Put ka modernoj BiH

Put od etničkog ka građanskom uređenju, put ka modernoj BiH

Građansko uređenje BiH je jedna od tema koja već duže vrijeme izaziva kontroverze u i oko bosanskog političkog prostora. Teze o „pomirenju etničkog i građanskog“ kao jedinom putu ka ostvarivanju pojedinačnih prava, naprosto su zamka kojom se želi sačuvati postojeće stanje i zaustavljanje stogodišnjih bosanskih težnji ka zajednici modernih građanskih društava i demokratskih država.

Moderno uređena i funkcionalna zapadna demokratska društva i države, demantuju dobronamjernost takve političke retorike. Na skoro tridesetogodišnjem bosanskom neuspješnom primjeru jasno je da etničko političko uređenje generira etno-nacionalizam, separatizam, nestabilnu državu i konfliktno društvo.

U jednom od modela, uključujući i dio internacionalnih aktera, „pomirenja između etničkog i građanskog“ moguće je samo unutar jedne etničke skupine, ali nikako između pripadnika različitih skupina,  ili sa onima  koji se ne žele politički svrstavati u etnopolitičke skupine bez obzira na lični etnički, religijski, rasni ili bilo koji drugi identitet. Umjesto inkluzivnog multietničkog društva i dalje bi opstajalo konfliktno, etnički podijeljeno društvo, a suverenitet države u rukama samoproglašenih etničkih lidera i interesa susjednih država.

Doktrina „pomirenje etničkog i građanskog“, kakva se zagovara u BiH,  je nasuprot uređenju moderne države i građanskih pojedinačnih političkih prava i temeljnih sloboda, koja trebaju biti imperativ za moderno uređena društva i države. Prijedlozi o uvođenju „četvrtog stuba“ (četvrtog člana predsjedništva BiH) putem grupacije nazvane „Ostali“, koji svoja prava ne bi mogli ostvarivati kao pojedinci, dakle kao građani, već  kao pripadnici te virtuelne nove „etničke“ grupacije, jedna je od zamki ka urušavanju perspektiva za moderno građansko društvo i demokratsku državu i jednakost pred zakonom svakog pojedinca.

Posljednjim izmjenama Izbornog zakona kolektiviteti imaju još veća prava i još više se negiraju pojedinačna prava i ravnopravnost građana da slobodno biraju i budu birani, već se ostavlja mogućnost biranja samo putem etničke pripadnosti i mjesta stanovanja. U početku se činilo se da su odluke Visokog predstavnika Schmidta o deblokadi izbora, o državnoj imovini, o deblokadi izbora sudaca Ustavnog suda i rokovima za formiranje vlasti u FBiH bile poticaj u pravcu funkcionalnosti i demokratičnosti BiH. Ipak, posljednja rješenja su nasuprot toga i predstavljaju korak unatrag u cementiranju etničke segregacije i građanske neravnopravnosti. Odluke Visokog predstavnika u pravcu pomirenja građanskog i etničkog udaljava BiH od evropskih vrijednosti i nužnih integracija.

U bosanskoj javnosti je otvoreno ključno pitanje:  zašto se hoće zaustaviti stogodišnja narodna težnja ka modernoj, evropskoj BiH, put od etničkog ka građanskom političkom uređenju i sputavaju demokratske perspektive BiH? I ne samo od strane lokalnih etno-nacionalističkih, separatističkih elita, već i dijela internacionalnih političkih aktera čije su države i društva bile uzor i inspiracija bosanske demokratske tranzicije? Čini se da imperijalna ideologija “ruskog svijeta” nalazi svoje saveznike i među onima koji danas predstavljaju najvažnije oslonce za odbranu od Putinove agresije na Ukrajinu! Nedopustivo je da kolateralna šteta modela ruskog imperijalizma i svakog drugog etnonacionalizma bude politikom ustupaka nasilnicima, nedemokratsko političkog uređenje Bosne danas i Ukrajine možda već sutra.

Pomenuta doktrina i politika, za bosanske građane navikle na sve eksperimente, neće, nužnošću historijskog toka, dati trajne rezultate, niti zaustaviti većinsku narodnu volju za slobodnim društvom i demokratskom državom. I neovisno o tome što predugo traje tranzicija BiH ka modernom, zapadno evropskom političkom uređenju!

Uvodničar na sesiji je bio Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH