Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane?
Globalni pogled
Od momenta ruske invazije na Ukrajinu internacionalne organizacije odmah su upozorile da će rat uzrokovati povećanje cijena hrane, a mnogi ljudi diljem cijelog svijeta neće moći sebi priuštiti dovoljnu količinu proizvoda za prehranu. Nakon tri mjeseca potvrdila su se ova zlokobna predviđanja.
Osim ratova na proces proizvodnje i snabdijevanje hranom uticaj imaju i drugi faktori kao što su klimatske promjene (suše), ekonomske posljedice pandemije Covid 19 i s tim u vezi problemi u transportu, porast cijena energenata, mineralnih đubriva, sjemena i ostalog repro materijala. Prema UN FAO, samo od februara do marta cijena hrane se povećala za 12% što je najveće povećanje cijena hrane za tako kratak period, ikada. I prije rata su bili slični problemi, jer bogate zemlje nisu izdvajale dovoljno novca za humanitarne fondove i najsiromašnije stanovništvo. Direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus je na indiskretan način prozvao Internacionalnu zajednicu „da sav novac odlazi za Ukrajinu“, što je dobro, ali dio tog novca trebao bi da ide i Tigray u Etiopiji, Yemenu, Avganistanu, Sirij i drugim ratnim područjima u kojima ljudi stradaju. Treba tretirati sve živote jednako.
Do 2050. globalna proizvodnja hrane bi se trebala povećati do 50%, da bi se nahranilo, kako se očekuje, više od 9 milijardi ljudi. Kako će se ispuniti ove rastuće potrebe za hranom dok se nastavlja degradacija zemljišta i klimatske promjene i koje će smanjiti prinose usjeva u prosjeku od 10% na globalnom nivou i do 50% u nekim regijama svijeta?
Pogled u BiH
Bosna i Hercegovina općenito ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2% teritorije. Više od 50% obradivog zemljišta se ne koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, a trećina ruralnog prostora je napuštena i prepuštena degradirajućim procesima, posebno u brdsko planinskim područjima.
Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima i odlikuje se malim udjelom proizvodnje za tržište. Primjena agrotehničkih mjera je na niskom nivou, farme su nedovoljno opremljene, bez adekvatnog navodnjavanja i niskog niva zaštite od vremenskih nepogoda.
U 2020. godini izvoz BiH poljoprivrednih proizvoda iznosio je 846,40 miliona KM, dok je uvoz poljoprivrednih proizvoda bio 3,01 milijardu KM. Zabilježen je deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda od 2,16 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 28,16%. Trgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda u suštini je odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi Bosne i Hercegovine.
Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2021. godini u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine više su za 26,9 posto. U 2021. godini u odnosu na cijene iz 2015. godine zabilježen je rast cijena biljne proizvodnje za 37,5 posto i rast cijena stočne proizvodnje za 16,4 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću potrošnju u poljoprivrednoj proizvodnji u 2021. godini u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine viši su za 12,1 posto.
Postoji li nada u bolje vrijeme?
Nove inicijative daju prilike za velike promjene i održivo upravljanje poljoprivredom na globalnom ali i lokalnom nivou.
Obnavljanje degradiranih krajolika i ruralnog prostora ima potencijal da postane nova paradigma poslovanja, tzv. ekonomska obnova i zelene ekonomije. Zaštitom, osiguranjem i rehabilitacijom ključnih ekosistema možemo obezbijediti sigurniju budućnost za generacije koje dolaze.
Da li su vlasti na nivou BiH sposobne da odgovore na ove izazove i krizna stanja kao što je pandemija, regionalni rat u Ukraini ili prirodne katastrofe, suše, poplave, požari i sl? Već decenijama BiH se vrti u krugu koji ne obezbjeđuje napredak i sigurnost stanovništva, te snabdjevenost sa dovoljnom količinom osnovnih prehrambenih proizvoda. To pokazuje smanjenje učešća poljoprivrede u BDP sa 9% 2000 g., na 6,08% 2020 g. Zaposlenost u sektoru poljoprivrede 2006 g. bila je 20,6%, dok je 2020 bila 12%.
Budžetska sredstva za podsticaj poljoprivrene proizvodnje više služe za održavanje socijalnog mira nego za unapređuje proizvodnje i uključivanje u savremene tokove.
Potencijalne prilike za BiH je moguće ostvariti u sigurnom okruženju, bez stalnih napetosti i opasnosti od remećenja mira. Za to je nužno razvijati integrisano tržište i politički sistem efikasne i funkcionalne države. Formiranje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na državnom nivou nameće se kao prioritet s ciljem raspoloživih potencijala, vođenja jedinstvene politike prema EU u pristupnim pregovorima kao i drugim internacionalnim organizacijama.
Sarajevo, 29.05.2022
Dr Hamid Čustović, Profesor emeritus
