovi Kruga 99 ne svode samo na ono što glavni uvodničari u okviru pojedine teme izlažu. Pogotovo onda kada se naša kritička distanca utemeljenja na prepoznatljivoj građanskoj orijentaciji, na ljudskim pravima i građanskim slobodama, kod dijela kontrolisanih aktera javnosti nastoji ušutkati, prešutati i falsificirati.

Pored onog što neki mediji već čine rukovođeni osnovnim profesionalnim standardima prezentacije sadržanih u pet novinarskih pitanja, a posebno kroz doprinos TV HEMA, naša Web i FB stranica, kao i Twitter, postaju sve posjećeniji i angažovaniji, sa sve većim brojem posjeta. Nedostatak vidljiv u nedovoljnom broju naših autentičnih sadržaja i vlastitih tekstova,  koje plasiramo putem ovih medijskih platformi  moramo u budućnosti otklanjati.

Ukazujući na ove pojave htio bi istaći da se posljednja godina u našem radu, u  manje ili više uspješno tretiranim temama, odvijala u zaista nepovoljnom prije svega političkom, a onda i društvenom ambijentu .

Čini se da je zbunjenost političkih struktura formalno opredjeljenih za  integraciju države i društva, zbog nedosljenih i nepromišljenih, a počesto adrenalinskih odluka, bez promišljene i dugoročne političke strategije, ohrabrilo kolektivističke, etnoteritorijalne koncepte do usijanja. I društevna letargija tome je u najvećoj mjeri doprinijela, letargija kao posljedica mobinga u svim sferama života. Mobinga kojeg proizvode političke elite etnoteritorijalnog totalitarizma, mobinga u sferi rada i egzistencijalne pozicioniranosti najvećeg broja stanovnika, mobinga u kulturi, obrazovanju i medijima, mobinga koji postaje način života. Etnički, religijski, regionalno podijeljeno stanovništvo pod presingom takvih političkih stranaka, njihovim umijećem stvaranja stalnih razdora i konflikata, izvanredan su medij za trajno opstajanje status quo-a, bez perspektive stvaranja mogućnosti zajedničkog otpora prema bilo kojem zajedničkom interesu.

Mi smo se u predhodnom ideološkom sistemu pozivali na radničku klasu kao subjekt promjena a da pri tome nismo ni znali pouzdano šta radnička klasa uopšte jeste. Danas, međutim, definišući mobing kao stanje u kojem živi najveći broj stanovnika BiH, skoro da i ne uspijevamo definisati njegovo kolektivno određenje kao subjekta promjena,  kao poziciju prekarijata. Trebamo činiti više da se tim zajedničkim nazivnikom kolektivne pozicije prekarijata razvija svijest o tome, nebi li se konstituirale političke opcije koje bi bile u intresu, upravo tog, najbrojnijeg sloja u BiH, sloja prekarijata, sloja mobingom ponižene i eksploatisane većine .

Evo dakle, jednog od primjera naše buduće intelektualne pažnje, težnje da živeći u vremenu i sami doprinesemo redefinisanju ideoloških matrica nacionalizma, u kojima šutljiva većina ne zna ili ne može da progovori. Naravno, mi smo ipak nevladina organizacija, organizacija civilnog društva koja je dužna da analizira, upozorava, predlaže, mi nismo politička stranka koja bi na takvim idejama trebala i mogla da učestvuje u političkom i parlamentarnom životu.

Možda je taj naizgled idealizam u našem radu upravo ona fina supstanca našeg rada i djelovanja koja Krug drži tako uporno na okupu od 1993. godine. Ja bih, kao predsjednik Kruga 99, trebao da nabrajam teme sa kojima smo se bavili. Vi ih podjednako dobro znate kao i ja, i neću ih ponovo isticati. Ono što ipak jeste korak dalje je činjenica da je većinska percepcija o Krugu 99 da je aktuelan i društveno odgovoran, i da na odgovoran način pristupa, koliko izboru tema , uvodničara, toliko i raspravama na sesijama.

Tim prije, što je stanje naših finansija toliko skromno da nas ograničava u ostvarivanju najvažnijeg cilja, a to je povezivanje ljudi i naroda, intelektualaca i građana, ne samo u Sarajevu, nego i u cijeloj Bosni I Hercegovini. Kao što znate, neki su nas subjekti skinuli i sa simboličkog sufinansiranja, tako da nije bilo podrške iz sfere privrede mi bismo se naprosto ugasili, jer ne bi imali od čega da plaćamo ovaj prostor na Ekonomskom fakultetu u kojem održavamo 35-40 sesija godišnje, kao i dio troškova najma prostora u Pen centru . Također, naše obraćanje kroz ono što se birokratski zove projekti, nije naišlo na pozitivni odjek. Moglo bi se reći da takvim strukturama  ne odgovaraju oranizacije koje se bave koliko globalnim, toliko i lokalnim temama. I koje nisu usmjerene  na pragmatične interese projektovanih nastojanja izmjene mentaliteta našeg stanovništva nepoznatog vrijednosnog sustava, a prije svega oblikovanja svijesti kod mladih.  I sa te strane očito ne trebamo imati iluzije o podršci, pogotovo što se i oni sami u posljednje vrijeme više iskazuju na sliku i priliku vladajućih ideoloških, etno političkih elita, i gdje se, u krajnjem, sve svodi na vrćenje ukrug, u očuvanje status quo-a bez remećenja ustaljenih matrica ponašanja i odnosa.

U protekloj godini Krug 99 bio je izdavač dvije zapažene studije profesorice Lade Sadiković. Pripremamo za izdavanje i monografije o našem radu. Sve češće organizujemo i promocije knjiga nama bliskih autora. Metod rada Predsjedništva i putem slobodnih brifinga sa ličnostima iz javnog života daje pozitivne početne rezultate. Predstojećim aktiviranjem stalnog rada kancelarije Kruga 99 taj vid djelovanja biće još prepoznatljiviji.

I  na kraju, treba naglasiti da mi ipak, nismo nastali kao projekat nekog izvanjskog političkog ili inostranog centra osmišljavanja bh tranzicije, već da jesmo autentična organizacija nastala u najtežim ratnim okolnostima, organizacija ljudi koji se između sebe prepoznaju po međusobnom uvažavanju bez obzira na pesonalne, političke, religijske, etničke ili bilo kakve druge pripadnosti. Naša je odgovornost zato veća. Puno je puta do sada bilo nastojanja da se sporednim detaljima obesmisli sadržaj našeg rada, rada motivisanog prije svega i jedino opštim dobrom za naši državu i društvo. Pa i onda, kao u „slučaju Sutorina“, kada su upravo vrijeme,nadolazeći događaji ali i činjenice, dali za pravo našim u početku manjinskim, ali principijelnim stavovima. Licemjerne primjedbe različite vrste i motivacija,  trebaju da budu podsticaj  i ohrabrenje za sve nas.

I da sve dok u našoj zemlji budu postojali i posljednji tragovi naše tradicije života u različitosti i razumijevanju, mi nećemo i ne smijemo odustati!

Sarajevo, 13.mart 2016. godine

(Riječ na godišnjoj Izvještajnoj Skupštini Kruga 99)

 

Please follow and like us:
error