Mujkić: Bojim se da smo odbacivanjem socijalističkih tekovina odbacili antifašizam
Sun, 08.05.2022. 11:08
FENA
SARAJEVO, 8. maja (FENA) – Dan pobjede nad fašizmom koji se obilježava 9. maja nažalost ne igra gotovo nikakvu ulogu i bojim se da smo odbacivanjem socijalističkih tekovina, odbacili i antifašizam, kazao je danas profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Asim Mujkić.
On je kao uvodničar govorio na ovonedjeljnoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 o temi “Evropska paradigma i obnova nacifašizma”, pozivajući na misaoni eksperiment šta bi se desilo da neki borac protiv fašizma sada ima vremeplov i vidi šta se dešava u Evropi.
– Danas bi vidio etničke podjele, ulica u Banjoj Luci se zove Draže Mihajlovića u Mostaru Francetića ili Budaka, u Sarajevu je škola nazvana po jednom autoru koji veličao sile osovine. Pozivamo se na antifašizam i njegove tekovine, ali na djelu ne vidimo poveznicu s njegovom vrijednosnom supstancom – smatra Mujkić.
Govoreći o današnjem političkom diskursu, kaže da se odavno nije čulo da se političari u Bosni i Hercegovini pozivaju na neku važnu borbu iz antifašističkog rata, ne referiraju se na neku antifašističku ličnost iz tog perioda što znači da antifašizam s nama nije saživio i nije protkao vrijednost političke zajednice, ističe Mujkić.
Podsjeća na izjavu Duška Radosavljevića, politikologa i predsjednika Saveza antifašista Vojvodine, koji je kazao da Srbijom danas vladaju ideološki potomci poraženih snaga Drugog svjetskog rata, zbog čega Mujkić smatra da je vrijeme da se svi zapitaju da li su izvršili dovoljno radikalan obručan s tom ideologijom.
– Bojim se da nismo i da ta idelogacija, kroz nacionalizam, veoma značajno utiče na oblikovanje naše zajednice. Bojim se da smo 1990. godine odbacivanje socijalističkih tekovina odbacili antifašističke vrijednosti – kaže profesor Mujkić.
Ocijenio je da ono što se danas dešava u Ukrajini predstavlja fašizam, dodajući da je upravo fašizam evropska paradigma koja je nerazdvojno povezana s nacionalizmom odnosno idejom jedne nacije unutar jedne države, ali i dubinski s kapitalizamom.
– Fašizam će nam se stalno vraćati dok se ne suočimo s nacionalizmom i protivrječnostima kapitalizma. Evropa je danas pred vrijednosnim izazovom posebno sada suočena posljedicama ruske agresije na Ukrajinu – zaključio je Mujkić.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović podsjetio je da se 9. maja obilježava i Dan Evrope te da se taj datum veže za usvajanje Šumanove Deklaraciju prije 72 godine kojom je otpočeo put ka stvaranju ujedinjene Evrope.
Ipak u današnjem vremenu, dodaje Kulenović, ključne tačke nacifašističke politike u savremenim okolnostima i Ukrajine i BiH postaju sve čitljivije, ali Evropa se konsolidira pred desničarskim udarima i opasnostima obnove nacifašističkih vrijednosti.
Rezultati posljednjih izbora u Sloveniji i Francuskoj rezultat su otpora i snage liberalnih demokratija te Kulenović poziva na internacionalnu solidarnost i podršku u borbi za demokratski preobražaj moderne i evropske Bosne i Hercegovine.
Sesija Kruga 99: Zemlje u kojima dominiraju nacionalističke politike u predvorju fašizma
– O temi “Evropska paradigma i obnova nacifašizma” govorio je prof. dr. Asim Mujkić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
SARAJEVO (AA) – Zemlje u kojima dominiraju nacionalističke politike su po svojoj prirodi već u predvorju fašizma, rečeno je na online sesiji Kruga 99 održanoj u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi “Evropska paradigma i obnova nacifašizma” govorio je prof. dr. Asim Mujkić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako današnjom temom žele obilježiti dva neosporno važna datuma: Dan pobjede nad nacifašizmom iz 2. svjetskog rata prije 77 godina, i Dan Evrope, koji se veže za usvajanje Šumanove deklaracije prije 72 godine, kojom je otpočeo put ka stvaranju ujedinjene Evrope.
Uvodničar Asim Mujkić kazao je kako se u turbulentnim vremenima političkih kriza u BiH i Evropi pa i otvorenog rata koji prijeti da postane svjetski, suočavamo s opasnošću relativizacije pojma fašizma.
“Ono može biti dvojako. S jedne strane, postoji redukcionistički pristup koji će fašizam prikovati za naročiti historijski kontekst i vrijeme,pa će se on, gotovo isključivo odnositi na režime koje su u osvit i tokom Drugog svjetskog rata uspostavili Mussolini, Hitler i njihovi sateliti”, kazao je Mujkić.
Dodao je da je drugi pristup inflatorni koji u svakoj pojavi šovinizma, nacionalizma, rigidnosti ili fundamentalizma vidi fašističku opasnost.
“Agresija Rusije na Ukrajinu nas ovih dana, unatoč ponekad zbunjujućim znacima kao što je korištenje antifašističke retorike (denacifikacija, borba protiv nacista), referiranje na Dan pobjede, 9. maja, korištenje zastave sa srpom i čekićem na agresorskim tenkovima, tjera na pronalaženje prave interpretacije i imenovanja onoga što se dešava. Ali, pri razmatranju ruskog etnonacionalizma i identifikaciji nekih fašizoidnih elemenata nipošto ne smijemo smetnuti s uma da je fašizam suštinski europska politička paradigma, ne samo zato što je nastao u Evropi, nego zato što nema fašizma bez nacionalizma i identitetskih politika koje počivaju na podjeli društva na ‘nas’ i ‘njih’, kako piše Jason Stanley, i na kraju, fašizma nema bez jake ekonomske krize kapitalizma”, kazao je Mujkić.
Smatra da je pogonsko gorivo fašizma obično radikalni desni, populistički gnjev kakav posljednjih decenija vidimo širom Evrope i SAD-a, a jasni dokazi upućuju da je režim ruskog predsjednika Vladimira Putina finansijski pomagao te identitetske pokrete i politike.
“Ekonomska kriza, osobito ona iz 2008. bila je izvor populističkog gnjeva svuda u Evropi. Taj gnjev je desničarski kada je usmjeren prema nedužnim ljudima uglavnom s društvene margine ili etničkim, vjerskim manjinama, imigrantima i drukčijim”, rekao je Mujkić.
Istakao je kako zemlje u kojima dominiraju nacionalističke politike su po svojoj prirodi već u predvorju fašizma.
“Politike koje zagovaraju ne samo da ne možemo živjeti jedni s drugima, da možemo birati s kime ćemo nastanjivati ovu zemlju, da moramo konačno riješiti svoje nacionalno pitanje i za sva vremena se jasno razgraničiti pri čemu na toj zaokruženoj teritoriji svoje nacije treba da bude što manje ili nimalo onih drugih već su protofašističke politike”, zaključio je Mujkić.
