VIJESTI.BA: Kako tumačite poruke koje su danas upućene sa sjednice HNS-a? Između ostalog, rečeno je da je treći entitet trajna težnja Hrvata u BiH. 

KULENOVIĆ: Kao jedna od bitnih stvari, čini mi se, jeste to da je naglašeno da je HNS prerastao u hrvatski sabor, što je ipak nešto što se ne očekuje od statusa kojeg su do sada propagirali da imaju, a to je nevladino udruženje različitih političkih opcija čiji je cilj onakav kakav svaka nevladina organizacija može imati. Međutim, prema onome što se moglo vidjeti, to je pokušaj da se stvori jedan paraustavni sistem u BiH, pretvarajući HNS u izvršno i zakonodavno tijelo i eto samo je pitanje dana kada će biti proglašeno u tom smjeru. Iako će mnogi reći da pretjerujem, ova ocjena stoji, imajući u vidu prošlost, kada su se na isti nelegalan način stvarale i hrvatska narodna zajednica i sve ono što je bilo u prošlosti označeno kao hrvatske autonomne oblasti (HAU). 

U tom smislu, rekao bih da ovo već prelazi onaj okvir u kojem je političko ispitivanje ideja, djelovanja i pokušaja da se i kroz nevladin sektor utiče na eventualno oblikovanje politike, što je potpuno legalno i legitimno. Ovo ipak prelazi tu liniju i dodiruje se ustavno-pravne materije u BiH i predstavlja svojevrsni pritisak ka tome da se konačno ostvare ciljevi Herceg-Bosne, a to zanači posebnu ne samo administrativno-teritorijalnu, nego posebnu ustavno-pravnu teritoriju u BiH.

To je karakteristika koju moramo imati u vidu i prilikom razmatranja najnovijih zaključaka HNS-a. Oni dolaze u jednom dramatičnom trenutku za BiH, posebno u uslovima u kojima se na globalnoj sceni ne odvijaju procesi na koje se može ozbiljno računati da bi stabilizovali ne samo lokalnu, nego i regionalnu i međunarodnu scenu. U tom smislu, izuzetno je važno ono što su bili akcenti posjete Kristijana dan Prede, koji je slijedio isti trag iskazan na HNS-u, a koji je očito prepoznatljiv i vidljiv trag i u Evropskom parlamentu. 

Upornost kojom se ideja Herceg-Bosne, odnosno trećeg entiteta, nastoji provesti do kraja vidljiva je u brojnim drugim slučajevima, poput napadnog savezništva Dragana Čovića i Milorada Dodika, čak i u onim pitanjima koja u krajnjem slučaju dovode u pitanje mir i stabilnost u BiH. 

VIJESTI.BA: Čović smatra da rata neće biti, ali kaže i da o tome ne odlučujemo mi, nego velike sile. 

KULENOVIĆ: Ta izjava se može veoma različito tumačiti. Kazao je da rata neće biti, ali i ako ga bude, biće zbog toga što će na to uticati velike sile. Na neki način, to je stvaranje alibija za nemir, nesigurnost i za eventualne ratnje prijetnje u BiH. Začuđujuće je da je ta izjava koncipirana na način da se može tumačiti sa različitih uglova. Iz ugla o kojem govorim i koji je prijeteći u smislu stabilnosti i sigurnosti u BiH, može se i tako tumačiti. No, onaj ko je prošao sve golgote rata i masovnog ubijanja ljudi, mora da ima radikalan oprez prema svim idejama koje se u ovom slučaju označavaju kao prijetnja miru i stabilnosti u BiH. 

Nedavno smo imali postrojavanje vojske BiH, ali i paravojnih i parapolicijskih jedinica, u Banjaluci, što u krajnjem slučaju ukazuje na izvjesnu koordiniranost u postupcima u smislu prisilnog, nasilnog korištenja nepovoljnih bh. unutarpolitičkih, ali i regionalnih i međunarodnih prilika za definitivno rastakanje BiH. 

VIJESTI.BA: Može li to proći?

KULENOVIĆ: Mislim da to neće proći. BiH je koncipirana na tome da postoje tri konstitutivna naroda, te da postoji Ustav koji je još legalan i legitiman, a pokušaj da se to jednostrano mijenja, bez obzira na vrstu pritiska, neće dati rezultat. Ne vjerujem da će, uslovno rečeno, treća strana, ali i bh. strana, odnosno građani kojima je stalo do mira i stabilnosti BiH, to dozvoliti.

VIJESTI.BA: Šta je najbolji odgovor na nastojanja, kako ste kazali, rastakanja BiH? 

KULENOVIĆ: U svakoj kriznoj situaciji, a sadašnju situaciju možemo okarakterisati čak i kao takvu, potreban je odmjeren, mudar, staložan odgovor, bez bilo kakavih brzih i radikalnih poteza, a pogotovo bez bilo koje vrste adrenalinske politike, bilo da je ona ili iz ugla onih kojima odgovara da se stvaraju što veće tenzije radi postizanja vlastitih ciljeva ili iz ugla onih koji nisu dorasli da u kritičnim situacijama vode zemlju. 

Osim toga, potrebno je definisati jasnu državotvornu strategiju, odnosno, pokazati da takva strategija postoji. Dakle, stvaranje jakog državotvornog političkog bloka koji će na oziljne prijetnje stabilnosti u BiH znati odgovoriti odmjereno, odvažno, ali i odlučno.

Kao treći, neosporan i nužan aspekt, jeste pokretanje diplomatskih inicijativa kako bi se svijet upozorio na to da stanje u BiH nije proizvod raspoloženja nekog malog, običnog Muje, Ante ili Marka, nego da je to raspoloženje, prije svega, političkih elita koje žele završiti ratne ciljeve na kojima su i do sada gradili svoju politiku i izgrađivali svoj status.

VIJESTI.BA: Prepoznajete li na sadašnjoj političkoj sceni aktere koji mogu činiti taj jaki državotvorni blok? 

KULENOVIĆ: Prepoznajem unutrašnje snage i potencijale koji se grade na interesima građana, te interes za iskrenim miru i stabilnošću u strankama koje su, uslovno rečeno, u drugom redu političke moći. Oni su ozbiljan politički potencijal za državotvorno savezništvo, bez obzira na različite ideološke boje u smislu da li su više ili manje za socijalna pitanja i slično. Dakle, doista prepoznajem potencijal koji postoji u značajnom broju bh. političkih stranaka u ljudima koji se nalaze u drugom redu političke moći. Na kraj krajeva, sa takvim ljudima sam imao kontakte i razgovore i mogu konkretno reći da se ne radi samo o strankama koje grade svoj politički identitet na bošnjačkom nacionalnom pitanju, nego i o strankama koje su multietničke, ali i hrvatske. 

VIJESTI.BA: Kakav je Vaš stav o deklaraciji koju je PDP uputio partnerima u vlasti na nivou BiH, a koja se odnosi na zamrzavanje pitanja koja vode svađama i okretanje ka jačanju ekonomije i evropskom putu. Dio deklaracije govori i o izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. 

KULENOVIĆ: Pozdravio bih inicijativu PDP-a da se traži način za očuvanje mira i stabilnosti, te deblokira BiH na putu ka ostvarivanju interesa građana u BiH. To je značajna politička inicijativa. Nije samo riječ o međusobnom nepovjerenju koje je dominantno u BiH kada je riječ o političarima, nego je riječ i o strategiji koja se u toj deklaraciji može prepoznati. Prije svega je zasnovana na politici svršenog čina. Nuditi deklaraciju u kojoj se kaže da se treba zamrznuti sve do sada urađeno, iako je bilo i neprincipijelno i neustavno, znači dalje urušavanje Ustava BiH. 

Drugim riječima, dobro bi bilo odbaciti sva pitanja koja nas opterećuju, ali u okolnostima kada se u susjednim zemljama itekako zvecka oružije, kada se ukažu i neke prijetnje, te razgoličuje i šta je bio napad na aleksandra Vučića u Potočarima, očekivati da kažemo hajde idemo ponovo ipak nije realno. Zaista su nam nužne nove inicijative i pozdravljam ovu PDP-a, ali upozoravm da PDP mora biti iskreniji kako bi bila i svojina drugih političkih subjekata. 

Politika mira se ne može graditi ni na kakvim prevarama, u kojima ćemo postići određeni rezultat, praviti referendum, a evo i HNS najavljuje korake ka ostvarivanju ratnih ciljeva. Apeliram na PDP da to bude draft na kome možemo razgovarati, da pređemo granicu da među nama nema razgovora. Nadam se da inicijativa može biti osnovica za razgovor. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)