Sijeni Hanife Kapidžić – Osmanagić
U petak, 20. septembra 2019. godine u Sarajevu preminula redovna članica ANUBiH i profesor emeritus Filofozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu akademkinja, jedna od osnivača i članica Predsjedništva Kruga 99 Hanifa Kapidžić-Osmanagić.
Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić rođena je 30. novembra 1935. godine u Sarajevu, a sahranjena na groblju Bare u Sarajevu 26. septembra 2019. godine.
Odsjek za francuski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu završila je 1958. godine, kada je i izabrana za asistenta za francusku književnost. Nakon uzastopnih izbora u zvanje docenta i vanrednog profesora, za redovnog profesora za savremenu francusku književnost izabrana je 1975. godine.
Školske godine od 1960. do 1963. akademkinja Kapidžić-Osmanagić provela je na dužnosti lektora za srpskohrvatski jezik na Faculté des Lettres Univerziteta u Dijonu, Francuska, gdje je juna 1963. odbranila (mention très honorable) doktorsku disertaciju pod naslovom Le surréalisme serbe dans ses rapports avec le surréalisme français.
U toku univerzitetske karijere akademkinja Kapidžić-Osmanagić obavljala je dužnosti šefa Katedre za francusku književnost, predsjednice Vijeća Odsjeka za romanistiku i dekanese Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1973–1975), te prorektorice Univerziteta u Sarajevu (1985–1988).
U periodu 1992–1995. nastavila je u Sarajevu svoje univerzitetske dužnosti. Na poziv francuske strane i uz pomoć francuskih snaga UNPROFOR-a privremeno je izlazila iz sarajevskog obruča, i svjedočila o strahotama ospsade i animiranju francuske i evropske intelektualne i građanske javnosti za slobodu Sarajeva i BiH. U Francuskoj, Švicarskoj i Španiji njen glas je budio ravnodušnost svijeta i poticao moralnu savjest Evrope i čovječanstva.
Držala je ciklus predavanja o nadrealizmu (Le surréalisme contre le nationalisme) na prestižnoj École Normale Supérieure rue d’Ulm u Parizu, na kojoj je u okviru tromjesečnih predavanja nastavila sa gostovanjem pridruženog profesora u naredne tri godine (1995, 1996, 1997).
Na slavistici Univerziteta Paris IV Sorbona održala je, kao professeur associé, šestomjesečnu nastavu iz književnosti s bivših jugoslovenskih prostora 1997. godine. Saradnju s tim Univerzitetom i povremena gostovanja nastavila je sljedećih godina.
Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić bavila se književnošću 20. i 21. stoljeća, u prvom redu francuskom i komparativnom, književnošču naroda Bosne i Hercegovine i šire regije kao i teorijom književnosti.
Kontinuirano je izučavala nadrealizam, egzistencijalizam, strukturalizam, poststrukturalizam, žensko pisanje u modernizmu i u postmodernoj književnosti.
Akademkinja Hanifa Kapidžić Osmanagić objavila je značajne knjige studija i studijskih eseja: Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom (Sarajevo 1966); Le surréalisme serbe dans ses rapports avec le surréalisme français (Pariz 1968); Hrestomatija srpskog nadrealizma. Poezija i tekstovi. (Sarajevo 1970); Hrestomatija srpskog nadrealizma. Teorija i kritika (Sarajevo 1970); Suočenja. Od nadrealizma do strukture (književni eseji) (Sarajevo 1976); Suočenja II. Portreti i prigode (Sarajevo 1981); Suočenja III. Ristić, Begić, Davičo, Krleža… (Sarajevo 1986); Pjesnici lirske apstrakcije. Poezija 1945–1980. (Sarajevo 1992. Edicija uništena u ratu 1992–1995); Pjesnici lirske apstrakcije. Poezija 1945–1980. (Gračanica 1999); Sarajevo, Sarajevo… Suočenja IV (Sarajevo 1998); U brzake vremena. Suočenja V. (Sarajevo 2003); Strukturalizam. Poststrukturalizam. Lévi-Straus. Barthes. Foucault. Derrida. J. Kristeva. Lacan. Deleuze. Guattari i dr: tekstovi u knjizi Suvremena tumačenja književnosti (sa Z. Lešić, M. Katnić-Bakaršić, T. Kulenović, Sarajevo 2006); Ogledi o Hélène Cixous. Ka poetici idiomatičke razlike. (Sarajevo 2011).
Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić priredila je knjigu poezije Vaska Pope, dvije knjige Marka Ristića, Djela Midhata Begića u šest tomova, sve s iscrpnim popratnim studijama. Znatan broj njenih studija i eseja objavljivanih u književnoj periodici još nije uvršten u zasebne knjige.
Bila je dugogodišnja glavna urednica časopisa za književnu i umjetničku kritiku Novi Izraz i predsjednica PEN Centra BiH od 1997. do 2001. godine.
Dobitnica je brojnih društvenih i profesionalnih priznanja za svoj rad. Dobila je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Dvadesetsedmojulsku nagradu Bosne i Hercegovine, univerzitetska priznanja i plakete. Nagrada Sloboda IPC Sarajevo je iz 2007. godine. Pripala joj je i nagrada Izdavačkog preduzeća “Svjetlost” za esej godine, objavljen u časopisu Izraz.
Godine 1993. dobila je Fund for Free Expression Award USA. Predsjednik Republike Francuske odlikovao je 2007. godine akademkinju Hanifu Kapidžić-Osmanagić Ordenom akademskih palmi (Chevalier des palmes académiques).
Za dopisnu članicu ANUBiH izabrana je 1995, a za redovnu 2005. godine.
Bila je jedna od osnivača i član Predsjedništva Kruga 99.
Praveći tokom rata mostove između BiH i Francuske, a posebno francuske intelektualne i građanske javnosti, otvarala je i učvršćivala veze i Kruga 99 sa brojnim organizacijama i pojedincima od „Asocijacije Sarajevo“ u Parizu do Avinjonske grupe i evropskih aktera Avinjonske deklaracije o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu. Neizmjeran je njen doprinos najznačajnijoj dvadesetodnevnoj manifestacij ispred tetatra Del Sole u Parizu kada je u presudnom času za deblokadu Sarajeva neposredno učestvovala u povezivanju cjelokupne francuske javnosti i opkoljenog Sarajeva putem radija Studio 99. Mnogi su cijenili da je taj zajednički građanski čin bio jezičak na političkoj vagi i presudio konačnoj odluci za internacionalnu akciju zaustavljanja opsade Sarajeva.
Takve sjeni Hanife Kapidžić – Osmanagić neće blijedjeti pred prolaznošću memorije i uvijek zakašnjele zahvalnosti .
