Ustavne promjene moraju postati integralni dio reformskog puta BiH prema Evropi

BOSNA I HERCEGOVINA Ned, 15.11.2015. 14:27  Raguž: Stanje iz Dejtona ne može se zamrznuti SARAJEVO, 25. oktobra (FENA) – Redovna nedeljna sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Bosna i Hercegovina od Dejtona do Brisela”, na kojoj je uvodničar bio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ1990) Martin Raguž, održana je danas u Sarajevu. – Dvadeset godina od Dejtona je dovoljno da vidimo dobre i loše strane Dejtona te kojim smjerom ide BiH i šta je za 20 godina učinjeno da se stvore realne pretpostavke da BiH bude dio Evrope – kazao je Raguž. Mišljenja je da sve dok BiH ne bude dio evropske obitelji, neće biti ni trajnog mira i stabilnosti u čitavoj Evropi. Istakao je da BiH mora dobiti privlegiju da bude punopravna članica zajednice evropskih naroda te da je najveći interes građana BiH da na ovim prostorima vlada trajni mir i stabilnost. Dejton je, kako je rekao, u funkciji zaustavljanja rata ostvario temeljni cilj, ali nije stvorio funkcionalnu i održivu strukturu koja će generirati razvoj i povjerenje u institucije, a zaustaviti egzodus. – Nažalost, sada 20 godina poslije Dejtona imamo pogoršanje po svim tim parametrima. Zato sada i jeste momenat da kažemo da se ne može zamrznuti stanje iz Dejtona – istakao je Raguž. Napomenuo je da put od Dejtona do Brisela podrazumijeva i ozbiljne ustavne promjene te podsjetio da je Slovenija sedam puta mijenjala ustav, a Hrvatska 12 poglavlja. Stoga, mišljenja je da ustavne promjene moraju postati integralni dio reformskog puta BiH prema Evropi. Osvrnuo se i na teroristički napad u Parizu i kazao da ovo nije izolirani slučaj te da smatra da se radi o najvećem globalnom izazovu za savremenu civilizaciju. S tim u vezi, istakao je da se mora naći trajni unutarnji politički dogovor baziran na evropskom sistemu vrijednosti koji će zauvijek otkloniti mogućnost novih ratova. Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac kazao je da je moralna, ekonomska i politička kriza dovela BiH do samog ruba provalije. Međutim, on ističe da treba vjerovati u građansku državu te da je moguće ostvariti ključne demokratske principe. Također, naglasio je, Dejton se koristi onako kako nekome treba i tako se i tumači, a po njemu nijedno od tih tumačenja nije ispravno. – Jedino ispravno tumačenje je ono koje zahtijeva postupnu promjenu Dejtona te promjenu izbornog zakona paralelno s ustavnim promjenama. Inače ćemo doći u situaciju da smijemo glasati za etnički tor, i da iz tog tora zadugo nećemo moći izaći poštujući grubo slovo Dejtona o podjeli na tri nacionalne cjeline u BiH – zaključio je Repovac.

(FENA) M.BRaguž: Nema mira ni stabilnosti dok BiH ne postane dio evropske porodice

Bosna i Hercegovina i njeni narodi moraju dobiti privilegiju da postanu punopravni članovi zajednice evropskih naroda, inače u Evropi neće biti potpunog i trajnog mira niti stabilnosti.

Martin Raguž (Foto: Anadolija) Izjavio je ovo Martin Raguž predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, govoreći na današnjoj sesiji Kruga 99 o temi “Bosna i Hercegovina od Dejtona do Brisela”. BiH je, prema riječima Raguža, tokom 20 godina imala dovoljno vremena uvidjeti dobre i loše strane Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pored toga, kako je istakao, neophodno je uvidjeti i da li postoje realne pretpostavke da BiH, dvije decenije od Dejtona, postane dio Evrope. “Sve dok BiH ne bude dio evropske porodice, neće biti ni trajnog mira ni stabilnosti, ne samo u ovom dijelu Evropa, nego ni u čitavoj Evropi. Bih i njeni narodi moraju dobiti privilegiju da budu punopravni članovi zajednice evropskih naroda. Evropa je, bez obzira na sve turbulencije, ipak, najuspješniji mirovni projekat u novijoj povijesti”, rekao je Raguž. Prvenstveni cilj Dejtona, prema riječima Raguža, bio je zaustavljanje rata u BiH, što je i učinjeno. Ipak, očigledno je kako je dejtonski koncept onemugućio brži razvoj zemlje. “Dejton nije ostvario drugi cilj: da stvori jednu funkcionalnu, održivu strukturu, stabilnu, koja će generirati razvoj, zaustaviti egzodus. Nažalost, danas 20. godina do toga, imamo pogoršanje po svim tim parametrima u BiH, zato i jeste momenat da kažemo da se ne može zamrznuti stanje iz Dejtona. To je moja poruka”, rekao je Raguž. Podsjetio je kako političke elite u BiH, koje pretenduju da predvode procese, moraju znati da put od Dejtona do Brisela podrazumijeva ozbiljne ustavne promjene. “Podsjećam da je Slovenija sedam puta mijenjala Ustav, Hrvatska je mijenjala 12 poglavlja, ustavne promjene moraju postati integralni dio reformskog puta BiH prema Evropi. U tijelo Dejtona, koliko god to bilo bolno, moraju doći rješenja koja će otkloniti diskriminaciju prema svakom čovjeku u ovoj zemlji”, rekao je Raguž. Smatra da je BiH trenutno na “položaju preokreta” gdje se treba usmjeriti prema Evropi. “Evropu ovih dana pogađaju nedovršena pitanja, tome smo svjedoci. Jedno od tih je i prijem zemalja iz čitave regije, imamo zajednički interes sada i treba ga sada uskladiti”, kazao je Raguž dodajući kako su se posljednji teroristički napadi u Francuskoj dešavali i u drugim svjetskim metropolama. “Svjedoci smo da ovo što se drugi put dešava ove godine u Francuskoj, ali u radikalnoj formi ovog puta, to se dešavalo i u Londonu i Madridu. Ovo nije izoliran slučaj, mislim da se radi o globalno najvećem izazovu suvremene civilizacije. Sigurno je da nema tog kutka na zemaljskog kugli koji može ostati izloran i reći da je zaštićen, ako se ne nađe neki kvalitetan odgovor”, kazao je. Kada je riječ o BiH, Raguž je dodao kako je neophodno pronaći trajnu unutrašnji politički dogovor baziran na evropskom sistemu vrijednosti koji će zauvijek otkloniti mogućnost rata na ovim prostorima. .  
Please follow and like us:
error