Izazovi za Zapadni Balkan nakon početka rata u Ukrajini
| Sarajevo, 29 January 2023-29 Krug 99 (Circle 99) Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Izazovi za Zapadni Balkan nakon početka rata u Ukrajini Srpska intelektualna elita očekivala je svjetske geopolitičke promjene još od kada je 1986. godine objavila Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti. Ostvarivanje tog projekta pretvorenog u politiku Slobodana Miloševića bila je pogubna ne samo za susjedne države i narode već i za sam srpski narod u cjelini. Odrednice tog Memoranduma postale su ideološka osnova koje se ne odriče ni sadašnji politički vrh Srbije. Razlika je u Milošovićevom metodu brutalnog etničkog čišćenja i genocida, i sadašnjih sofisticiranih metoda političkih elita Srbije kojima Zapad još uvijek čini neprincipijelne ustupke. Rezultati politike šargarepe i štapa su minimalni i predstavljaju stalni izazov za stabilnosti i mir u regiji. Čini se da je kolateralna šteta politike popuštanja i ustupaka i Republika Kosovo, i Crna Gora, i Makedonija, i BiH, koje gube tradicionalne saveznike nezavisnosti i demokratskog preobražaja na vrijednostima liberalne demokracije. Od dolaska Vladimira Putina na vlast, na svim žarištima svijeta gdje su iza zavjesa stajali Zapad i Rusija, pobjednik je bila Rusija. To se odnosi na Afganistan, Irak, Siriju, Liban, Libiju, Kazahstan i druge. Međutim, Ukrajina je postala prevelik zalogaj za Rusiju i već se skoro godinu dana Rusija nalazi pred velikim izazovom od poraza i gubitka zacrtanih ratnih ciljeva. Srbija, koja već skoro dva vijeka vodi politiku između Zapada i Rusije, nalazi se također na prekratnici. Zacrtane odrednice srpske vanjske politike još od premijera Srbije Ilije Garašanina iz 1844., donijela je nekad više a nekad manje rezultate, a ta politika je ostala duboko ukorijenjena u političkoj klasi Srbije. Rat u Ukrajini, i pritisci Zapada dovode politiku Srbije u veliko iskušenje: da se odrekne svoje stare ekspanzionističke politike ili da se otvoreno sukobi sa Zapadom. Ako se Srbija odluči na još jasnije suprotstavljane Zapadu, na Zapadnm Blakanu će ponovno planuti u rat. Dva su potencijalna bojna polja: Kosovo i/ili Bosna. Očekivati je da će to prije biti Kosovo. Tokom daljih pregovora sa Kosovom pokazaće se da li Srbija odustaje od starih aspiracija i okreće novu stranicu mira na Balkanu, ili će ponovo ući u ratne sukobe, prvo sa Kosovom a kasnije i sa NATO-m. Bosanska intelektualna i politička elita treba razmisliti kako će se Bosna ponašati u slučaju da Srbija prihvati Zapad i zapadni sistem vrijednosti, kao i u slučaju da mu se jasno suprotstavi. U oba slučaja će ti izazovi biti od najveće važnosti za Bosnu. Izazovi za Kosovo nisu samo u odnosima sa Srbijom već i sa Albanijom, kao što su i Bosne sa Hrvatskom. Od Balkanskih ratova 1912-1913, kada je Srbija osvojila Kosovo, Novopazarski Sandžak i Sjevernu Makedoniju, Albanija je postala nezavisna država. Međutim, odnosi između političara Kosova i Albanije su bili uglavnom konfliktni. Za vreme Prvog Svetskog Rata najutjecajniji političar Albanije je bio Esat paša Toptani, bio je u sukobu sa Hasanom Prishtinom, Kadri Prishtinom, Bajramom Curriem, Rexhepom Mitrovicom, Dervishem Mitrovicom, Ajdinom Dragom, Bedrijem Pejanijem i drugim koji su predstavljali Kosovsku političku elitu. Esad Pasha Toptani je smatran prijateljem Srbije, koji je omogućio Srpskom kralju, vladi i vojsci, povlačenje preko Albanije na Krf (Korfuzu). Između dva svjetska rata najmoćni političar Albanije bio je Kralj Zogu, koji je fizički likvidirao Bajrama Curria, Eleza Isufija, Hasana Prishtinu, a na bijeg iz Albanije primorao Dervish Mitrovica, Rexhep Mitrovica, Bedri Pejani, i mnoge druge. U toku Drugog Svjetskog Rata, posebno 1943-44 god, vlast u Tirani su imali političari sa Kosova, što je izazvalo građanski rat u Albaniji. Srpski komunisti su stvorili Komunističku Partiju Albanije, novembra 1941., dok je Kosovu 1945 bilo svega 20 komunista iz redova Albanaca. Pobjeda komunista u građanskom ratu u Albaniji, omogućila je da se Kosovo, Prizrenskom Skupštinom Jula 1945 god., osamostali od Albanije (kojoj je pripojeno 1941 god) i pripoji Srbiji, odnosno Jugoslaviji. Međutim najcrnija epizoda odnosa između Tirane i Prištine dolazi nakon smrti Josipa Broza Tita, to jest, sa kosovskim demonstracijama 1981. Suština tih događaja jeste koketiranje između Beograda i Tirane za rušenje autonomije Kosova. Tokom demokratske tranzicije Albanije nastao je sukob između Predsjednika Sali Berishe i Ibrahima Rugove, a nakon kosovskog rata između Edi Rame i Ramusha Haradinaja, te izmedju Edija Rame i Albina Kurtija. U verbalnim sukobima između Albina Kurtija i Aleksandra Vučića, Edi Rama je više stajao na stranu Vučića, nego na stranu Kurtija. Ove historijske činjenice su pokazatelj stvaranja kosovskog nacionalnog identiteta koji će se tek još jače razvijati učlanjivanjem Kosova u internacionalne organizacije. Borba za priznanje punog bosanskog nacionalnog identiteta, podjednako kao i na Kosovu, u neposrednoj je vezi sa implementacijom zapadnih, liberalno demokratskih vrijednosti. U nacionalnom interesu Kosova, u ovom trenutku je važno da razvije odnose sa Bosnom, sa Crnom Gorom i Makedonijom, i obratno. Uz sve razumijevanje za poziciju ustavno uklještene Bosne i Hercegovine, odnosi između Bosanaca i Kosovara mogli bi biti puno bolji i plodniji. Održavanje Đukanovićeve vlasti u Crnoj Gori je od najvećeg značaja, kako za Kosovo tako i za Bosnu. Demokratski poredak, građanski pristup sadašnjeg makedonskog predsjednika i makedonske vlade mogu uvijek služiti kao primjer Bosni, a Kosovu još više kao njenom važnom susjedu. Svaranje duha sporazumijevanja i saradnje između svih ostalih na Zapadnom Balkanu, pomoći će i Srbiji da napravi otklon od svoje imperijalne politike spram njenih susjeda. Sesija Kruga 99 motivisana je nužnošću povezivanja snaga mira, uključujući organizacije civilnog društva, na demokratskom otporu velikodržavnim etnonacionalizmima na Zapadnom Balkanu. *** Rezime sesije Kruga 99, 29. januar 2023. Uvodničar prof. dr.Nexhmedin Spahiu, Fakultet političkih nauka Priština, Kosovo Adil Kulenović, President |
| Association of Independent Intellectuals – Circle 99 (Bosnian: Krug 99), a leading Bosnian think-tank, was established in Sarajevo in 1993, in the midst of the Bosnian war (1992-1995), while the capital was under siege. Circle 99 provides a platform to bring together intellectuals of various professional and ethnic identities; university professors, members of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, artists, journalists, entrepreneurs, diplomats, and other prominent figures from Bosnia and from abroad. Multidisciplinary discussions and initiatives are held each Sunday throughout the academic year, in the form of regular sessions about politics, science, education, culture, economy, and other societal issues. The overall goal is to sensitize the public towards a democratic transformation, achieving and maintaining peace, and integration of modern Bosnia into the community of countries fostering liberal democracy. Circle 99 has been declared an organization of special significance for the city of Sarajevo. |
