Odnos EU institucija prema BIH i ostalim državama Zapadnog Balkana u savremenom kontekstu

Krug 99, 25. aprila 2021. godine, sesija na temu:

Uvodničarka:

Tanja Fajon, poslanica u Evropskom Parlamentu iz Slovenije

Iako je gospođa Tanja Fajon poznata našoj javosti, ipak želim da naglasim neke elemente političkog kapaciteta naše današnje uvodničarke. Gospođa Tanja Fajon je Članica Evropskog parlamenta, članica Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za vanjske poslove, Predsjedavajuća Delegaciji Evropskog parlamenta EU-Srbija i jedna od medijatora između srpske vlade i opozicije te Predsjednica Socijalnih-demokrata Slovenije. Nadamo se da će poslije narednih parlamentarnih izbora u Sloveniji biti na političkoj i za nas takođe značajnoj poziciji.

Obrazloženje teme:

Mi u BiH baštinimo gorko iskustvo stečeno u ratu, iskustvo dvostrukih standarda, onih politika koje su odraz civilizacijske privlačnosti EU i onih koje su inspirisane pragmatizmom, ogoljenim interesima i zamkama realpolitike.

I danas, između perspektiva da BiH kao najveća žrtva raspada bivše Jugoslavije, bude podržana i ohrabrena u izgradnji društva liberalne demokracije i evropskih standarda ljudskih prava i građanskih političkih sloboda, nastoji se, koristeći i EU institucije, zadržati u okovima etnonacionalizma i trajnog medija hegemonijskih aspiracija na Balkanu.

Jedini ispravan put je onaj započet na ZAVNOBiH-u, kako bi Bosna bila konačno bosanska, dakle nacionalna država svih svojih suverenih i slobodnih građana. Samo tako mogu biti otvorene perspektive za prosperitetnu državu BiH i demokratsko društvo.

Bez dosljednosti u kreiranju i implementaciji ključnih kriterija i evropskih liberalno demokratskih vrijednosti i standarda na dalji razvoj BiH biće sve upitniji proces, svrha i cilj EU integracija BiH, kao i očekivano jačanje euroskepticizma.

Bez primjene evropske pravne stečevine, principa i vrijednosti zapadne demokracije, jasnog profilisanja strategije jačanja građanskog društva i državnog uređenja,  primjena samo tehničkih standarda biće svrha samima sebi.

BiH ne treba, neće i ne smije biti u 21. stoljeću izuzeta izvan zajednice prosperitetnih nacija i demokratskih država.

Zbog toga, ne smiju se prihvatiti nikakvi kompromisi nametnuti silama realpolitike na izmjene Izbornog zakona i nužne promjene Ustava BiH. A pogotovo one koje bi cementirale postojeće stanje diktature etno nacionalizma, daljeg razaranja multietničkog društva, svjesnog i strateški politički planiranog urušavanja i blokada razvoja radi propadanja nedovršene demokratske države i konačnog ostvarivanja ratnih ciljeva iz devedesetih godina.

Primjera radi, nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH i austrijski jurist Joseph Marko ističe da su presude Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić već implementirane. To, međutim, europarlamentarki Željani Zovko, državljanki BiH, nije dovoljan argument za odbacivanje politike ostajanja BiH u predgrađu demokratskog svijeta, već trajnog držanja BH države u poziciji taoca i monete za potkusurivanje teritorijalnih i hegemonijskih aspiracija i politika susjednih zemalja.

Jedno od ključnih pitanja našoj današnjoj uvaženoj uvodničarki i europarlamentarki Tanji Fajon, neosporno zastupnika mira i demokracije na Balkanu, biće o tome da li će i kada će EU institucije definisati jasnu političku strategiju za najveću žrtvu raspada bivše Jugoslavije, strategiju koja će biti dosljedan izraz evropskih demokratskih vrijednosti?

Ili će EU odustati od vlastite autentičnosti pod pritiskom anticivilizacijskih i beskrupoloznih realpolitika nekih sopstvenih članica, realpolitikama čiji tragovi sežu od prvog dana prijema BiH u Ujedinjene nacije, a svoj posljednji izraz imaju u non-paper politikama i strategijama i po cijenu novih žrtava i razaranja.

Licemjerno je i od nekih EU predstavnika ovdje u Sarajevu moralno i politički izjednačavati one koje žele očuvati i braniti svoju kuću BiH svim raspoloživim sredstvima,  sa onima čija je jedina strategija i cilj njeno urušavanje i nestanak.

Htjeli mi to ili ne, arogancija realpolitika prema BiH i povlađivanje etnonacionalizmu nužno će voditi definisanju južne osovine mira i mirotvorne strategije Zapadnog Balkana temeljene na zapadnim vrijednostima i prosperitetu vlastitih nacionalnih demokratskih država.

Adil Kulenović