Krug 99 o Danu nezavisnosti BiH i referendumu: U BiH je izgubljen pojam građanin i indivudua

Sesija Kruga 99 posvećena 1.martu – Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine

SARAJEVO, 28. februara (FENA) – U povodu 1.marta, Dana nezavisnosti BiH, danas je Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 upriličila predavanje o temi „Nezavisnost !?“ a uvodničari su bili profesori Salmedin Mesihović, Zlatiborka Popov-Momčilović i Mario Pejić. Teza Popov-Momčilović je bila o antipolitici  koju su, kako je kazala,  razvijali disidenti u nekadašnjim socijalističkim  zemljama, te je kazala da  „građani i građanke možemo biti samo onda ako želimo neki paralelan i jednostavan život u istini, ako nismo kooptirani od sistema i različitih kvaziideologija“. – Kod nas na djelu je kvaziideologija tzv.biopolitika gdje smo svedeni samo na tijela koja služe da hrane ovaj korumpirani i pokvareni sistem, a posljedica toga je i neoliberalna ideologija koja je inaugurisana sa Margaret Thacher, Ronaldom Reganom gdje je došlo do smrti države kao etičke i političke zajednice – kazala je u izjavi za medije Popov-Momčilović. Navodi da su MMF i Svjetska banka stvorili sistem u kojem su države zavisne od njih i tako gube svoj suverenitet, a raspad Jugoslavije vidi kao stvaranje malih država, ‘banana republika’ koje će biti nemoćne, zavisne od svjetskih sila ili nekih drugih procesa. Govoreći sa individualističkog stanovišta, Damir Nikšić referendum o nezavisnosti BiH ne vidi samo kao politički odgovor određenih nacionalnih stranaka na unutrašnja etnička i šira nacionalna previranja u BiH i tadašnjoj Jugoslaviji. – Želim referendum danas da predstavim kao logičan, nezaobilazan i važan institucionalni korak u tranziciji jedne države i društva, iz ideološkog socijalističko-kolektivističkog ka liberalnom građanskom društvu individualizma – naglasio je. On kaže da referndum a time i današnji dan nije samo referendum o suverenitetu ili nezavisnosti BiH, već je to bio referendum o suverenitetu i nezavisnosti slobode pojedinca, što danas taj dan čini danom nezavisnosti i slobode pojedinca, individualno, svih građanki i građana BiH. Za Maria Pejića referendum građana BiH održan 1992.godine je zasigurno jedan od najznačajnijih datuma u historiji BiH, odmah nakon ZAVNOBiH-a. Podsjetio je da je nakon referenduma obnovljena državnost BiH, na osnovu rezultata referenduma ispoštovana je volja građana da nakon raspada bivše Jugoslavije žive u suverenoj i neovisnoj BiH. Ali, ono što je bitno, naglasio je on je da se taj “referendum temeljio na pravu građana, a ne na pravu vjerskih i etničkih grupa”. Također je kazao i to da 24 godine nakon referenduma „imamo samo iluziju neovisnosti“, mnogobrojne probleme, kao što je podjela obrazovanja na etničkom principu, nedostatak kulturne strategije na državnom nivou, podjela i javnih servisa koji su paradigma države BiH. – Unatoč svemu, mi možemo kazati da je referendum odredio i nudi rješenja historijskog bića BiH, samo je bitno koliko će političke snage u BiH i da li će uspjeti pronaći adekvatno rješenje. Ono čemu moramo težiti su ustavne reforme BiH i zamijeniti političko predstavljanje etničkih skupina, političkim predstavljanjem građana – naglasio je Pejić. Komentirajući izjave predsjednika RS Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića o nepriznavanju Dana nezavisnosti BiH, on je podsjetio da je službeni stav Evropske zajednice bio da je referendum u BiH referendum građana i da se temeljio na pravu građana, kao i na činjenicu  da je veliki broj Srba izašao na referendum i dao značajan doprinos neovisnosti BiH. – Možda bez izlaska tog dijela Srba ne bi ni bilo neovisnosti BiH i to je podatak s kojim se često manipulira i koji se svjesno ili nesvjesno prešućuje – zaključio je Pejić. (FENA) B.D. Agencija Anadolija
Krug 99 o Danu nezavisnosti BiH i referendumu: U BiH je izgubljen pojam građanin i indivudua
– Da je referendum o nezavisnosti u BiH bio referendum građana, potvrdila je i Evropska zajednica, rekao je mr. sc. Marijo Pejić. Naglasio je kako u javnosti često dolazi do manipulacije informacijama koje se tiču referenduma koji je odlučio nezavisnost zemlje
SARAJEVO (AA) – Prvog marta 1992. proglašena je nezavisnost BiH nakon što su tu odluku donijeli njeni građani putem referenduma. Takav referendum bio je prvenstveno referendum građana, što je kasnije zlupotrijebljeno i dovelo je do stvaranja “etničkih i vjerskih skupina” pri čemu se izgubio pojam “građanin” i “individua”, poručeno je danas sa sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 održane u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA). Uvodničar prof. dr. Salmedin Mesihović podsjetio je kako Dan nezavisnosti BiH, odnosno 1. mart 1992. godine, te referendum, treba promatrati u historijskom procesu i kontekstu koji je započeo krajem ’80-ih godina 20. stoljeća. BiH se tada našla pred velikim pitanjem: da li ostati u takozvanoj krnjoj Jugoslaviji koju su činili Srbija i Crna Gora ili nastaviti svoj put kao međunarodno priznata država. “Nažalost, i nakon rata i Dejtonskog sporazuma, BiH skoro tri decenije se i dalje suočava sa velikim problemima i borba za nezavisnu, suverenu, cjelovitu, sekularnu, prosperitetnu državu se još uvijek nastavlja. Plašim se da će ona još dugo trajati, ali jedino što ostaje je da se borimo jer, kao što je rekao Bertold Breht: ‘Ko se bori, može izgubiti, ali ko se ne bori, taj je već izgubio'”, naglasio je Mesihović. Govoreći sa individualističkog stanovištva, konceptualni umjetnik Damir Nikšić rekao je kako je referendum o nezavisnosti BiH bio i referendum o nezavisnosti i slobodi pojedinaca, što se često zaboravlja. Prema njegovim riječima, na referendumu su građani iz socijalističkog kolektivizma prešli u nacionalni gdje se potpuno izgubila svijest o pojedincu i individualizmu kao jednoj ideoligiji koja je stvorila liberalnu građansku državu. “Na referendumskom listiću pisalo je: država ravnopravnih građana, a onda naroda. Kasnije je u ustavu to zamijenjeno, prvo su kolektiviteti, grupa, prava naroda. Onog trenutka kada se u BiH stvori individualna svijest, da probamo napraviti istinsku slobodu, da jedan pojedinac može pobjeći iz tog nacionalnog tabora, iz vjerske, etničke grupe, onda bismo mogli slaviti ovaj dan kao dan nezavisnosti pojedinaca, građana. Dakle, svi mi koje pritišću ti kolektiviteti, ljudi koji govore u moje ime – dosta više kolektiviteta. Glasački listić govorio je prvo o građanima, ovo je referendum gdje smo mi kao građani investirali individualni suverenitet u državu koja je postala suverena. Ja želim taj suverenitet nazad i da mi država garantuje taj suverenitet. To tražim od etničkih grupa, ne od nekih agresora, upravo od naroda koji me pritišću već 20 godina i ne daju mi da budem individua i da imam svoj suverenitet, građanski, to je osnovna borba. Ne radi se o Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima, radi se o individui i kolektivitetima koji nas drže u kazanu, kao taoce takve BiH”, naglasio je Nikšić. Da je referendum o nezavisnosti u BiH bio referendum građana, potvrdila je i Evropska zajednica, rekao je mr. sc. Marijo Pejić. Naglasio je kako u javnosti često dolazi do manipulacije informacijama koje se tiču referenduma koji je odlučio nezavisnost zemlje. “Podsjetit ću na činjenicu da je Evropska zajednica potvrdila da je referendum u BiH bio referendum građana i da se temeljio na pravu građana, a i na činjenici da je veliki broj Srba izašao na referendum i dao značajan doprinos nezavisnosti. Možda bez izlaska tog dijela Srba ne bi bilo nezavisnosti BiH, prema tome, to je podatak koji se svjesno ili nesvjesno prešućuje i kojim se manipulira. Nakon referenduma, obnovljena je državnost zemlje gdje je ispoštovana volja građana da žive suvereno u BiH. Ono što je bitno, da se referendum temeljio na pravu građana, a ne na pravu vjerskih i etničkih grupa. Mi 24. godine nakon referenduma imamo samo iluziju neovisnosti i probleme: podjelu obrazovanja, nedostatak kulturne strategije, evo, podjele i javnih servisa koji su paradigma države, to je zadnja podjela”, istakao je Pejić. Na referendum u BiH osvrnula se i profesorica sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov-Momčilović, koja je naglasila kako se “opasnost” na referendumu javila kada je jedan od bh. naroda sebe počeo doživljavati kao kolektiv a ne kao građane BiH. “Mislim da je referendum i nosio jednu opasnost preglasavanja jednog od naroda koji sebe nažalost vidio kao kolektiv, a ne kao građane BiH. Nažalost, voljela bih da mi jesmo građani i da investiramo u naše kulturne različitosti, za boljitak zajedničke nam države. Ali smo i dalje kooptirani od kolektivizama, 24. godine nakon rata nema građana i građanki”, poručila je Momčilović.
bihDan nezavisnostiKrug 99
 
Novinar Amina Zorniç
Please follow and like us:
error