PARIŠKA KONFERENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA – COP21 – iz ugla BiH

COP21 – PARIŠKA KONFERENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA
dr. sc. Senad Oprašić, dipl. ing.
šef Odsjeka za zaštitu okoline u MVTEO BiH
Kontakti: senadoprasic@yahoo.com;
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99
Ekonomski fakultet Sarajevo, 17.01.2016
Uvod
•Dvadesetiprva konferencija zemalja potpisnica UN okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) (COP21) i Jedanaesti sastanak zemalja potpisnica Kyoto protokola (CMP11)
•Održana u periodu od 29. novembra do 13. decembra 2015. godine (Konferencija se završila u ranim jutarnjim satima 13.12.2010) u Parizu, Republika Francuska.
•Zvanično (od 30 nov. – 11. dec 2015. godine)
•Slijedeća konferencija (COP22) će se održati u Maroku 07 do 18 novembra 2016.
•Uporedo se održavalo:
–Četrdesetitreće zasjedanje Savjetodavnog organa za nauku i tehnologiju (SBSTA 43), Okvirne konvencija UN o promjeni klime
–Četrdesetitreće zasjedanje Savjetodavnog organa za implementaciju (SBI 43), Okvirne konvencija UN o promjeni klime,
–Deseti sastanak Ad-hoc radne grupe za Dugoročnu saradnju (AWG – LCA10 (Long-term Cooperative Action))

Drugi skupovi
•Uporedo se održavao
–Veliki broj paralelnih događaja (Side-Event-a) (događaja koji se odvijaju paralelno sa svim sesijama konferencije i imaju za cilj da predstave različitu problematiku i rješenja koja se nude, a povezana su sa klimatskim promjenama), te izložbi i različitih prezentacija mnogih svjetskih organizacija, institucija, kompanija, naučnih stručnih organizacija, nevladinih organizacija.

Učesnici konferencije
•U radu ove Konferencije učestvovalo je 36.276 učesnika iz cijelog svjeta i to: 23.107 članova državnih delegacija iz 196 zemalja članica Konvencije i 54 predstavnika iz 2. zemlje koje su posmatrači, te 1.236 posmatračke organizacije.
•Od toga je iz 36 UN-ovih sekretarijata jedinica i tijela bilo prisutno 638 predstavnika, iz 20 specijaliziranih agencija i sličnih organizacija, 453 predstavnika, iz 71 međuvladine organizacija 1226 predstavnika, zatim 7094 predstavnika iz 1109 nevladinih organizacije, te 3704 predstavnika iz 1366 medija iz cijelog svijeta.
•Skup je protekao u izvrsnoj organizaciji Francuske vlade, uz velike mjere osiguranja, posebno 30 novembra 2015 godine, kada je organizirano obraćanje preko 150 predsjednika država i vlada iz cijelog svijeta, koji su svi bez iznimke dali podršku pregovaračima da dogovore i usvoje Pariški sporazum

Šta je UNFCCC?
•Okvirna konvencija UN o promjeni klime (UNFCCC) usvojena je na Konferenciji UN o održivom razvoju i okolini 1992. godine u Rio de Ženeiru, a stupila je na snagu u mart 1994. godine.
•Najviši organ Konvencije je Konferencija ugovornica Konvencije koju čine državne delegacije zemalja ugovornica, a koja na svojim redovnim godišnjim zasjedanjima razmatra sprovođenje Konvencije i ovlašćena je da donosi odgovarajuće odluke značajne za efikasniju implementaciju i ostvarivanje ciljeva Konvencije, uključujući donošenje protokola i drugih pravnih mehanizama uz Konvenciju.
•Prije „Pariškog sporazuma” Konferencija zemalja usvojila je na COP3, 1997. godine Kjoto protokol koji je obavezivao neke razvijene zemlje da smanje emisije stakleničkih gasova za oko 5% u odnosu na baznu 1990-tu godinu. Prvi rok trajanja bio je do 2012 godine ali je u Dohi produženo trajanje do 31.12.2020. godine, kada ga mijenja „Pariški sporazum”

Zašto je potrebna ova konvencija?
•Pojačani efekti gasova “staklene bašte” uslovljeni njihovom snažnom emisijom, uglavnom antropogenog porijekla, izazivajući dodatno zagrijavanje zemljine površine i atmosfere.
•Iz toga proističu klimatske promjene koje negativno utiču na prirodne eko-sisteme ugrožavajući sigurnost života na zemlji

Šta je cilj UNFCCC?
Cilj Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) je smanjenje i stabilizacija koncentracija gasova staklene bašte na nivou koji bi onemogučio opasne antropogene uticaje na klimatski sistem
Sve potpisnice Konvencije su obavezne da usvoje nacionalne programe za ublažavanje klimatskih promena, te da uspostave sistem praćenja (inventure) emisija gasova sa efektom “staklene bašte” prema izvorima nastanka, kako bi mogli adekvatno djelovati na smanjenje emisija, te o tome obavještavati međunarodnu zajednicu

Implementacija Kjoto protokola i odluka UNFCCC
•Na COP5 održanom u Monteralu (Kanada) 1999-te godine, uspostavljena Ad-hoc radna grupa za za dugoročne pregovore za Kjoto protokol (AWG-KP)
•Na COP13, održnom na Baliju (Indonezija) utvrđen je Bali akcijski plan, kroz uspostavu Ad Hoc Working Group on Long-term Cooperative Action under the Convention (AWG-LCA), sa mandatom vezanim za: mitigaciju, adaptaciju finansije, transfer tehnologija, jačanje kapaciteta.
•Cilj rada obe radne grupe (i AWG-KP i AWG-LCA) je bio da se dogovori novi tekst sporazuma kji bi se usvojio u Kopenhagenu 2009, a koji bi zamijenio postojeći Kjoto protokol.
•COP15 održanom u Kopenhagenu, Danska rezutuirao je fijaskom i usvajanjem političkog sporazuma nazvanog “Copenhagen Accord,” koji je nakon skupa podržalo preko 140 zemalja među kojima i BiH, zajedno sa EU i drugim zemljama svijeta. Tu se jasno vidjela zabrinutost malih ostrvskih i najnerazvijenijih zemalja u pogledu rješavanja klimatskih problema.

Implementacija Kjoto protokola i odluka UNFCCC
•COP16 održan u Kankunu u Meksiku 2010 godine usvojen Kankunški sporazum (The Cancun Agreement) te je produžen rad AWG-KP i AWG-LCA . Cancun Agreements je uspostavio nekoliko novih institucija i procesa, uključujući:
–Kankunški adaptacioni okvir i tehnološki mehanizam, koji je uključivao Izvršni komitet za tehnologiju,
–Mreže klimatskih tehnoloških centara,
–Zeleni klimatski fond u koji je trebalo biti uloženo 100 milijardi USD godišnje do 2020 godine, ali se nažalost to nije ispunilo. Prema posljednjim odlukama iz Pariza, Zeleni klimatski fond je osnovan i do 2020 godine će imati na raspolaganju po 1 milijardu USD a od 2020 osnovni godišnji ulog će biti 100 milijardi USD.
•COP17 održana u Durbanu, Južnoafrička Republika, 2011 godine razvila je Ad-hoc Durban Plan of Actions sa zadatkom da „razvije novi Kjoto protokol i druge zakonske instrumente koji će biti usaglašeni sa stranama ali sa pravnom snagom u skladu sa Konvencijom ali prihvatljivim za sve strane sa ambicijom bila da se istraže aktivnosti vezane za dostizanje cilja koji bi emisije sveo na nivo koji neće povećati globalnu temperaturu iznad 2°C (pre-2020 ambitions). Durbanska platforma je bila osnova za dalje pregovore do postizanja Pariškog sporazuma

•Na COP18 održan u Dohi, Kataru, svojen dokument nazvan “Doha Climate Gateway”, koji je uključivao amandman o produženju važenja Kjoto protokola od 2013 do2020 godine, tzv-ni Doha amandman

Implementacija Kjoto protokola i odluka UNFCCC
•U Varšavi, Republika Poljska održan je COP19 kada je dogovoreno između ostalog da sve zemlje izrade svoj INDC (Intended Nationally Determined Contributions – namjeravane nacionale kontribucije smanjenja) i predaju ga do 2015 godine UNFCCCC sekretarijatu, što je Bosna i Hercegovina učinila. Strane su još usvojile Varšavski međunarodni mehanizam o gubicima i štetama (Warsaw International Mechanism on Loss and Damage) zajedno sa uticajem klimatskih promjena (WIM).
•Cop14 održan je u Limi, Peru, na kojem je razgovarano o napretku vezanom za ADP a sa ciljem da se postigne konačan dogovor u Parizu na COP21 2015. godine. Skup je rezultirao dokumentom nazvanim“Lima Call for Climate Action” (Odluka 1/CP.20), u koji je ugrađen proces pregovaranja, a uključivao je i proces podnošenja INDC-a . Odluka je uključivala jačanje dostizanja ambicije pre-2020, kojom se garantuje da ne smije doći do povećanje temp od 2°C. Zemlje su usvojile 19 odluka (17 vezanih za COP a 2 vezane za CMP), između ostalih, podrška operacionalizaciji WIM-a on Loss and Demage, Lima radni program o rodnoj jednakosti (gender), Lima ministarstka deklaracija o obrazovanju i jačanju svijesti, te utabale put za dostizanje pariskog soprazuma, a koji je imao svoju ulogu i u podnošenju INDC-a kao radnog mehanizma UNFCCC sekretarijatu za poduzimanje budućih mjera.
•Nakon toga je održan osmi sastanak ADP2-8: u februaru 2015, u Ženevi u Švicarskoj, te deveti (ADP2-9) održan u junu 2015 u Bonu, na kojim su se dogovorili načelno o sadržaju dokumenta u koji su uključeni: preambula, generalni ciljevi, mitigacija, adaptacija, gubici i štete, razvoj i transfer tehnologija, jačanje kapaciteta, transparentnost, okvirni plan implementacije, te proceduralne i institucionalne odredbe. Deseti i jedanaesti sastanak o ADP (ADP 2-10 i ADP 2-11) je održan u Bonu u avgustu i septembru, te oktobru 2015 godine na kojima je dogovoren tekst koji je bio osnova za konačne, pariške pregovore.

Pariška konferencija
Pariška konferencija je počela u sjeni terorističkih napada na više pariških restorana, institucija i stadiona, u kojem je smrtno stradalo 130 ljudi te ih je više sttina ranjeo, ali sa optimističkim najavama i željama da se postigne sporazum i usvoji Parški sporazum (Paris Agreement).
Predsjedavajući COP 20/CMP10 Manuel Pulgar-Vidal, Ministar okoliša Perua naglasio je da bi ispunjenjem Durbanskog plana postizanjem univerzalnog i pravno obavezujućim sporazumom pomogli u postizanju okvira održivog razvoja za buduće generacije.
Predsjedavajući COP21/CMP11 ministar g. Fabious je najavio osiguranje transparentnosti u pregvorima, uključivanje svih zainteresiranih strana, želeći postići ambiciozan cilj, te je poželio da konačne stavove ostavi za kraj konferencije.
Kristina Figuers izvršni sekretar UNFCCC UNFCCC je kazala da zemlje trebaju ojačati svoje ciljeve prižiti neophodnu pomoć zemljama u razvoju i ubrzaju svoje akcije.
Njegovo kraljevsko visočanstvo Charles, Princ od Velsa, pozvao je delegate da promovišući nacionalne interese da ne izgube osjećaj o međunarodnim potrebama

Fokus aktivnosti COP21
•U periodu rada Konferencije fokus aktivnosti je bio na donošenju pravno obavezujućeg Sporazuma koji je UNFCCC dobio kao zadatak na skupu u Durbanu (COP17) kroz ADP (Ad-hoc Durban Platformu), koja je bila i podloga za pregovore u prethodnim godinama kao i na samom COP21, a rezultirala je u obliku konačnog teksta Pariškog sporazuma, koji bi stupio na snagu nakon 2020. godine, te tako zamjenio Kyoto Protokol. Ovaj sporazum je u samoj najavi predstavljen kao pravno obavezujući za sve zemlje svijeta, ali u isto vrijeme, treba biti i primjenjiv za sve zemlje svijeta.
•Nikako se nije želio ponoviti neuspjeh konferencije 2009 godine održane u Kopenhagenu, te kasnijih konferencija, kao što bilo na konferencije u Dohi kada je Bolivija bila protiv usvajanja Doha amandmana o produženju važenja Kjoto protokola do 2020-te godine koji će biti zamjenjen novim obavezujućim sporazumom za sve zemlje svijeta, nakon 2020-te godine.
•jiv za sve strane.
•Sa ciljem da se započnu tehnički pregovori skup o ADP je počeo dan ranije (29.11.2015.)

Rad konferencije
•Dana 30.11.2015. godine počeo je sastanak lidera preko 150 zemalja svijeta, koji su svojim izjavama izrazili političku podršku donošenju sporazuma.
•Dalje se nastavio pregovarački proces započet nakon COP17, te su pregovarači imali na umu poruke svoji lidera.
•U prvoj sedmici skupa, rad je bio koncentriran na razvoju ADP-e kroz uspostavljanje kontakt grupa koje su imale zadatak da razmotre određene neusklađenosti (crosscutting issues) kao i pitanja koja nisu u skladu sa predloženim tekstom i pojedinim članovima teksta.
•Također su uspostavljene tzv spin-off grupe sa zadatkom da rade na posebnim članovima teksta sporazuma (ambicije, finansije, gubici i štete…) kao i na tekstu o pre-2020 ambicijama.
•Tako se radilo do 05.12.2015. godine kada je uspostavljen tzv.ni Pariski komitet koji je svakodnevno izvještavao o napretku u pregovorima.
•U drugom high-level segmentu skupa koji je počeo 6.12.2015, uspostavljene radne grupe su nastavile svoj rad ali pod ministarskim vođenjem do 09.12.2015 godine.
•Taj rad je nazvan „indaba“-om (indaba je riječ koja potiče iz plemena Zulu, stanovnika Južne Afrike, a znači važan sastanak čelnih ljudi u rješavanju određenih pitanja) i trajao je do 12.12.2015. godine kada je usvojen Pariski sporazum.

Usvajanje sporazuma
•U skladu a intzenzivnim konsultacijama, vođenim pod nadzorom francuskog ministra vanjskih poslova g. Loirant-a Fabious-a posebno u danima 10. i 11. decembra 2015, kada su predstavljene radne verzije koje u 75 % teksta nije bio usaglašen, Pariski komitet je predstavio konačnu verziju Pariškog sprazuma 12. Decembra 2015. godine oko 17,30 sati.
•Nakon konsultacija sa određenim grupama zemalja (LDC and SIDS, Kina i G-77, karipskim zemljama, najsiromašnijim Afričkim zemljama, EU, SAD, i drugim) COP je na plenarnom zasjedanju oko 19,30 sati usvojio “Pariški sporazum”.
•Najvažnija pitanja u pregovorima su bila vezana za: finansije, štete i gubitke, ambicije o pre-2020 (ispod1,5°C) te kompenzacija koja je tražena od strane SIDS i LDC zemalja.
•Pored sporazuma strane su usvojile još 35 odluka, 23 koje se odnose na COP21, a 12 koje se odnose na još uvijek važeći Kjoto protokol (CMP11). Pored Pariskog sporazuma, između ostalih, usvojene su odluke o:
–(i) osnaživanju razvoja tehnologija i transfera kroz tehnološki mehanizam,
–(ii) procesu ocjene napretka u priocesu definiranja i i implementacije nacionalnih adaptacionih planova (NAP-a),
–(iii) produžnju mandata expertskoj grupi najnerazvijenijih zemalja,
–(iv) metodološka pitanja koja uključuju ispunjenje obaveza iz Doha amandmana,
–(v) osiguranje metodološkog vodiča za smanjenje emisija zboj deforestacije (sječe šuma) i šumske degradacije u zemljama u razvoju, održivo upravljanje šumama,
–osiguranje budžeta za dvogodišnji period 2016-2017 godinu i druge akte

Završna plenarna sjednica
•Dana 12.12.2105 godine, u 17:30, predsjedavajući COP 21 Fabius ponovo je otvorio Comité de Paris (Pariški komitet je imao ulogu da se intervenira u tekst sporazuma te konačno finalizira sporazum, prije nego se uputi na COP) naglašavajući da je očekuje povratne izvještaje kopredsjedavajućih te naglasio ulogu pravnih i lingvističkih experata u obradi teksta.
•Kada su se strane okupile na Pariskom komitetu, čekalo se dugo da rad počne, a razlog odlaganja je bio što su predstavnici USA tražili da se u tački 4.4. a vezano za mitigaciju riječ „shall“ (će) zamjeni sa riječju „should“ (bi trebali). (tekst dijela 4.4. glasio je: “Developed country Parties shall continue taking the lead by undertaking economy-wide absolute emission reduction targets. Developing country Parties should continue enhancing their mitigation efforts, and are encouraged to move over time towards economy-wide emission reduction or limitation targets in the light of different national circumstances”). Usvojen je tekst sa riječi (should)
•Usvajanje sporazuma u Plenarnoj sali svi su pozdravili frenetičnim aplauzom. Međutim, prije usvajanja je bila najavljena intervencija Nikaragve na tekst sporazuma, što je ignorirano i sporazum je usvojen. Nakon toga su uslijedila obraćanja zemalja, a u svom obraćanju nezadovoljstvo je iskazao nikaragvanski ministar Paul Oquist, iskazujući iznenađenje da mu nije dozvoljeno da govori prije zatvaranja Pariskog komiteta iako je istakao svoju namjeru. Kazao je da mu nije bio cilj osporiti sporazum već ukazati na neke intervencije koje su se trebale uvrstiti u sporazum.
•Posebno je istakao podršku smanjenju emisija koje bi nas vidile do cilja podizanja temperatue do 1.5°C, naglasio je i činjenicu da predložene nacionalne namjeravane kontribucije ukoliko se ispune će povećati emisije stakleničkih plinova za 55 Giga tona što može dovesti do povećanja temperature i do 3°C do 2030-te godine. Istakao je i pitanje kompenzacije.
•Možemo kazati da je donošenje ovog sporazuma trijumf francuske diplomatije.

Kratki osvrt na Pariški sporazum
•Sporazum u svojoj preambuli sadrži 16 klauzula, a sastoji se od 29 članova. U preambuli se osvrće na na urgentno rješavanje klimatskih promjena, na način da se to rješava zajednički ali diferencirano, u skladu sa nacionalnim prilikama (razvijene – nerazvijene zemlje). Potrebno je uvažavati naučna dostignuća, uvažiti situaciju i stanje nerazvijenih zemalja,uzima u obzir potrebu za fiansiranjem i transferom tehnologija, iskorjenjivanje siromaštva, zaštitu biodiverziteta, održivi razvoj, … Dalje se Sporazumu osvrće na:
•Zahtjev se zaustavljanje rasta temperature ispod 2°C sa mogućnošću da se taj rast limitira na 1.5°C.
•Poveća sposobnost zemalja na adaptaciju na klimatske promjene te postizanju niskokarbonske ekonomije, krc NDC mitigacione mjere
•Naglašava značaj INDC-a sa povremenim praćenjem napretka u ispunjenju zacrtanog plana aktivnsoti predstavljenog u INDC-u (petogodišnje izvještavanje)
•Naglašava potrebu promiocije mitigacionih mjera, sa uključivanjem javnosti ali i privatnog sektora.
•Naglašava se dalji rad na konzervaciji i zaštiti šuma, obzirom da mogu biti veliki rezervoari za CO2.
•Po pitanju gubitaka i šteta te klimatski uticaj na gubitke i štete primjenjivat će se Varšavski međunarodni mehanizam (WIM)
•Odlučeno je GCF i GEF (Lest Development Countries i Special Climate Change Fund) će služiti kao servis Sporazumu, kao i Adaptacioni fond.
•Jačanje kapaciteta, razmjena informacija, jačanje naučnih znanja, pomaganje zemljama u razvoju u definiranju adapacijskih mjera i adaptacijskih praksi i nastojanja da se prepozna ranjivost, procjena rizika, ….
•Uspostavlja obavezu razvijenih zemalja da osiguraju finansijsku podršku zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama
•U završnim odredbama je navedeno da će sporazum biti otvoren za potpisivanje od 22 (dan planete Zemlje) do 26 aprila 2016 godine u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, USA.
•Posebna pažnja će se posvetiti transparetnosti praćenja procesa i akcija smanjenja emisija GHG.
•Ovdje su navedene samo neki, vrlo grubi, elementi Sporazuma i nikako se ne mogu smatrati potpunim pojašnjenjem odrebi sporazuuma, jer za to nam trebaju kako pravni teko i drugi eksperti sa kojima ćemo definirati našu strategiju Borbe prtiv klimatskih promjena.

Neke aktivnosti bh. delegacije
•Pored učešća u radu plenarnog zasjedanja, Pariškog komiteta u pregovaračkom procesu i na high level segmentu Konferencije,
•delegacije Bosne i Hercegovine je učestvovala u radu pregovaračkih radnih grupa, kombinujući svoje aktivnosti sa predstavnicima, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, informirajući se o napretku u pregovorima.
•Organiziran je sastanak zemalja JIE i EU na kojem su nam prestavnici EU predstavili svoje aktivnosti u pregovaračkom procesu, te smo i mi sa svoje strane iskazali potrebu za što većim i jačim angažmanom EU u BiH posebno kada su u pitanju finansije, jer je BiH zbog neusvojenih strategija isključena iz IPA finansiranja.
•Ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Francuskoj g. Ivan Orlić se obratio na COP21
•Delegacija Bosne i Hercegovine je kao i svake godine do sada učestvovala u radu Side-event-a organiziranog od strane GEF-a (Global Environment Facility-a
•Dogovarili smo sa predstavnicima Republike Hrvatske da radimo na što prijem potpisivanju Memoranduma o razumijevanju i saradnji između dvije države u oblasti zaštite okoline, kao i na drugim segmentima prekogranične saradnje.
•Delegacija je takođe na tehničkom nivou obavila razgovor sa predstavnicima drugih delegacija: Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije, te Sekretarijata Konvencije u cilju obezbjeđivanja organizacionih aktivnosti vezano za Tekst izjave.

Prijedlozi daljih aktivnosti
•Sa aspekta interesa Bosne i Hercegovine možemo istaći da je ovaj puta postignut jasan dogovor koji daje smjernice za rješava pitanja klimatskih promjena kroz INDC, i druge dokumente koji se u tom smislu trebaju uraditi u Bosni i Heregovini, ali i u regionu. Na Konferenciji je navedeno da predložene nacionalne kontribucije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova neće biti dovoljne da se postigne povećanje globalne temperature ispod dva stepena. Zato će se kroz petogodišnje izvještavanje pratiti stanje emisija i mjeriti napredak u tom pogledu, sa obavezom da se INDC-i prilagode potrebama vezanim za smanjenje efekta stakleničkih plinova, u čemu će razvijene zemlje dati svoju podršku.
•Pojačati saradnju BiH i EU u pogledu definiranja daljih stavova po pitanju klimatskih promjena i EU integracija
•Ovim sporazumom se očekuje povećanje prouizvodnje energije iz bnovljivih izvram, a smanjenje proizvodnje spaljivanjem fosilnih goriva
•U Pariškom sporazumu data je jasna veza između ciljeva održivog razvoja (koji trebaju da se dostignu do 2030. godine) i klimatskih promjena, te je neophodno učestvovati na svim skupovima radi implementacije obaveza koje nas u tom pogledu očekuju.
•Kako se potpisivanje sporazuma predviđa za 22 do 26 april 2016 godine potrebno je odmah prikupiti saglasnost za potpisivanje Pariškog sporazuma, te odmah krenuti sa pripremom za ratifikaciju Sporazuma.
•Intenzivno raditi na jačanju kapaciteta i znanja na svim nivoima kako bi bili u stanju prihavtiti nove tehnologije koje se kao izazov klimatskih promjena same po sebi nameću.
•Posebno raditi na jačanju svijesti javnosti i uključivanju privatnog sektora, a poštujući rodnu ravnopravnost (gender), kako bi se teret rješavanja klimatski promjena ravnomjerno rasporedio te izblego preveliko opterećenje žena u ovim aktivnostima.
•Za ostvarenje ciljeva u periodu do 2020 – te godine razvijene zemlje će u Zeleni klimatski fond izdvojiti 1 milijardu USD do 2020 godišnje, a od 2020 će osnova biti 100 milijardi USD godišnje.
• Odmah započeti sa pripremama za implementaciju sporazuma.

Please follow and like us:
error