O referendumu: Potrebno je jedinstvo u odbrani državnog integriteta

14.08.2016. / 20:04h Intervjui – Adil Kulenović za Vijesti.ba

Potrebno je jedinstvo u odbrani državnog integriteta

Potrebno je jedinstvo u odbrani državnog integriteta
U ovom trenutku ne vidim realan i ključni argument politike domaćih državotvornih subjekata niti praktične i uvjerljive mjere kako, prije svega, odgovoriti na faktičke prijetnje miru i očekivano izazivanje nasilja, naglašava u razgovoru za Vijesti.ba, predsjednik Kruga 99, Adil Kulenović

VIJESTI.BA: Mnogi su skloni tvrditi da ukoliko do referenduma u Republici Srpskoj dođe da OHR više nema šta tražiti u Bosni i Hercegovini jer je krajnje virjeme da reagira. Da li se slažete sa tom konstatacijom?

KULENOVIĆ: Ne, ne slažem. To bi bila „Pirova pobjeda“ BH državotvornih snaga ukoliko bi sami na tome insistirali ili pak na to pristali. I konačni Dodikov cilj i interes, za nastavak divljanja po ovoj napaćenoj zemlji i narodu. O posljedicama na mir i stabilnost prije svega u BiH, ali i u regionu, da i ne govorim. 
Naoružavanje Srbije i Hrvatske vjerovatno je potaknuto upravo na tim premisama. Sam Vučić je u odgovorima nakon ekspozea o programu Vlade Srbije, bio više nego paternalistički precizan prema BiH, prilikom kritike antidejtonskih snaga u Srbiji, govoreći sasvim posvojno: „šta nam je sa Grahovom, Drvarom , Ključem, Glamočem, Petrovcem, okolinom Sarajeva „. Kao i Plenković 2014. prilikom donošenja Rezolucije u EP kada se prvi put na evropskom nivou insistiralo na daljoj podjeli BiH, na federalizaciji. A i jedan i drugi sada naglašavaju dejtonski sporazum kao „sveto pismo“. Naravno u njihovom čitanju uloge Srbije i Hrvatske kao „garanata“ a ne aktera i obaveznika, što jesu kao strane potpisnice Mirovnog sporazuma sa BiH, u sprovođenju  dejtonskog Mirovnog sporazuma.
Insitucija OHR-a nije nikakva „dogovorena institucija“ već institucija cjeline Mirovnog ugovora, niti je institucija samo za tumačenje sporazuma i pripadajučih aneksa, već prije svega institucija koju BiH nema – za djelovanje u vanrednim situacijama. Padom ove institucije prije nego što BiH postane demokratska, funcionalna i samoodrživa država, pada i Dejtonski sporazum. A to nas onda vraća na stanje prethodnog legalnog i legitimnog Ustava Republike BiH, sa kojim je BiH postala punopravna članica UN-a.  U faktičkom smislu, međutim, na stanje zaraćenih strana sa svim konzekvencama koje se mogu pretpostaviti i koje državotvorne političke snage u tim okolnostima moraju poduzeti.
Vjerovati je, ali se i ne nadati  previše, da će ključne internacionalne sile, potpisnici – svjedoci Dejtonskog sporazuma, dati odgovarajući nalog PIC-u za energično djelovanje Visokog predstavnika, koji je za to nadležan i koji ima faktičku silu (EUFOR) za provođenje legalizirane internacionalne volje. 

VIJESTI.BA: Da li je ovaj potez od strane vlasti RS-a do sada najveći izazov kojeg su u jednom kontinuiranom negiranju državnosti BiH od rata na ovamo, te vlasti postavljale pred domaću i međunarodnu javnost ?

KULENOVIĆ: Svakako da jeste. Moćna propaganda i imbecilnost nekih aktera svela je pitanje o 9. Januaru na pitanje o krsnoj slavi. Suština je, međutim, ne samo legaliziranje RS–a od 1992, čime se zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, nesamjerljiva razaranja BiH, relativiziraju i dovode u pravno stanje legalnih i legitimnih zakona i postupaka,  institucije sa legitimitetom na tlu BiH od te godine, a ne paradržavne tvorevine nastale na tlu suverene države. Paradržavna tvorevina RS iz 1992. godine,nastala na protustavan način prema  Ustavu Republike BiH, ovim se hoće  legitimizirati i legalizirati na takođe neustavan i protivustavan način u kontekstu sadašnjeg Ustava i protiv volje, kako onda tako i sad, odluka najviše pravne instance, Ustavnog suda suverene države. 
Jednom se na protustavnu silu moralo odgovoriti silom, bojim se da će morati i sad.

VIJESTI.BA: Kakve dugoročne posljedice po stabilnost Bosne i Hercegovine može otvoriti raspakivanje Dejtona putem referendumskih aražmana, s obzirom na to da smo posljednjih dana u prilici čuti najave drugih referenduma?

KULENOVIĆ: Za staloženog državnika pred prijetnjom od disolucije države, prije svega  oslonac na sopstvene snage, kako pravno političke i diplomatske, tako i one realne. Kada kažem realne, hoću reći da izuzev retorike i fatalističkog, moralističkog iščekivanja da se nešto desi samo od sebe, ili očekivanja od aktera koji bi mogli, neizvjesno je, djelovati, u ovom trenutku ne vidim realan i ključni argument politike domaćih državotvornih subjekata. Praktične i uvjerljive mjere kako, prije svega, odgovoriti na faktičke prijetnje miru i očekivano izazivanje nasilja? Na primjer, da se i po dubini i širini aktivira sistem civilne zaštite bar u organizacionom i kadrovskom  smislu za djelovanje u vanrednim okolnostima. Ili pak, aktivne pripreme za reviziju preusude Haškog suda pravde iz 2007 godine.Ili traženje realnih prijatelja koji mogu uticati na promjenu kursa ruske politike prema Banjaluci. Ili pak stvaranja nadstranačkog bloka svih državotvornih snaga u ovim okolnostima. 
Kada je ugrožen državni integritet i suverenitet, jedinstvo u njegovoj odbrani je jedini odgovor. Bez strančarenja, NGO preusmjeravanja pažnje na sporedna pitanja i sujete pojedinaca  – državnička odgovornost treba biti na prvom mjestu.

VIJESTI.BA: Upada li bošnjačka politika u svojevrsnu zamku kada najavljuje mogućnost raspisivanja referenduma u Srebrenici, u cilju izdvajanja Srebrenice iz RS-a, i da li se možda na taj način legitimizira priča o referendumima koju je Dodik pokrenuo?

KULENOVIĆ: Ahmetovićev prijedlog ne smatram suvislim, već očajničkim. BiH se brani i može se braniti samo svojom cjelinom. Napokon, izdvajanje Srebrenice, samo bi išlo na ruku sličnim zahtjevima daljeg urušavanja i Federacije. Pa i jačanje osjećanja izolacionizma onih koji poslije Srebrenice s razlogom izražavaju najveći oprez i osjećaju se najnesigurnije u slučaju dalje disolucije BiH, Krajine npr. Kud će oni bez BiH!? A i kuda ćemo svi bez BiH!?!

Razgovarao : Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Please follow and like us:
error