Eksperti tri zemlje drumom, a politika ipak šumom – hidroelektrane na Drini
KRUG 99 povodom sporazuma entiteta RS i Republike Srbije o izgradnji hidroelektrana na Drini
Još 17. maja o.g. na sesiji o uzurpaciji hidroenergetskog potencijala Bosne i Hercegovine od strane Srbije i Hrvatske, Krug 99 je obavio i raspravu o ključnim ocjenama međudržavnog ekspertskog tijela za izradu Strateškog akcionog programa (SAP) i prekograničnoj saradnji (TDA) između država Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Kao nacionalni konsultant u izradi Strategije ispred BiH učestvovao je prof.dr. Nedim Suljić, član Kruga 99.
Posebno je važno istaći da je Strateški akcioni program definisan na ekspertskom nivou i usaglašen sa akterima iz sve tri države. Pored toga, u procesu izrade usaglašavan je i u BiH, na nivou oba entiteta – enetitetskih ministarstva iz oblasti energetike i vodoprivrede, federalnih i republičkih hidrometereoloških zavoda… Usaglašeni SAP-u za sliv rijeke Drine je krajem jula prihvatilo Ministarstvu vanjske trgovine BiH i proslijedilo VM BiH na usvajanje.
Strateški akcioni program – SAP za održivi razvoj upravljanja vodama rijeke Drine izrađen je za tri države kao programski dokument i krovni program u kontekstu zakonodavstva Europske unije koja potiče saradnju zemalja u slivu, zadržavajući suverenitet pojedinih država u svojstvu nositelja njegovog provođenja.
Prema Strateškom akcionom programu (SAP) i Programu prekogranične saradnje (TDA) između država Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, Ministri nadležnih ministarstava, a prije svega voda i okoliša Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, prema protokolu treba da prihvate SAP koji je predvidjela Svjetska banka kao ključna donatorska institucija u okviru Globalnog fonda za okoliš. SAP pruža osnovu za odlučivanje u političkim okvirima budućeg prekograničnog upravljanje vodama i predviđa način saradnje država sliva rijeke Drine.
Ključno polazište međudržavne ekspertske strategije je utemeljeno na Konvenciji iz 1992. godine o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i internacionalnih jezera, a čije potpisnice su i Srbija i BiH, u provedbi konkretnih obaveza kroz posebne bilateralne i multilateralne sporazume među zainteresiranim državama koje dijele zajedničke vodne resurse. Shodno navedenoj Konvenciji o vodama samo države mogu međusobno potpisivati bilateralne sporazume o upravljanju prekograničnim vodama, kao što je rijeka Drina, a ne dio jedne države, kao što je u ovom slučaju BH entitet RS. Takva mogućnost u kontekstu specijalnih i paralelnih veza RS sa Republikom Srbijom postoji uz nužan uslov pribavljanja prethodne saglasnost Parlamentarne Skupštine BiH ali koja nikada nije data BH entitetu RS.
Imajući u vidu da je rijeka Drina i međudržavna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, jedino Vijeće Ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH mogu polagati pravo upravljanja tim dijelom države, te putem državne komisije za koncesije rješavati planirane i buduće energetske projekte zajedno sa Srbijom. Na preostalom neizgrađenom hidropotencijalu rijeke Drine moguće je samo međudržavnim sporazumom tri države realizirati planiranu izgradnju 18 hidroelektrana (5 hidroelektrana na graničnom području BiH i Srbije te tri Hidroelektrane na zajedničkom području BiH i Crne Gore).
Treba podsjetiti da Srbija od 1992. godine do danas BiH duguje već preko 7 milijardi KM bez čije saglasnosti i po osnovu jednostranog korištenja raspolaže potencijalima HE Zvornik i Bajina Bašta, a koje Bosni i Hercegovini po svim internacionalnim konvencijama i pravu ravnomjerno pripadaju.
Nesporno da je potpisani Sporazumom antiustavan i da urušava suverenitet države BiH. Zbog toga Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH moraju obavijestiti institucije Republike Srbije o njegovoj pravnoj ništavosti i političkoj neprihvatljivosti, a Tužilaštvo BiH treba otvoriti odgovarajući postupak.
Eksperti tri zemlje drumom, a politika ipak šumom.
Sarajevo, 17.11.20.
