‘Krug 99’ – BiH treba efikasan sistem upravljanja zemljišnim resursima

 FENA, Ned, 08.03.2020. 13:12 

‘Krug 99’ – BiH treba efikasan sistem upravljanja zemljišnim resursima

SARAJEVO, 8. marta (FENA) – U Bosni i Hercegovini je evidentno odsustvo planskog i efikasnog upravljanja zemljišnim resursima, a pogotovo kada se radi o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj eksploataciji, što uz klimatske promjene na globalnom planu dovodi do gubitka bioraznolikosti i posljedica koje iz tog proistječu.

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’ na kojoj je razgovarano o temi „Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama“, a čiji je uvodničar bio dr. Hamid Čustović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Uvodničar je upozorio kako se o zemljištu kao jednom od najvažnijih resursa veoma malo govori, te da održivo upravljanje ovim resursom predstavlja kompleksan fenomen i to ne samo u pogledu rada na zemljištu, nego i u pravnom, organizacionom i svakom drugom aspektu.

– Apsolutno pogrešna percepcija u javnosti je da mi imamo dovoljno zemljišta kao resursa i da imamo dovoljno kvalitetnog zemljišta – kazao je dr. Čustović, navodeći kako ti resursi u uvjetima BiH imaju niz ograničenja sa stanovišta njihove produktivnosti.

Po njegovim riječima, tlo, voda i vazduh, omogućavaju život na planeti i uvjet su za sve aspekte održivog razvoja, a kada se radi o poljoprivrednom zemljištu, ono je baza za opskrbu stanovništva s dovoljnim količinama hrane.

Aktuelnu situaciju u BiH, kako je rečeno, karakterizira odsustvo ulaganja u poljoprivredno zemljište u privatnom sektoru, što je, između ostalog, dovelo do napuštanja određenih prostora, degradacije zemljišta i njegovog pretvaranja u građevinsko, pri čemu se njegova tržišna vrijednost minimizira.  

Ocijenjeno je kako alarmantnom stanju u tom kontekstu doprinosi  odsustvo odgovarajuće strategije i agrarne politike, te preklapanje nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH.  

Dr. Čustović smatra kako je, budući da se radi o teško obnovljivom resursu, neophodno uspostaviti adekvatan sistem upravljanja zemljištem od državnog do lokalnog nivoa, a što, uz ostalo, podrazumijeva uspostavu ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou Bosne i Hercegovine.

Konstatirao je kako se radi o jednom od najvažnijih ministarstava u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, te da se to pitanje već dugi niz godina politički opstruira, na štetu BiH i njenih građana.  

Usto, istaknuto je kako je riječ o jednom od krucijalnih pitanja u sklopu razgovora s Evropskom komisijom, pri čemu se gotovo 60 posto pitanja u tom segmentu odnosi na zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Uvodničar, istovremeno, upozorava na globalne aspekte razmatranog problema, podsjećajući da je, prema određenim saznanjima, oko dvije milijarde hektara zemljišta ‘pod pritiskom’ nekog do procesa degradacije, te da to proizvodi veliku zabrinutost u smislu – hoće li taj resurs biti u stanju da do 2050. godine prehrani više od 9,3 milijarde stanovnika(projekcija broja stanovnika na planeti Zemlji)?

Evidentni su, kako je ocijenio, fizički gubici zemljišta uvjetovani izgradnjom infrastrukture, rastućom urbanizacijom, daljnjom degradacijom zemljišta, uzimajući u obzir zagađenost zraka i vode, te njegovu dezertifikaciju, čime se na najneposredniji način ugrožava sigurnost hrane i ljudskog zdravlja u svijetu.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović i sudionici sesije uputili su čestitke povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, podcrtavajući značaj djelovanja na planu poboljšanja statusa žena u bh. društvu.

Sesija je, istovremeno, bila i prilika za sjećanje na nedavno preminulog akademika Muhameda Filipovića, njegovu ličnost, djelo i misao, te univerzalne civilizacijske vrijednosti za koje se on nesebično zalagao.

Agencija Anadolija

Krug 99: BiH ne upravlja efikasno i planski zemljišnim resursom

– Ono što je jako važno kada je zemljište u pitanju, postoje različite interesne grupe, prije svega, sa stanovišta tog prostornog upravljanja zemljištem, a nivo odlučivanja u zemlji u kakvoj živimo je veoma disperzan, potpuno različit, rekao je Čustović

SARAJEVO (AA) – Još jedna redovna sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” održana je u nedjelju u Sarajevu, a ovog puta tema je bila “Gubi li BiH tlo pod nogama?“. Hamid Čustović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da BiH ne upravlja efikasno i planski zemljišnim resursom, te da se o tom problemu u javnosti jako malo govori, javlja Anadolu Agency (AA).

“BiH ne upravlja efikasno i planski zemljišnim resursom, kao jednim od najvažnijih kojeg ima. Možemo slušati u svakodnevnoj praksi različite aspekte i probleme zaštite životne sredine, okoliša i tome slično. Pogotovo ove godine je bio aktuelan zrak. O zemljištu se vrlo malo govori ili se skoro nikako ne govori. Političari, također, o tome problemu ne govore previše. U svakom slučaju ima pogrešna percepcija u društvu da mi imamo dovoljno zemljišta i da imamo dovoljno kvalitetnog zemljišta, što je još gore. Zapravo, ta percepcija je potpuno pogrešna. Ako bi se gledalo sa stanovišta poljoprivredne proizvodnje i neobrađenih površina, možda je to tačno. Ali, sa stanovišta zemljišta kao resursa mi ga nemamo u dovoljnoj količini i, s druge strane, ti resursi u našim uslovima BiH imaju niz ograničenja sa stanovišta njihove produktivnosti“, naglasio je Čustović.

Dodao je da je upravljanje zemljištem kao resursom veoma složeno, ne samo sa strane održivog upravljanja nego i u pravnom, organizacionom i svakom drugom pogledu. Zemljište je, prema njegovim riječima, 90 posto privatno vlasništvo, što dodatno usložnjuje problem.

“Ono što je jako važno kada je zemljište u pitanju postoje različite interesne grupe, prije svega, sa stanovišta tog prostornog upravljanja zemljištem, a nivo odlučivanja u zemlji kakvoj živimo je veoma disperzan, potpuno različit. Recimo na nivou BiH nemate nikakve nadležnosti, u entitetu Republika Srpska prilično centralizirane nadležnosti, dok u Federaciji BiH te nadležnosti se prelamaju, preklapaju u smislu da federacija fiktivno ima određene nadležnosti, kantoni nešto veće, a lokalne zajednice daleko veće. Što je niži nivo upravljanja ovim resursom, to je gore za ovaj resurs“, smatra Čustović.

Kako profesor navodi, na lokalnom nivou interesne grupe i pojedinci poljoprivredna zemljišta pretvaraju u građevinska, što je ogroman problem.

“Zapravo na lokalnim nivoima nemate političke i interesne grupe koje bi stale u zaštitu zemljišta kao takvog. To je problem u BiH, ali moram reći da je to i globalni problem. Dvije milijarde hektara zemljišta je pod pritiskom, pod nekim od procesa degradacije“, objašnjava Čustović.

Naglasio je da se s pravom postavlja pitanje da li je zemljište kao resurs u stanju da do 2050. godine prehrani preko 9,3 milijardi ljudi koliko se očekuje da će ih biti na planeti Zemlji.

“Tih resursa i kod nas, ali i globalno u svijetu je svaki dan, svake minute sve manje“, upozorio je Čustović.

Kazao je i da što više tehnologija napreduje i što se više inputa stavlja u zemljišta sa stanovišta navodnjavanja, ishrane, odnosno gnojiva i vještačkih hemikalija, zemljište postaje problematično.

“Kada je zemljište u pitanju, ne možete očekivati da imate čistu vodu ako nemate čisto tlo“, istakao je Čustović.

Profesor je ukazao i na činjenicu da iz političkih razloga već godinama BiH nema na državnom nivou Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čemu insistira Evropska unija.

“Naravno da ćemo tu imati jako velikih problema i gubitaka, s obzirom na to da je u okviru razgovora sa Evropskom komisijom skoro 60 pitanja i problema vezanih za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. To su krucijalna pitanja sa stanovišta pristupa Evropskoj uniji“, zaključio je Čustović.

Please follow and like us: