Upućen poziv na dijalog s civilnim društvom i političkim akterima Hrvatske o otvorenim pitanjima s BiH

POLITIKA

Dobrosusjedski odnosi i međusobno uvažavanje vitalni interes Hrvatske i BiH

Foto Fena

SARAJEVO, 20. januara (FENA) – Svestrani razvoj dobrosusjedskih odnosa, utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom i konstruktivnom dijalogu, te reciprocitetu i punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, vitalni su interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Istaknuto je to danas na zajedničkoj raspravi o Nacrtu memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje Bosne i Hercegovine, koju su u Sarajevu inicirali i upriličili Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNVBiH), Krug 99, Mostarski krug, Preporod, Srpsko građansko vijeće-Pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) i Udruženje logoraša Grada Mostara (ULG Mostar).

Radi se o Nacrtu memoranduma, verziji dokumenta, koji predstavlja svojevrsni odgovor na Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poziv na jačanje međusobnog razumjevanja i javni dijalog, naslovljen na demokratsku javnost i Sabor Republike Hrvatske.

Kako je uoči početka rasprave izjavio predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Adil Kulenović, dokument utvrđen u formi nacrta otvoren je i za druge organizacije civilnog društva, kao i sve političke predstavnike u BiH kako bi se u narednih mjesec dana priskrbio odgovarajući legitimitet i utvrdio konačni tekst memoranduma koji će onda biti upućen na spomenute adrese – demokratskoj javnosti R Hrvatske i Hrvatskom saboru, kao i određenim međunarodnim institucijama.

Istaknuo je kako se radi o koraku, orijentiranom ka otvaranju dijaloga u kontekstu razumjevanja čvrste i nepokolebljive volje o tome šta Bosna i Hercegovina jeste i šta u budućnosti može biti u interesu svih građana i jačanja mira i stabilnosti u regionalnim i globalnim okvirima.

U osvrtu istim povodom, predsjednik HNV-a BiH Marinko Pejić izazio je zadovoljstvo sadržajem dokumenta (Nacrta memoranduma) koji je u fokusu rasprave, a kojim je sveobuvatno sagledano i analizirano sve ono što je loše u Deklaraciji Hrvatskog sabora, ali i ono što je na određeni način prihvatljivo.

– Nadam se ta će to imati pozitivnog odjeka u uspostavljanju prijateljskih odnosa s R Hrvatskom – kazao je Pejić, navodeći kako je to preduvjet izgradnji prosperitetnije budućnosti dviju zemalja i svih naroda, uz puno uvažavanje nezavisnosti i integriteta BiH.  

U osvrtu na širi kontekst i aktuelna dešavanja, izrazio je razočarenje ponašanjem predsjednice R Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koja ponovnim sastankom s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u relativno kratkom vremenu šalje poruku „kako Hrvatska treba biti tutor Hrvata u BiH, a Turska tutor Bošnjaka u BiH“.

Naglasio je kako HNV podržava suradnju sa Hrvatskom i Turskom i Srbijom i svima koji imaju dobru volju da poštuju nezavisnost i integritet BiH, te da će se oduprijeti svima koji rade suprotno od toga.

Na značaj razmatranog dokumenta ukazao je i član HNV-a Ivo Komšić, istaknuvši značaj uključivanja nevladinog sektora u cjelini i drugih aktera javnog života u kreiranje javnog mnijenja, „jer nama javno mnijenje se stvara iz susjednih država, preko njihovih medija“.

– Veoma je važno da se javno mnijenje, odnosno što širi krug naših građana uključi u kampanju o tome i odbije ove napade koji nam dolaze iz susjednih zemalja – kazao je Komšić, podsjećajući da je 9. januar (proslava neustavnog dana RS) bila demonstracija moći i utjecaja Srbije na stanje u BiH, kao što je bila Deklaracija o položaju Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.    

Generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar kazao je kako će ova asocijacija podržati i parafirati  spomenuti memorandum, ocijenivši apsolutno neprihvatljivim da R Hrvatska ima bilo kakvu vrstu ‘protektorata’ ili supremacije nad BiH i insistirajući na apsolutnim reciprocitetnim, partnerskim i dobrosusjedskim odnosima.

Istovremeno, potcrtava kako je memorandum ujedno i poziv Hrvatskom saboru da preispita donesenu deklaraciju. 

Predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram kazao je kako dolazi iz grada koji već 12. godinu nema gradsko vijeće, uz opasku kako se, prema ocjeni kolega iz asocijacije koju predvodi, „ na rješenje Mostara čeka zajedno sa rješenjem tzv. trećeg entiteta, ili reinkarnacije tzv. HRHB kroz izmjene Izbornog zakona na čemu insistira HDZ, uz veliki broj pokrovitelja, pa i iz Evrope koja nam želi držati lekcije o demokraciji“.    

– Veliki broj građana Mostara je zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH s takvim susjedima – ocijenio je Behram, navodeći kako je zabrinutost osim na zvanični Zagreb, adresirana i na zvanični Beograd.

Dodao je kako je okupljanje oko spomenutog dokumenta ujedno i izraz riješenosti da se u ime i u korist građana kaže ‘glasno ne’ svakoj vrsti podjela, a za dobrobit izgradnje normalne, građanske države u kojoj će svi konstitutivni narodi i Ostali uživati sva građanska prava u skladu s rješenjima koja nudi moderna Evropa.  

Sudionici javne rasprave usprotivili su se svojevrsnim pokušajima vraćanja u preddejtonsko vrijeme, odlučno se, kao je to i Nacrtu memoranduma istaknuto, suprotstavljajući platformi etno-teritorijalne podjele BiH na temelju ranijih velikodržavnih projekata i koncepcija.

U dokumetu se potvrđuje zauzimanje za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Evrope, te suprotstavlja pokušajima Hrvatske da kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma crpi bilo kakva paternalistička prava prema BiH, kao i reafirmaciji ratnih ciljeva tzv. HRHB.

Memorandumom se, među ostalim, potvrđuje načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH te da se evropske vrijednosti u cjelosti ugrade u pravni sistem BiH.

Autori tog dokumenta, istovremeno, odbijaju da se demokratski i izborni poredak BiH tretira kao bilo kakav poseban slučaj izvan evropske pravne stečevine, odnosno da se ozakoni većinski etnički izborni legitimitet u BiH naspram principa legitimiteta parlamentarne većine u formiranju vlasti, da se ozakoni etno-teritorijalni unitarizam i separatizam naspram funkcionalne države i nametne u savremenom svijetu odbačeni model konsocijscijske demokracije koji bi u konačnici trajno uspostavio paralelizam vlasti razjedinjenog i segregiranog društva, te urušenu državu.

U Nacrtu memoranduma, potvruje se, također, potreba za sagledavanje položaja hrvatskog naroda u BiH, te, istovremeno, odbija da se položaj hrvatskog naroda u BiH sagledava separatno izvan uporedivog položaja druga dva naroda, nacionalnih manjina  i građana BiH.

– Ne postoji institucionalna ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Naprotiv, mimo konsocijalnog pravila za koje se zalažu tvorci Deklaracije, u BiH ne postoji proporcionalna zastupljenost u institucijama vlasti na svim razinama, već se koristi paritetni model koji poništava modele proporcionalne zastupljenosti i na koje ne utiče hrvatska malobrojnost. Domovi naroda kao i  klubovi na kantonalnoj razini vlasti sastavljeni su paritetno, a u njima se odlučuje konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja. U Predsjedništvu države, Federacije BiH, Vijeću ministara BiH, također, kao nigdje u Evropi. Vlada FBiH ima proporcionalan broj ministara iz sva tri naroda i mehanizme koji mogu zaustaviti svaku odluku koja se proglasi vitalnim interesom. Pariteti su i u pravosudnim organima vlasti, sigurnosnim, finansijskim, poreznim i drugim agencijama. Odvajanje međutim državnih i političkih institucija na etničkoj osnovi u oblandi legitimnog predstavljanja ne samo što je u suprotnosti sa temeljnih evropskim vijednostima i izbornim standardima, već bi nametanje samo unutrašnje etno-teritorijalne demokratizacije bio  kraj svake države i demokratskog društva – navodi se, između ostalog, u Nacrtu memoranduma.

Nacrt memoranduma završava pozivom na prijateljski dijalog civilnog društva i političkih aktera Republike Hrvatske o svim otvorenim pitanjima.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je polovinom decembra sa 81 glasom ‘za’, četiri suzdržana i 11 ‘protiv’ izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. 

U Deklaraciji se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona radi, kako se navodi, ostvarenja jedankopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Deklaracija je, kako mediji prenose, izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, zbog čega je prvi tekst Deklaracije dijelom izmijenjen.

Agencija Anadolija: 
Upućen poziv na dijalog s civilnim društvom i političkim akterima Hrvatske o otvorenim pitanjima s BiH
– U Sarajevu je u nedjelju održana zajednička rasprava o “Nacrtu Memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH”

SARAJEVO (AA)  – U Sarajevu u nedjelju je održana zajednička rasprava o “Nacrtu Memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH” održanoj u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Inicijatori Nacrta su Hrvatsko narodno vijeće (HNV BiH), Asocijacija intelektualaca “Krug 99”, Mostarski Krug, Preporod, Srpsko građansko vijeće – pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Udruženje logoraša Grada Mostara i drugi. 

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, kazao je kako povod za današnju raspravu jeste dokument koji se odnosi na Memorandum o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH, a povodom Deklaracije hrvatskog Sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH.

“Naš osnovni cilj i namjera jeste da se obratimo, kao građanska javnost demokratskoj javnosti Hrvatske i u tom smislu očekujemo da će nam se priključiti i druge nevladine organizacije kao i institucije civilnog društva čime bismo u punoj ili većoj mjeri iskazali ovaj prvi segment koji se odnosi na građansku javnost BiH”, kazao je Kulenović.

Pojasnio je kako bi upućivanje Memoranduma moglo imati i značaj upućivanja legalnog poziva hrvatskom Saboru, predvidjeli su da će u narednom periodu od mjesec pokušati animirati i zastupnike od Kantonalnih skupština, entitetskih do državnog nivoa kako bi na taj način priskrbili legitimitet upućivanja jednog ovakvog dokumenta hrvatskom Saboru.

Osnovni akcent, dodaje, jeste na upućivanju Memoranduma i demokratskoj javnosti Hrvatske i hrvatskom Saboru, ali u cilju međusobnog razumijevanja i otvaranja dijaloga kako s demokratskim društvom tako i Saborom, u smislu razumijevanja ”čvrste i nepokolebljive volje o tome šta BiH jeste i šta u budućnosti može biti”.

Najavio je i današnji razgovor o operativnom planu kako bi u periodu od najviše mjesec dana utvrdili da li su uspjeli prikupiti veći broj organizacija civilnog društva, ali pogotovo da li će se odazvati zastupnici bilo koje političke stranke iz BiH, na svim nivoima vlasti.

Današnjom raspravom otvoren je javni dijalog o određenim pitanjima, rekao je Kulenović uz napomenu da stavke o potvrđivanju predstavljaju citat iz Deklaracije hrvatskog Sabora ili dijela navoda u tom dokumentu, a stavka o odbijanju predstavlja njihov stav koji će usaglašavati u narednom periodu.

Kulenović je ponovio poziv za dijalog uz napomenu da “nema niko na ovim prostorima interes da vječno živimo u međusobnim sukobima i nepovjerenju”.

Emir Zlatar iz VKBI-ja kazao je kako je za tu organizaciju neprihvatljivo da Republika Hrvatska ima bilo kakvu vrstu protektorata nad državom BiH.

“Želimo apsolutno reciprocitetne partnerske dobrosusjedske/komšijske odnose, a nikako supremaciju nad onim što jeste država BiH”, rekao je Zlatar koji je pojasnio kako će na sesiji biti iznesena razmatranja o određenim pitanjima te ponovio kako je ovo poziv Saboru Republike Hrvatske da preispita donesenu Deklaraciju i objasni zbog čega je sama Republika Hrvatska svojom deklaracijom izvršila segregaciju svojih državaljana, odnosno podjelu na Hrvate i nehrvate.

Marinko Pejić iz Hrvatskog narodnog vijeća, kazao je kako je zadovoljan Deklaracijom o razumijevanju i da je sagledano sve što je loše u odnosu na BiH.

Nada se da će dokument imati pozitivni odjek u smislu uspostavljanja prijateljskih odnosa s Republikom Hrvatskom jer bez toga u ovoj regiji nema dobre budućnosti.

Osvrnuvši se na stav predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović tokom posjete Turskoj, da Hrvatska treba biti tutor Hrvata u BiH, a Turska tutor Bošnjaka u BiH, kazao je kako je razočaran ovom izjavom.

Smatra kako se treba oduprijeti svima koji ne žele saradnju i dobru volju da poštuju integritet i nezavisnost BiH.

Alija Behram, iz Mostarskog kruga, podsjetivši kako već duži niz godina u Mostaru nema Gradskog vijeća, smatra kako je Europa u nekoj fazi čekanja šta će biti s Mostarom i čiji će Mostar biti. 

“Na rješenje Mostara čeka se zajedno s rješenjem tzv. Trećeg entiteta ili reinkarnacije Herceg-Bosne kroz izmjene Izbornog zakona, na čemu insistitira HDZ, ali uz veliki broj pokrovitelja iz te Europe koja nam želi držati lekcije o demokratiji”, rekao je Behram, koji je podsjetio kako je veliki broj građana zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH s takvim susjedima?

Bivši gradonačelnik Sarajeva Ivo Komić kazao je kako je veoma važno da se nevladine organizacije i nevladin sektor u cjelini uključi u stvaranje javnog mnijenja u BiH, uz napomenu da se “nama javno mnijenje stvara kod susjeda i preko njihovih medija“.

Smatra kako se u BiH mora iskazati svoje mišljenje i ne čekamo šta će reći politika.

Istakao je kako je veoma važno da se što veći broj ljudi uključi u ovu kampanju stvaranja javnog mnijenja i tako odbijemo napade iz susjednih zemalja.

“Deveti januar je bila jedna demonstracija moći, sile i uticaja Srbije ovdje na stanje u BiH, kao što je bila Deklaracija o položaju Hrvata u BiH u hrvatskom Saboru”, smatra Komšić.

Dodao je kako građani moraju biti upoznati s obavezama tih država koje proizilaze iz Dejtonskog sporazuma.

“Iz ovog dokumenta vidi se da te države, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma nisu dobile nikakva prava u BiH niti nad BiH, oni su samo dobili obaveze”, rekao je Komšić i podsjetio kako Dejtonski sporazum u nazivu ima riječ mir i da su potpisnice obavezne garantirati suverenitet, teritorijalni integritet, demokratska prava građana BiH i ravnopravnost naroda.

“Oni sebi uzimaju za pravo ono što nemaju, a to znači da se direktno miješaju u naše unutrašnje stvari, narušavaju naš politički i državni suverenitet, teritorijalni integritet jer pogledajte iz Beograda dolazi priča o promjeni granica, narušavaju naša demokratska prava“, rekao je Komšić uz podsjetnik da Dejtonski sporazum ima velika ograničenja, ali da u potpunosti štiti državu BiH i njen suverenitet i teritorijalni integritet.

Inicijatori su u nacrtu potvrdili da su vitalni interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske razvoj dobrosusjedskih odnosa utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom i konstruktivnom dijalogu, te reciprocitetu, i punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, internacionalnom i pravnom subjektivitetu naših država, kao i trajne, historijske upućenosti građana i naroda na iskrenu saradnju u svim oblastima društva i države. 

http://ba.n1info.com/Vijesti/a310666/Memorandum-o-sporazumijevanju-sa-Hrvatskom.html?fbclid=IwAR3zRSnQAcp5MVVdrZ0g9Xvsj39-wWd19CMONPlCkshmLR6YKncFwnEs5dA

https://vijesti.ba/clanak/436079/jasne-poruke-srbiji-i-hrvatskoj-nema-protektorata-nad-bih

 

Please follow and like us:
error