Okoliš jedan od najvažnijih elemenata održivog razvoja

Ned, 29.09.2019. 14:13 

SARAJEVO, 29. septembra (FENA) – Šef Odsjeka za zaštitu okoline u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senad Oprašić je, govoreći na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “UN ciljevi održivog razvoja do 2030. i BiH, s posebnim osvrtom na okoliš i vode”, kazao da je okoliš jedan od najvažnijih elemenata koji se pominju u ciljevima održivog razvoja.

– U samom nazivu održivost su tri komponente – ekonomija, društvo i okoliš. Okoliš dakle zauzima ključno mjesto u tome svemu, jer nam daje osnove za bilo koji budući razvoj, rast i napredak. U tom smislu je u ovim ciljevima održivog razvoja okoliš spomenut direktno u sedam ciljeva, a u ostalim ciljevima se indirektno pominje – naveo je Oprašić.

Po njegovim riječima, u suštini, ovi ciljevi daju na neki način državama koje nemaju dovoljno dobro razvijene strategije, dovoljno dobro razvijenu infrastrukturu, koje nemaju jake koordinacione mehanizme, da prate ove ciljeve i ispunjavaju one zadatke koji će ih odvesti ka boljoj, uspješnijoj, zdravijoj, ljepšoj budućnosti.

Potpredsjednik “Kruga 99” Tarik Kupusović je podsjetio da su Ujedinjene nacije prije četiri godine usvojile okvir ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Po njegovim riječima, usvojeno je 17 ciljeva održivog razvoja s ciljem iskorjenjivanja siromaštva, neravnopravnosti i nepravde, te rješavanja klimatskih promjena.

– Prije skoro tri godine je formalno u BiH počeo proces na planovima za ispunjavanje tih ciljeva. Podržali su ga svi nivoi vlasti u BiH, imenovane su odgovarajuće institucije za vođenje tog procesa i učestvuju u njemu – kazao je Kupusović.

Dodao je da je početak tog procesa promoviranje koherentnosti ovih ciljeva UN-a i koraka za pristupanje BiH Evropskoj uniji.

– Oba procesa – ispunjavanje tih ciljeva, smanjenje siromaštva i sve drugo i proces pristupanja EU su dva procesa koji se stapaju u jedan, to su jedinstveni procesi. Pošto pristupanje EU uživa konsenzus svih aktera u BiH, onda je i za ovo ista stvar – smatra Kupusović.

Pomoćnik direktora za razvojno planiranje u Federalnom zavodu za programiranje razvoja Nijaz Avdukić je podsjetio da su ciljevi održivog razvoja usvojeni 2015. godine u New Yorku i BiH se obavezala da će ih implementirati.

– U prethodnom periodu smo radili na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja, jer ciljevi održivog razvoja – njih 17 sa 169 prioriteta su postavljeni isto i za, na primjer Namibiju i za Njemačku, Švicarsku i ostale zemlje. Međutim, svaka zemlja ima mogućnost da te ciljeve lokalizira za svoje potrebe. U 2017., 2018. i 2019. godini smo radili na lokalizaciji tih ciljeva održivog razvoja – pojasnio je Avdukić.

Nakon toga su, dodao je on, krenuli u sljedeću fazu, a to je da definiraju šta je to najvažnije za BiH od ovih 17 ciljeva održivog razvoja i 169 prioriteta, te je napravljen jedan draft dokument za BiH.

KRUG 99 SESIJA

Agencija Anadolija:

Redovna sesija Kruga 99: Značaj mudrog upravljanja vodama

– Mi smo apsolutno protiv takvog načina rješavanja pogotovo zato što postoje drugi načini kojima se može čitava regija osloboditi tog nuklearnog otpada, rekao je Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoline u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

SARAJEVO (AA) – U nedjelju u Sarajevu održana je redovna sesija Kruga 99, o temi UN ciljevi održivog razvoja do 2030. i BiH s posebnim osvrtom na okoliš i vode“, javlja Anadolu Agency (AA).

O ovoj temi govorili su Nijaz Avdukić, pomoćnik direktora za razvojno planiranje u Federalnom zavodu za programiranje razvoja, Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoline u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Tarik Kupusović iz Instituta za hidrotehniku Sarajevo.

Kupusović je tom prilikom podsjetio kako su Ujedinjene nacije prije četiri godine usvojile okvir ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Dodao je kako je usvojeno 17 ciljeva održivog razvoja, a u namjeri iskorjenjivanja siromaštva, neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja klimatskih promjena.

Naznačio je kako je proces u BiH na ispunjavanju tih ciljeva formalno počeo je prije skoro tri godine, a podržali su ga svi nivoi vlasti u zemlji.

Smatra kako su ispunjavanje ciljeva smanjenja siromaštva i druga pitanja i proces pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji (EU), dva procesa koja se stapaju u jedan.

Kupusović je rekao kako su u procese uključene brojne međunarodne organizacije.

”Rekao bih da mi još uvijek nismo naučili živjeti u dejtonskoj BiH. Svi smišljaju neku drugu BiH, a jedino postoji dejtonska, postdejtonska. Ustvari, čim se naučimo živjeti i raditi po dejtonskoj BiH, i onome kako je BiH uređena dejtonski, mislim da ćemo onda krenuti prema Europskoj uniji i UN ciljevima i ustvari početi transformisati tu dejtonsku Bosnu i Hercegovinu da bi se prilagodila tim ciljevima”, rekao je Kupusović.

Dodao je kako su strateški pravci u BiH dobra uprava, pametan rast, investicije u novi društveni ugovor (zdravstvo, obrazovanje…) i ljudski kapital za 21. stoljeće.

Kupusović se osvrnuo i na pitanje voda, dodajući kako je ona svuda oko nas.

”Voda treba u svakoj aktivnosti, običnoj životnoj, gradskoj i privrednoj. Na svakoj relaciji voda je povezana s ovih ostalih 16 ciljeva, odnosno jedan je cilj dobro upravljanje vodama”, rekao je Kupusović koji je ukazao na značaj mudrog upravljanja vodnim resursima.

Dodao je kako je voda prožeta sa svim ostalim ciljevima i jedino se integralno postupajući može riješiti problem posljedica klimatskih promjena.

Avdukić je kazao kako su ciljevi usvojeni 2015. u New Yorku, a BiH se obavezala da će ih implementirati.

Podsjetio je kako je u prethodnom periodu rađeno na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja, jer su oni postavljeni jednako za sve. 

”Međutim, svaka zemlja ima mogućnost da te ciljeve lokalizira za svoje potrebe. Mi smo izabrali ovu mogućnost tako da smo u 2017., 2018., i 2019. radili na lokalizaciji tih ciljeva održivog razvoja“, rekao je Avdukić. 

Dodao je kako je u proteklom periodu organiziran niz sastanaka, radionica i okruglih stolova u cijeloj BiH.

Podsjetio je kako je u lokalizaciji ciljeva 2016. i prvoj polovini 2017. učestvovalo oko 3.000 građana i građanki BiH 

Oprašić je kazao kako je okoliš jedan od najvažnijih elemenata koji se pominju u ciljevima održivog razvoja.

”Okoliš zauzima ključno mjesto u tome svemu jer nam daje osnove za bilo koji budući rast, razvoj i napredak“, rekao je Oprašić.

Dodao je kako je u ovim ciljevima okoliš direktno spomenut u sedam ciljeva, a u ostalim se indirektno pominje.

Napomenuo je i kako je riječ o dugotrajnom i skupom procesu.

Osvrnuo se i na klimatske promjene, za koje je podsjetio da izazivaju mnogo problema u svijetu i BiH. 

“U suštini, ovi ciljevi daju, na neki način, državama koje nemaju dovoljno dobro strategije, ni dovoljno dobro razvijenu infrastrukturu te jake koordinacione mehanizme da prate ove ciljeve i ispunjavaju zadatke koje će ih povesti ka boljoj, uspješnijoj i zdravijoj budućnosti”, rekao je Oprašić.

Upitan za mišljenje u vezi s nakanom Hrvatske da na lokaciji Trgovska gora pravi skladište nuklearnog otpada, Oprašić je kazao kako je to jako štetno za BiH.

“Stav BiH je apsolutno jasan. Mi smo apsolutno protiv takvog načina rješavanja pogotovo zato što postoje drugi načini kojima se može čitava regija osloboditi tog nuklearnog otpada. Postoje načini kako bi se to moglo riješiti, pa vjerujem da bi i prijateljske zemlje izašle u susret i tu količinu otpada na kvalitetan način zbrinuti. I mi, nažalost, imamo nešto radioaktivnog otpada koji moramo na neki način zbrinjavati i nastojat ćemo da to bude efikasno i izvan ove regije“, rekao je Oprašić.

Ned, 29.09.2019. 14:16 

Oprašić: BiH je protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori

SARAJEVO, 29. septembra (FENA) – Šef Odsjeka za zaštitu okoline u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senad Oprašić danas je u Sarajevu izjavio novinarima da je jasan stav Bosne i Hercegovine u vezi s namjerom Republike Hrvatske da gradi odlagalište nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska Gora, u blizini granice sa BiH, istaknuvši da je BiH protiv takvog načina rješavanja ovog pitanja.

Napomenuo je da je to jako štetno za BiH.

– Pogotovo što postoje drugi načini kojima se može čitava regija osloboditi tog nuklearnog otpada. Postoje i načini kako bi se to, u suštini, moglo riješiti. Vjerujem da bi i prijateljske zemlje izašle u susret i tu količinu otpada mogle na kvalitetan način zbrinuti – naveo je Oprašić.

Po njegovim riječima, BiH je poduzela sve što je mogla.

– Išli smo i u Zagreb i na lokaciju Čerkezovac, razgovarali s predstavnicima Hrvatske, kazali svoje stajalište. Govorili smo to i na međunarodnim forumima, i ministar vanjskih poslova i svi drugi akteri rješavanja ovog pitanja. Mislim da Hrvatska po tom pitanju ima jasan stav – kazao je Oprašić.

Dodao je kako bi ga radovalo ako bi Hrvatska i Slovenija uspjele naći zajedničko rješenje.

– Jer Slovenija sa Hrvatskom nema problema oko odlaganja tog otpada, a ja se iskreno nadam da i mi nećemo sutra imati sa Hrvatskom tih problema – kazao je Oprašić.

Please follow and like us:
error