Posljednji izraz političke šizofrenije: Dodik u somnabulijama o državi BiH!

Razgovarao: Saša KRSMAN

BIJELJINA, 31. JULA /SRNA/ – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je američkom ambasadoru u BiH Morin Kormak što je otvoreno saopštila da svih proteklih godina nije bilo iskrene namjere da se očuva izvorni Dejtonski mirovni sporazum, nego da se ide na njegovo ukidanje i unitarizaciju BiH, te poručio da u tom slučaju Srpska ima pravo da vrati svoju državnost koju je unijela u taj međunarodni ugovor.

Dodik je napomenuo da je Republika Srpska u Dejtonski sporazum unijela svoju državnost, teritoriju, institucije, volju naroda, da se žrtvovala da bi uspostavila mir.

“Srpska je postojala prije ovakve BiH i starija je od nje ovakve. Srpska, ako neko tvrdi da Dejton treba ukinuti, ima pravo na sve ono što je prije toga imala – svoju teritoriju i granicu, svoju graničnu policiju, svoju vojsku, svoje poreze…”, istakao je Dodik u intervjuu Srni, ponovivši da Srpska nije za ukidanje Dejtonskog sporazuma, nego za njegovo očuvanje i dosljednu primjenu.

Govoreći o stavovima koje je američki ambasador u BiH Morin Kormak iznijela u svojoj najnovijoj kolumni – da je zbog članstva u EU potrebna ustavna reforma u BiH, te da je ostvaren prvobitni cilj Dejtona – da okonča rat i da se sada postavlja pitanje njegove uloge danas, Dodik je rekao da je neuobičajeno da ambasador SAD na ovaj način pokazuje svoj odnos prema međunarodnom ugovoru i da je vidljivo da gospođa Kormak ili oni koji su u njeno ime pisali tu kolumnu pokazuju potpuno nepoznavanje stvari “koje seže daleko u politički i pravni diletantizam”.

“NJoj vjerovatno nije poznato da postoji konvencija o međunarodnim sporazumima potpisana u Beču, koja govori o tome da se međunarodni sporazumi moraju poštovati i primjenjivati i da u tom pogledu nema nikakve dileme”, kaže Dodik.

On je napomenuo da potpisivanje Dejtonskog sporazuma nije bilo samo u funkciji mira, što naravno jeste jedna od stvari koja je bila veoma važna, nego je na taj način uspostavljen i politički sistem u BiH koji je preciziran Ustavom.

“Govoreći o tome da oni koji su taj međunarodni mirovni sporazum pisali u SAD nisu očekivali da će on uspjeti u smislu održivosti, američki ambasador nam saopštava da je to od početka s američke strane bila prevara, a da smo jedini problem mi Srbi, koji smo uporni da branimo svoju autonomiju i Srpsku”, smatra Dodik.

Dodik je ocijenio da Kormakova očigledno želi da potpuno razgradi izvorni Dejton, da nestane Republike Srpske, da nestanu njena prava, a da napravi unitarnu BiH, te upozorio da BiH neće preživjeti ovakve ambasadore koji ne poštuju međunarodne ugovore.

“Ona nema pojma gdje je došla… Konačno bi nešto trebalo da pročita od svega toga da bi mogla da razumije, ako uopšte može da shvati, i da se ponaša u skladu sa praksom i dokumentima ove zemlje kao što je Ustav, a ne da se na ovakav način pokušava uplesti u unutrašnje stvari jedne zemlje”, ističe Dodik.

Predsjednik Srpske napominje da je Kormakova od početka prihvatila koncept unitarizacije i da sve što se može čuti od lidera SDA Bakira Izetbegovića može se čuti i od nje – tu nema nikakve razlike.

“Ona konačno mora da postane ambasador SAD, a ne da bude ambasador Bošnjaka u BiH. Ako uspije to da uradi, možda će nešto i naučiti i neće otići odavde ne shvatujući ni zašto je došla, niti gdje je bila”, navodi Dodik u inervjuu Srni.

Prema njegovim riječima, Kormakova će otići iz BiH i postati prošlost kao i mnogi drugi ambasadori, a mi ćemo ostati suočeni sa potrebom da očuvamo Dejtonski sporazum po svaku cijenu upravo zbog takvih diplomata poput Kormakove.

“Ipak, hvala joj za saopštenje da su njeni prethodnici u Americi smatrali da je Dejtonski sporazum privremen i da ga treba rušiti. Mi smo uvijek mislili da je to najveći uspjeh američke administracije, ne samo u tom vremenu nego i danas, ali očigledno postoje neke skrivene namjere koje nam je ona saopštila na jedan veoma otvoren način. I pored razočaranja njenim stavovima, moram joj biti zahvalan što je otvorila oči mnogima koji ne vjeruju da je upravo ono što je ona napisala jedna strateška politika koju smo gledali kod mnogih ambasadora”, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske je podsjetio da su svih ovih godina nakon Dejtona američki zvaničnici govorili da je Dejtonski sporazum definitivni međunarodni ugovor koji se mora poštovati, izrazivši uvjerenje da stavovi Kormakove ipak nisu zvanični stavovi SAD.

“Nečuveno je da ambasador na ovaj način izlazi u javnost u jednoj zemlji. Da je BiH bilo kakva država ona sigurno i ne bi bila ambasador ovdje, ali pošto BiH i nije država, mogu svakakvi ambasadori da budu u njoj…”, kaže Dodik, podsjećajući da je Dejtonski sporazum kreacija američke administracije i da su osnova za kreiranje Ustava BiH bila ustavna rješenja u SAD, zbog čega čudi što ambasador ovako, na posredan način, “pobija” i svoj – Ustav SAD.

Govoreći o protivljenju Kormakove referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njenim navodima da je Ustavni sud BiH potvrdio odluku o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je rekao da je to tačno, ali da je Kormakova propustila da kaže da su četiri od šest domaćih sudija bili protiv te odluke, a da su za nju glasala dva Bošnjaka i tri stranca koji su, kao sudije, “pridodati” u Ustavni sud.

“Onda naravno da je odluka bila pet prema četiri. To je politička odluka, a ne pravna, koja nije zasnovana na Ustavu BiH i Dejtonu”, napominje Dodik.

On ističe da suština referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH i jeste upravo u tome da se zaustavi prevara i praksa da stranci nameću rješenja u BiH. “Valjda o BiH i treba da se pitamo mi koji živimo u njoj, a ne avanturisti poput ovog ambasadora”, kaže Dodik.

Kada je riječ o navodima Kormakove da je uspostavljanje Suda i Tužilaštva BiH dobilo podršku većine delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući i one iz Republike Srpske, Dodik je istakao da ta odluka nije validna jer je donesena uz veliki pritisak visokog predstavnika.

“Još važnije – tu nedostaje sporazum strana u BiH – Srpske i Federacije BiH – što je neophodan ustavni uslov da bi se moglo nešto promovisati u parlamentu BiH. Ustav kaže da kad se strane dogovore onda se mogu određene nadležnosti prenijeti na nivo BiH, a tog sporazuma strana u ovom slučaju nema”, kaže predsjednik Srpske.

On je ponovio da je Republika Srpska u BiH ušla kao organizovana država sa teritorijom i efektivnom Vladom, narodom koji je volio tu državu koja je imala svoje nadležnosti.

“Mi smo određene žrtve podnijeli potpisujući Dejtonski mirovni sporazum i nećemo dozvoliti da nas sad neko prevari. U tom smislu molim svakog Srbina i svakog kome je stalo do Dejtonskog mirovnog sporazuma da pročita ove poruke koje nam je ambasador uputio”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu Srni. /kraj/sak/fono

A zbog čega je Dodik navodno “eksplodirao”?

 

U nastavku “problematična” kolumna ambasadorice SAD u BiH  Maureen Cormack:

“Razgovarala sam s mnogim pojedincima koji su radili na prvobitnom nacrtu Daytonskog mirovnog sporazuma i svi se slažu s tim da se nikada nije očekivalo da, dvadeset godina nakon završetka rata, u Bosni i Hercegovini, na snazi još bude prvobitni Daytonski ustav.

Sačinjen kao kompromis između zaraćenih strana, Dayton je svakome dao ponešto, stvorivši nivoe vlasti koji su skupi i složeni u zemlji od oko 3,5 miliona stanovnika. Kada se provodi u duhu saradnje i dobre volje, Ustav iz Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma predstavlja čvrstu osnovu za rukovođenje ovom zemljom određeni period. Ipak, zbog korupcije i zloupotreba od strane političara u BiH, Daytonski mirovni sporazum se zloupotrebljava za postavljanje prepreka na putu BiH ka Evropi, demokratiji, otvaranju novih radnih mjesta i prosperitetu.

Nedavno su neki pojedinci navodili citate iz američke istorije da bi opravdali postavljanje ovih prepreka. Oni tvrde da Daytonski mirovni sporazum mora biti zamrznut u vremenu i zacementiran u obliku u kakvom je potpisan u decembru 1995. Ali, ako ovi pojedinci misle zloupotrebljavati američku istoriju da bi opravdali svoje tvrdnje, treba biti pošten i u osvrtu na ono što se dogodilo prije 230 godina u Philadelphiji, a i poslije toga. Čak i prije nego što je američki ustav dobio svoj konačni oblik 1787. godine, Edmund Randolph iz Virginije, kojeg su ostali podržali, tražio je dodavanje Povelje o pravima da bi se garantovala prava svakom stanovniku.

Taj drugi dokument koji je sadržavao prvih deset amandmana na američki ustav ratificiran je 1791. godine – punih 15 godina nakon Deklaracije o nezavisnosti 1776. godine. Od tada je napravljeno još 17 amandmana na Ustav da bi se Sjedinjene Države uskladile sa savremenim potrebama.

Puno je puta međunarodna zajednica pokušavala pomoći BiH da reformira Dayton da bi ustav ove zemlje bio usklađen s njenim potrebama – kroz aprilski paket, butmirski proces, te posljednje pregovore o Odluci o slučaju “Sejdić i Finci”. Svaki put su neki bh. političari, zbog sopstvene političke dobiti, blokirali istrajne i iskrene napore da se ova zemlja pokrene naprijed. Napore u čijoj su pripremi u nekoliko slučajeva i sami učestvovali. I, gdje smo sada kada se obilježava dvadeseta godišnjica potpisivanja ovog dokumenta?

Bosna i Hercegovina se ove godine obavezala da će uložiti dodatnu energiju na putu ka članstvu u EU. Sve političke stranke i ključni političari su svojim potpisom potvrdili posvećenost ovom procesu i ja želim čestitati bh. liderima što su ove sedmice potpisali Reformsku agendu EU. Susjedi Bosne i Hercegovine kreću se u istom pravcu. Hrvatska je članica EU; Srbija planira otvoriti prva poglavlja u razgovorima s EU ove jeseni; Crna Gora i Albanija su takođe na putu ka EU.

Svaka zemlja koja je uspješno aplicirala za članstvo morala je značajno revidirati dijelove svog ustava kako bi zahtjeve EU uvrstila u svoj ustavni okvir. Hrvatska je promijenila dvanaest poglavlja Ustava tokom procesa priključenja EU; Slovenija je mijenjala Ustav sedam puta kako bi postala članicom EU.

Trebalo bi biti normalno da Bosna i Hercegovina vremenom ustavnu reformu učini integralnim dijelom reformskog procesa za članstvo u EU. U zemlji u kojoj su politički lideri posvećeni ovom cilju, to se uspješno radi. Ovdje u BiH, uprkos jasno iskazanom opredjeljenju, ne vidi se na svim stranama taj nivo iskrenog liderstva.

Mnogo prije nego je James Madison postao treći predsjednik Amerike, bio je poznat kao otac Ustava SAD. Originalni američki “Članci o Konfederaciji”, koji su bili na snazi od 1781. godine, činili su mu se iznimno neadekvatnim. Državna blagajna je presušila, loši uslovi za poslovanje uzimali su danak među farmerima, a vlasti nisu uspijevale riješiti nesuglasice među saveznim državama.

Da li vam ovi problemi zvuče poznato? Madison je nekoliko godina proveo neumorno proučavajući istoriju i političku teoriju da bi našao rješenje, pa je potom uvjerio lidere Amerike, uključujući Georgea Washingtona, da se sastanu sa delegatima iz svih država na ustavnoj konvenciji radi revidiranja “Članaka o Konfederaciji”. Na kraju je spremnost svih strana na kompromis dovela do usvajanja Ustava SAD. Niko nije dobio sve što je tražio, niti je izgubio sve što je imao.

Cilj nikada nije bio ukidanje saveznih država. Baš suprotno, uloga centralnih vlasti je da omoguće saveznim državama da postanu funkcionalnije – naši očevi nacije odlučili su da je potrebno imati određene zajedničke funkcije i osigurati okvir koji će omogućiti svima da rade na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Svaka zemlja teži izgradnji sistema zasnovanog na vladavini zakona. Sam po sebi, nijedan ustav ne uspostavlja potpunu vladavinu zakona. Od ključne je važnosti da se uporno radi na njenoj izgradnji.

Nedavne diskusije o Sudu i Tužilaštvu BiH zloupotrebljavaju se da bi se minirao ovaj proces i promovirala drugačija agenda. Činjenice su jasne: Ustavni sud BiH je izvorna daytonska institucija koja je podržala uspostavu Suda i Tužilaštva BiH. Uspostava Suda i Tužilaštva BiH dobila je podršku većine delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući i delegate iz Republike Srpske. Puno posla treba uraditi da bi ove institucije radile efikasno i korektno, ali ovo jasno pokazuje da je potrebno da ove institucije jačaju, a ne da ih se eliminiše.

Dok gledamo ka budućnosti, postavlja se pitanje gdje je bosanskohercegovački James Madison? Ko je spreman osigurati neophodno liderstvo da bi se i partneri i oponenti ubijedili da zajednički rade na budućnosti zemlje uz uzajamni cilj da ona bude bolja? Osnivači Amerike su vodili duge i teške razgovore, ponekad u užarenoj atmosferi, čak su i ljuti napuštali razgovore – ali bi ih sljedeći dan nastavili, jer im je zajednički cilj bio da izgrade jaku, demokratsku zemlju, što Sjedinjene Države danas jesu.

SAD, EU i ostali međunarodni partneri spremni su pomoći, ali jedino građani Bosne i Hercegovine i izabrani lideri mogu izraditi dokument koji će na sličan način osigurati budućnost zemlje. Jednog dana, uskoro, građani ove prekrasne zemlje koja ima dugu istoriju moraju preuzeti kontrolu nad sopstvenom budućnošću.”

– See more at: http://www.avaz.ba/clanak/189118/nuzna-ustavna-reforma-ovo-je-kolumna-ambasadorice-cormack-koja-je-naljutila-dodika#sthash.9yQKkC5N.dpuf