Wigemark: Popis blokira evropski put BiH, a EU ne zanimaju nacionalnosti već konkretne stvari

Wigemark: Popis blokira evropski put BiH, a EU ne zanimaju nacionalnosti već konkretne stvari

17.04.2016 19:42

 Šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark bio je jedan od uvodničara na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 održanoj u Sarajevu, čija je tema bila “Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU”, piše novinska agencija Patria.

Wigemark je potcrtao da pitanje objave rezultata Popisa stanovništva ponovo blokira napredak BiH ka Evropskoj uniji. Također, poručio je da se rezultati trebaju što prije obaviti radi perspektivnije evropske budućnosti BiH.

Prema onome što je on shvatio, kako je kazao, svi podaci su tu, ali se u suštini priča o 120.000 spornih popisnica u smislu rezidenta (stalno nastanjeno stanovništvo), svodi na nacionalost, što kako je istakao govori da ponovo pitanja nacionalnosti blokiraju evropski put BiH.

-Za Evropsku uniju nije relevantno o kojoj je nacionalnosti riječ, već konkretni podaci o stanovništvu.EU zanima gdje živite, šta radite, da li ste zaposleni, dakle konkretne stvari, a ne nečija nacionalnost. Kada vaša zemlja od Evropske komisije dobije upitnik, među pitanjima neće biti koliko imate Hrvata, Bošnjaka ili Srba. Možda bi zaduženi za pitanje popisa morali to imati u vidu, naglasio je Wigemark.

(TIP/Nap)

Wigemark: Pitanja popisa stanovništva ponovo blokiraju dalji napredak BiH ka EU
– Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenicama gdje živite, ako tu živite – šta radite, da li se zaposleni, da li ste školujete, konkretne činjenice, a ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik BiH, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće piti koliko imate, Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva moraju uzeti i to u obzir”, poručio je Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU u BiH.
 

SARAJEVO (AA) –  Pitanja popisa stanovništva ponovo blokiraju dalji napredak Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracija poručio je ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Kao jedan od uvodničara, Wigemark je na redovnoj nedjeljnoj sesiji Kruga 99 o temi “Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU”, istakao da se, radi perspektivnije evropske budućnosti BiH podaci sa popisa stanovništva trebaju što prije objaviti. 

“Podaci su tu, na raspolaganju i prema našim shvatanjima govorimo o nekoliko desetina hiljada spornih popisnica u smislu rezidenata, a u suštini se svode na nacionalnost. To nam u suštini govori da ponovo pitanja nacionalnosti blokiraju dalji napredak zemlje u kontekstu evropskih integracija”, kazao je Wigemark.

Naglasio je da za Evropsku uniju nije relevantno o kojoj je nacionalnosti riječ, već konkretni podaci o stanovništvu.

“Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenicama gdje živite, ako tu živite – šta radite, da li se zaposleni, da li ste školujete, konkretne činjenice, a ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik BiH, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće piti koliko imate, Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva moraju uzeti i to u obzir”, poručio je šef delegacije EU u BiH.

Naglasio je važnost ekonomskog razvoja u BiH, jer se kako je kazao budućnost zemlje itekako svodi na ekonomske okvire, a u tom kontekstu podsjetio je na proteste iz februara 2014. godine kada su građani BiH zbog zastoja u privrednom razvoju izašli na ulice i protestvovali tražeći “bolje sutra”.

“Ovi protesti nisu prerasli ni u kakvu revoluciju, ali jesu predstavljali jedan poziv na buđenje, ne samo svima u BiH već i onima izvana. Kao odgovor na ovakve zahtjeve građana, prvo je nastao sporazum za rast i zapošljavanje koji će kasnije prerasti u reformsku agendu. Mi kao EU ostajemo uz vas u svakom koraku provedbe ozbiljnih strukturarnih reformi”, kazao je Wigemark.

Po pitanju provođenja reformi, zvaničnik EU je ocijenio da je ostvaren određeni zamah i dinamika pogotovo nakon podnošenje aplikacije za članstvo u EU, ali je naglasio važnost da se u narednom periodu održi ta ostvarena dinamika. 

Wigemark je istakao da je svima manje više jasno šta je potrebno uraditi i da neko ne mora biti visoko kvalificiran ekonomist da bi znao šta je potrebno za evropsku budućnost BiH.

“Prvo i najvažnije pitanje je omogućavanje lakšeg pronalaženja posla i otvaranje novih radnih mjesta. U ovoj oblasti je zabilježen jedan manji napredak u proteklim mjesecima i statistike pokazuju da se stopa nezaposlenosti smanjila za nekih dva posto. Međutim, on o što je sada potrebno uraditi je provedba zakona o radu koji su usvojeni u zemlji i smanjenje troškova rada. 

Kada je riječ o smanjenju troškova rada, napomenuo je da ne govori o smanjenju plata, već smanjenje stope doprinosa koje je poslodavac nužan plaćati.

“Neminovno da bi se nadoknadio iznos sredstava koji će se umanjiti sa manjom stopom doprinosa potrebno je naći druge izvore prihoda, a jedan od takvih izvora su prihodi koji se prikupljaju kroz akcize i cijela priča oko povećanja akciza se kreće oko ovih pitanja”, objasnio je Wigermark.

Napomenuo je da je potrebno sklopiti aranžmane sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom, te da se, kada je riječ o aranžmanu sa MMF-om sve svodi na ispunjavanje zahtjeva u smislu regulisanja bankarskog sektora u zemlji.

“Ako hoćete konkretnije, u sadašnjem trenutku govorimo o Banci Srpske u RS-u, ali nije ona jedina banka o kojoj govorimo u kontekstu regulisanja bankarskog sektora, ima tu još drugih banka”, kazao je ambasador Wigermark.

Drugi od zahtjeva koje je naveo je smanjenje cijena lijekova, odnosno marže koja se uzima na lijekove koji se prodaju na tržište BiH, a koji su, kako je kazao, “30 pa i 50 puta skuplji nego isti ti lijekovi u zemljama regiona.”

“Ne moram ni naglašavati da bi takav potez bio u interesu ugroženih skupina, starijih lica, bolesnih i demobilisanih boraca. Tako da ja zaista ne mogu razumjeti zašto nije došlo do realizacije toga”, kazao je Wigemark.

U vezi mehanizma koordinacije i prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju istakao je da su svi već upoznati sa tim koje zahtjeve treba ispuniti i da se umjesto priče treba okrenuti konkretnim djelima.

Lars-Gunnar Wigemark
Novinar Alma Çekovic
Objavljeno Almir Terzic
 
 

Wigemark: Rezultate popisa treba objaviti

SARAJEVO, 17. aprila (FENA) – Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je danas u Sarajevu da je u BiH ostvaren određeni zamah, pogotovo nakon podnošenja aplikacije za članstvo u EU, ali da je važno da se održi ta ostvarena dinamika.Prije početka sesije “Kruga 99“ čiji je bio uvodničar o temi “Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU“, on je kazao da se budućnost BiH itekako svodi na ekonomske okvire.

Naveo je da su prije dvije godine, zbog zastoja u privrednom razvoju, građani ove zemlje izašli na ulice i protestvovali tražeći bolje sutra. Po njegovim riječima, ti protesti nisu prerasli ni u kakvu revoluciju, “ali jesu predstavljali jedan poziv na buđenje, ne samo svima u BiH, veći i onima iz vana“.

– Kao odgovor na ovakve zahtjeve građana, prvo je nastao sporazum za rast i zapošljavanje koji će kasnije prerasti u reformsku agendu. Mi kao Evropska unija ostajemo uz vas u svakom koraku provedbe ozbiljnih strukturalnih reformi – istakao je Wigemark. 

Potcrtao je da je prvo i najvažnije pitanje omogućavanje lakšeg pronalaženja posla i otvaranja novih radnih mjesta.

– U ovoj oblasti je zabilježen jedan manji napredak u proteklim mjesecima i statistike pokazuju da se stopa nezaposlenosti smanjila za nekih dva posto. Međutim, ono što je sada potrebno uraditi je provedba zakona o radu koji su usvojeni i smanjenje troškova rada – naglašava šef Delegacije EU u BiH.

Pojasnio je da, kada govorimo o smanjenju troškova rada, “ne govorimo o smanjenju plata, već naprimjer, smanjenju stope doprinosa koje je poslodavac dužan plaćati za socijalno, zdravstveno i druge oblike davanja“.     

– Da bi se nadoknadio iznos sredstava koji će se umanjiti s manjom stopom doprinosa, potrebno je da nađete neke druge izvore prihoda. Jedan od takvih izvora su prihodi koji se prikupljaju kroz akcize i cijela priča o povećanju akciza se zapravo kreće oko ovih pitanja – navodi Wigemark.

Kako je naglasio, potrebno je da BiH sklopi aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom.

– Ako govorimo o aranžmanu s MMF-om, sve se svodi na ispunjavanje zahtjeva u smislu regulisanja bankarskog sektora u zemlji. Ili ako hoćete konkretnije, u sadašnjem trenutku govorimo o Banci Srpske u RS-u, ali nije ona jedina banka o kojoj govorimo u kontekstu regulisanja bankarskog sektora, ima tu još i nekih drugih banaka – smatra on.

Po njegovim riječima, drugi zahtjev je smanjenje cijena lijekova, odnosno marža koja se uzima na lijekove koji se prodaju na tržištu BiH, “a koji su 30 pa i 50 puta skuplji nego isti ti lijekovi u zemljama regiona“.

– Ne moram naglašavati da bi takav potez bio u interesu ugroženih skupina, starijih osoba, bolesnih i demobilisanih boraca. Ne mogu da razumijem zašto još nije došlo do realizacije ovog pitanja – ističe Wigemark.

Dodaje da su mehanizam koordinacije, prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju “već stara priča, ali oni svi idu zajedno u jednom paketu, pa sam htio iskoristiti priliku da potcrtam i neke od ovih novih pitanja“.

– Da znamo svi šta je to što se treba uraditi, koji su to zahtjevi koje je potrebno ispuniti i da umjesto priče konačno krenemo s konkretnim djelovanjem – poručio je Wigemark.

Upitan u vezi s objavljivanjem rezultata popisa stanovništva u BiH, odgovorio je da se podaci popisa trebaju objaviti.

– Svi podaci su tu, na raspolaganju, i prema našim shvatanjima, govorimo o nekoliko desetina hiljada spornih popisnica u smislu rezidenata, ali u suštini svodi se na nacionalnost. To nam govori da su ponovo pitanja nacionalnosti ta koja blokiraju dalji napredak generalno zemlje, ali i u kontekstu evropskih integracija – ističe šef delegacije EU u BiH.

Navodi da za Evropsku uniju nije toliko relevantno “koja je vaša nacionalnost, jeste li Srbin, Bošnjak, Hrvata, ili ste se izjasnili nekako drugačije“.

– Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenice, gdje živite, šta radite, da li ste zaposleni ili niste, da li se školujete i druge konkretne činjenice, ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik Bosni i Hercegovini, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće pitati koliko imate Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva trebaju i ovo da uzmu u obzir – zaključio je Wigemark.            

(FENA) L.A.

Please follow and like us: