Korijeni udruženih zločinačkih poduhvata i genocida u državnom udaru u Bosni

Korijeni udruženih zločinačkih poduhvata i genocida u državnom udaru u Bosni

Neuspjeh OHR-a da provede sveobuhvatan program tranzicijske pravde koji podržava obilježavanje sjećanja i krivično gonjenje poricanja i govora mržnje je, bez sumnje, dio onoga što nas je dovelo do trenutne krize.

Ova neaktivnost dio je tragičnog obrasca popustljivosti i pomirenja. Internacionalna zajednica dosljedno nije uspijevala da se suprotstavi takvim nacionalističkim ili secesionističkim provokacijama. Milorad Dodik je, sa svoje strane, nedavno uložio napor da potkopa državu nastojeći da Ustavni sud BiH učini nefunkcionalnim. Pored toga, Skupština Republike Srpske je izglasala da ignoriše odluke visokog predstavnika i da suspenduje odluke Ustavnog suda. Ovim koracima gospodin Dodik i Republika Srpska su se deklarirali iznad zakona i nastojali da zabiju još jedan klin između države Bosne i Hercegovine i entiteta Republike Srpske u potrazi za ciljem secesije. Pošto je Putinu u januaru uručio „Orden Republike Srpske“, Dodik je nastavio svoju vjernost ruskom diktatoru još jednom posjetom Moskvi. Na ovaj način gospodin Dodik jasno namjerava da uvrijedi EU i NATO. Ipak, osim nekoliko verbalnih osuda, gotovo da nije bilo konkretnog odgovora na Dodikovo antidejtonsko i neustavno djelovanje. Njegovi postupci potvrđuju da je Republika Srpska odmetnuti entitet jer djeluje nekažnjeno. Ograničene odluke Visokog predstavnika donesene 1.7. kao odgovor Skupštini RS bile su, moglo bi se reći, “premalo, prekasno”.

Internacionalna zajednica mora hitnije prepoznati da su revizionistički muzej HVO-a u Mostaru i antidržavno djelovanje Milorada Dodika ništa manje nego nastavak teritorijalnih i eliminacionih ciljeva “Velike Hrvatske i “Velike Srbije” iz 1990-ih. ICTY je utvrdio da je HVO počinio gnusne ratne zločine u koncentracionom logoru Heliodrom. Muzej komemoracije ili počasti HVO-u na mjestu logora je jednostavno nezamisliv. To je uvreda ljudskoj pristojnosti. Kako je naglasio dr. Esad Boškailo, zatvorenik šest koncentracionih logora u Hercegovini, kao da bi se u nekadašnjem nacističkom logoru postavio muzej u čast njemačkog Wehrmachta ili SS-a (Schutzstaffel). Podsjetimo, zločini koje je počinio HVO dogodili su se pod okriljem udruženog zločinačkog poduhvata koji je bio osmišljen da poveže Hrvatsku sa samoproglašenom “Herceg-Bosnom” unutar Bosne i time ostvari “Veliku Hrvatsku”. Taj cilj je odjeknuo u nedavnom dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je pozivao na stvaranje trećeg entiteta u Bosni; entitet bosanskih Hrvata. Antidržavne i secesionističke aktivnosti gospodina Dodika jasno su u službi “ Republike Srpske” kao ostvarenja “Velike Srbije”. Zaista, presuda Žalbenog vijeća u predmetu Stanišić i Simatović potvrdila je cilj udruženog zločinačkog poduhvata nastalog u Beogradu s ciljem trajnog uklanjanja nesrba sa velikih područja Bosne. Svi ovi nalazi podvlače prirodu internacionalne agresije koja je potekla iz Beograda i Zagreba devedesetih godina.

Bosna i Hercegovina se sada suočava sa sve većom nestabilnošću kao rezultatom nespremnosti internacionalne zajednice da se suoči sa ovim nacionalističkim ideologijama i teritorijalnim ambicijama. Kao rezultat ovog blagog tretmana, nacionalisti i secesionisti su ohrabreni da nastave svoje napore da potkopaju suverenitet Bosne. Internacionalna zajednica odlučila je nagraditi HDZ-ove nacionaliste izbornom reformom koja podržava takozvano “legitimno” zastupanje Hrvata i nije uspjela zaustaviti izgradnju muzeja Heliodrom za HVO. Internacionalna zajednica je odlučila da se ne suoči sa antidržavnim, antidejtonskim ponašanjem gospodina Dodika koje ugrožava mir, uključujući njegovo razmetanje vladavine prava uz poricanje genocida, govor mržnje. Za sve praktične svrhe, internacionalna zajednica je postala saučesnik u nastavku teritorijalnih i eliminacionih ciljeva internacionalne agresije 1990-ih. Takve su katastrofalne posljedice blagog tretmana antidržavnog ponašanja secesionista.

Kako se približavamo obilježavanju genocida u Srebrenici, visoki predstavnik treba da preduzme sveobuhvatne inicijative tranzicijske pravde kako bi spriječio veličanje ratnih zločinaca, podržao obilježavanje sjećanja u skladu sa normativnim smjernicama uspostavljenim od strane Ujedinjenih nacija i dokumentima o ljudskim pravima, procesuirao govor mržnje i poricanje genocida prema jurisprudenciji EU i bosanskim zakonima. Majke Srebrenice i drugi preživjeli zaslužuju našu punu podršku u njihovim nastojanjima da traže reparaciju od Srbije nakon presude Žalbenog vijeća u predmetu Stanišić i Simatović.

            Izgradnja muzeja Heliodrom za HVO mora biti zaustavljena. Umjesto spomen obilježja na Heliodromu za počinitelje, Ured visokog predstavnika trebao bi nadgledati postavljanje spomen-ploče žrtvama i osigurati pravo na komemorativni skup za preživjele. OHR bi također trebao nadgledati postavljanje ploča i memorijalnih muzeja na Barutnom Magacin u Kalinoviku, Sportska dvorana “Partizan” u Foči, kao i na Omarskoj, Trnopolju, Magacinu Kravica, Centru za kulturu Pilica i drugim objektima.

Lidere koji stoje iza tih secesionističkih inicijativa trebalo bi sankcionisati i privremeno zabraniti obavljanje javnih funkcija, kao što je to učinjeno u prošlosti. Nadalje, negiranje genocida gospodina Dodika, njegovo psovanje genocida u Srebrenici i njegov govor mržnje, moraju biti procesuirani od strane nadležnih organa. Negiranje genocida i govor mržnje moraju biti procesuirani kako bi se obnovila vladavina prava, spriječila ponovna traumatizacija preživjelih i spriječilo ponavljanje zločina. Ovo je fundamentalno u postgenocidnom društvu.

Kako bi se ubrzalo njeno članstvo u EU, u BiH se moraju provesti presude Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR). Sud je insistirao da je koncept “konstitutivnih naroda” (kako se obično pogrešno prevodi pojam ‘constituent peoples’ iz dejtonskog Ustava) diskriminatoran i zastario, te da “demokratske aranžmane treba napraviti bez daljeg odlaganja”.

***

Rezime sesije Kruga 99, 2.7.23, uvodničari: Prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida, Državno sveučilište Southern Connecticut, Upravni odbor Program studija genocida Sveučilišta Yale;

Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Grada Mostara

Edin Batlak, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja logoraša Grada Mostara