Krug 99: Pojedine političke opcije devastaciju institucija BiH vide i provode kao svoju strategiju

Krug 99: Pojedine političke opcije devastaciju institucija BiH vide i provode kao svoju strategiju

– Zlatan Begić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, upozorava da kada se donese jedan zakon, zbog mehanizama odlučivanja, njega je gotovo nemoguće promijeniti. Zbog toga, podvukao je, svi oni koji žele dobro građanima BiH trebaju dobro da vode računa i da čitaju svaku riječ zakona koji se donosi ili izmjena ili dopuna zakona

SARAJEVO (AA) – Neprijatelji Bosne i Hercegovine koji 90-ih godina nisu imali mogućnost da unutar institucija sistema uruše taj sistem, morali su povući se na brda i bombardovati građane. Daytonski mirovni sporazum, nažalost, u ruke onih koji ovu državu ne doživljavaju svojom, dao je mehanizam da, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, vrše napad na institucije iz samih institucija, poručeno je na pres-konferenciji uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” održane u nedjelju u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Blokada zakonodavnih funkcija i nemogućnost ostvarivanja prava građana”, govorio je Zlatan Begić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović najprije se kroz par riječi sjetio nedavno preminulog profesora i dugogodišnjeg dekana Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Faruka Sijarića, kazavši kako je to bio čovjek koji je u svim prilikama činio značajne doprinose u radu Kruga 99.

Osvrnuvši se kratko na današnju temu, Kulenović je konstatovao da je potrebno snažnije senzibiliziranje građana, jasnija odgovornost građana o stanju u zemlji i jasan građanski angažman i otpor ka svim političkim faktorima koji čine da je Bosna nefunkcionalna država, da su zakonodavna tijela blokirana i da izvršne vlasti tapkaju u mjestu.

Begić ističe da je za kratko vrijeme koliko je u politici, posljednje dvije godine, a prateći dešavanja unutar institucija BiH mogao zaključiti da državne institucije, na neki način postaju same sebi svrha.

“To nije nešto što je na ad hoc bazi, to nije nešto što je stvar neodgovornosti tamo nekih neodgovornih pojedinca koji sjede u tim institucijama. Ono što sam ja uspio vidjeti i zaključiti je da je riječ o strategiji urušavanja državnih institucija”, rekao je Begić.

On je rekao kako “iz potpuno neracionalnih razloga pojedine političke opcije zapravo devastaciju državnih institucija vide i provode kao dio svoga strategijskog djelovanja”.

Naglašava da ako bi se ušlo u analizu toga zašto se to dešava, onda bi se došlo i do politika iz 90-ih godina od kojih se nikada nije odustalo, došli bi i do memoranduma Akademije nauka i umjetnosti Srbije. A ako se pogledaju određeni stavovi i smjernice koje su davane čak i nosiocima funkcija javne vlasti u BiH, može se vidjeti da oni slijepo slijede tu vrstu smjernica.

“Konačni cilj je ogaditi građanima BiH njihove institucije. Pri tome treba imati u vidu da država živi preko institucija. Znači, ako želite uništiti jednu državu, uništite njene institucije”, pojašnjava Begić.

Dalje navodi kako takvo djelovanje dovodi do toga da i među građanima BiH vlada generalno jedan negativan stav prema institucijama BiH i prema nosiocima javnih funkcija unutar tih institucija.

Begić također naglašava kako BiH ima ustavni okvir koji nije poznat nigdje u svijetu.

“Mi imamo unutar zakonodavnog tijela nešto što se zove Dom naroda, a ustvari je riječ o domu stranaka”, ističe Begić, podsjećajući kako u Domu naroda par ljudi može da zaustavi svaku odluku neposredno izabranog Predstavničkog doma, bez bilo kakvog obrazloženja.

“Neprijatelji ove zemlje 90-ih godina nisu imali mogućnost da unutar institucija sistema uruše taj sistem, pa su se morali povući na brda i sa brda bombardovati građane i gradove BiH. Daytonski mirovni sporazum, nažalost, u ruke onih koji ovu državu ne doživljavaju svojom, je dao mehanizam da to mogu raditi u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, dakle vršiti napad na institucije iz samih institucija”, naveo je Begić. 

Upozorava da kada se donese jedan zakon, zbog tih mehanizama odlučivanja, njega je gotovo nemoguće promijeniti. Zbog toga, podvukao je, svi oni koji žele dobro građanima BiH trebaju dobro da vode računa i da čitaju svaku riječ zakona koji se donosi ili izmjena ili dopuna zakona.

Podsjetio je na primjer Zakona o prebivalištu, za koji je rekao kako je klasičan primjer kada se jedan zakon donosi sa jednim političkim ciljem a onda pogodi sve kategorije građana bez obzira na etničku pripadnost i entitet u kojem žive.

“Pa tako taj Zakon je donesen samo s jednim ciljem a to je da se legalizira etničko čišćenje”, istakao je Begić, napominjući kako mu nije jasno zašto su pojedine političke partije, koje vole sebe nazivati probosanskohercegovačkim, podržale taj zakon, jer bez njihove podrške ovaj zakon prije pet godina nikada ne bi mogao biti usvojen.

“Sada kada je usvojen, danas razne kategorije građana trpe njegove negativne konsekvence”, rekao je Begić.

Rekao je kako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prije nekoliko dana uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti pojedinih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH.​​​​​​​

Ned, 24.01.2021. 12:31, FENA

Begić: Čak i u okolnostima pandemije i krize nije se odustalo od blokada

Tekst: Hasan Selhanović

SARAJEVO, 24. januara (FENA) – Na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Blokada zakonodavnih funkcija i nemogućnost ostvarivanja prava građana” jedan od uvodničara Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da je ova tema povezana sa ljudskim pravima i slobodama.

– Pri tom se potpuno zanemaruje građanin sa svojim realno situiranim pravima i potrebama. U  tome treba tražiti jedan od razloga zbog čega ljudi napuštaju ovu zemlju. Čak i u okolnostima pandemije i krize nije se odustalo od blokada. Uvedeni su čak novi oblici i forme blokada, kroz Ustavno-pravnu komisiju, koja samo treba da ocijeni da li je određeni prijedlog u skladu s principima pravnog poretka i s Ustavom. Naime, Ustavno-pravna komisija se koristi kao političko tijelo gdje se čak zaprijećuje da prijedlog nekog zakona uopšte dođe pred zastupnike Predstavničkog doma i delegate Doma naroda – kazao je Begić.

Primjer ove blokade je, kako dodaje, Izborni zakon s ustavnim amandmanima, zatim Reforma pravodusne grane vlasti, Zakon o javnim nabavkama.

– Riječ je o aktima koji su u cijelosti uskađeni s evropskim direktivama i ljudskim pravnim naslijeđem. Također, podnijeli smo i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, koji je priča za sebe – kazao je Begić.  

Smatra da je taj zakon klasičan primjer kada se zakon donosi s jednim političkim ciljem, a onda on pogodi skoro sve kategorije građana, bez obzira na etničku pripdanost i entitet u kojem žive.

– Taj Zakon je donesen samo s jednim ciljem, a to je da se legalizira etničko čišćenje. Nije mi jasno zašto su pojedine političke partije, koje sebe vole nazivati probosanskim ili proBiH, podržale taj Zakon. Bez njihove podrške ovaj zakon prije pet godina nikada ne bi mogao biti usvojen. Sada kada je usvojen, danas razne kategorije građana trpe njegove negativne konsekvence. Ovim Zakonom je na nedopustiv način vezana prijava prebivališta građana za njegov imovinski status, za bračni ili vanbračni status, i pri tome onaj ko ne ispunjava rigidno postavljene uvjete, koji su isključujuće naravi, jednostavno dolazi u jednu nemoguću situaciju da ne može prijaviti prebivalište, da ne može dobiti lične dokumente i isprave. On zapravo postaje objekat unutar pravnog poretka – ističe Begić. 

Po njegovom mišljenju time se gasi pravni subjektivitet građanina, jer bez ličnih prava, prijave prebivališta, ne možete uživati niti jedno ljudsko pravo i slobodu.

– U ovom konkretnom slučaju ciljani su povratnici, sa ciljem legalizacije etničkog čiščenja, ali ta “granata” koja je eksplodirala u vidu zakona o prebivalištu, pokosila je mnoge druge građane koji prebivalište i boravište moraju privljivati u skladu s kriterijumima istinitosti i tačnosti. Pravo na prijavu prebivališta je preduvjet za crpljanje skoro svih drugih prava građana, s jedne strane, a s druge obaveza je države da omogući građaninu da prijavi prebivalište kako bi stekao preduvjete da ostvaruje sva druga prava, odnosno da bude pravni subjekat. Da bi mogli dobiti lične isprave i dokumenta građani se dovode u situacju da lažno prijevljuju prebivalište – kazao je Begić. 

Navodi da, kada je to eleborirao u Predstavničkom domu i Ustavno-pravnoj komisiji, nije bilo argumenata protiv te du su svi bili dobro svjesni stanja koje je nastupilo zahvaljujući takvom Zakonu, što je  pogodilo sve građane BiH.

– Nije bilo argumenata protiv, ali se jednostavno sve svelo na to da se istina utvrđuje brojem ruku i taj Zakon je oboren. Zbog toga smo mi bili prinuđeni izraditi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi toga Zakona i član Predjedništva BiH Željko Komšić je pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom BiH prije nekoliko dana. Očekujemo da će Ustavni sud, imajući u vidu stanje koje je nastupilo te brojnih povrede Ustava BiH, te odredbe proglasiti neustavnim – kazao je Begić.  

Napomenuo je da je 2015. godone, povodim ovog Zakona već vođen postupak pred Ustavnim sudom BiH, ali da ovaj se ovaj novi zahtjev može i mora smatrati novim zato jer su njime obuhvaćene brojne druge odredbe Ustava i brojne druge grupe unutar bh. populacije. 

– Očekujemo da Ustavni sud BiH zasnuje svoju nadležnost i da sa stavnovišta ustavne vladavine prava omogući građanima ove zemlje da prijave prebivalište, što je preduvjet da bi bili pravni subjekti – kazao je Begić.