Sesija ‘Historijski roman i književnost u raz/gradnji povijesnog identiteta’

Sesija ‘Historijski roman i književnost u raz/gradnji povijesnog identiteta’

Foto/FENA
SARAJEVO, 3. februara (FENA) – Historijski roman i književnost u raz/gradnji povijesnog identiteta – bila je tema današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, a razmatrana je kroz prizmu romana „Kobno raspuće“ i „Dugo svitanje“ prof. Halida Kadrića. Učesnici današnje sesije, profesori Muhidin Džanko, Halid Kadrić i Enes Pelidija su iz ugla rasta i razvoja BiH, osmotrili gdje su bh.identiteti, koristeći pojmove bosanski, kulturni i povijesni identitet – ono što jeste  Bosna. Istaknuto je da je prof.Kadrić napravio najobimnije romane o 19. i 20. stoljeću „Kobno raspuće“ i „Dugo svitanje“, i na 5.000 stranica u osam knjiga progovorio na umjetnički i historijski zasnovan način o tome šta je značilo vrijeme od 1.800 godine pa nadalje. Njegova djela, kako je naglašeno, imaju nesaglediv značaj za potvrdu bh.identiteta i za ukupno razumijevanje u BiH, regiji i svijetu. Kadrić je istakao da su mnogi pisci prošlost gledali površno i jednostrano, svodeći svoja djela uglavnom na melodrame, počesto karikirajući pojedine likove. On je radio drugačije. – Prišao sam toj temi sa posve određenim ciljem – da čitaocu predstavim tu našu prošlost onakvom kakva je ona uistinu bila u svoj svojoj veličini. Nastojao sam čitaoca provesti kroz sve godine 19.vijeka i pritom ne izostavljajući, ne zaobilazeći ni jedan značajan događaj, niti lik – kazao je Kadrić. Po tome, dodao je on, to djelo je autoentično i moglo bi se kazati da je to historija ispisana na literaran način, to je ono što roman nudi. Kadrić se dotakao svih značajnih mentaliteta našeg naroda, u cjelosti obuhvatajući pri tom sve društvene slojeve, počev od najamnika, kmetova, do ministara, vezira, careva i kraljeva te kako je sam zaključio „sva BiH je sažeta i obrađena u tom djelu“. Profesori Džanko i Pelidija smatraju da su mnogi romani izazvali jako pozitivne, ali i negativne reakcije šire javnosti, da ne treba prešutjeti ono što je negativno, ali ne treba ni umetati nešto što nije postojalo i nije bilo, zato su romani profesora Kadrića, kako su kazali, historijski romaneskni mega serijal. U smislu aktualnog iskazivanja identiteta BiH, Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99 smatra da ne treba odustati od činjenice daje  do prije više od 100 godina bosanski narod  bio označavan kao Bošnjanin – bez obzira na to koje vjere bio, da se identificrao se sa svojom bosanskom državom, svojom bosanskom prošlošću, a prije svega sa kulturom i načinom života bosanskog čovjeka – I sada se na neki način nalazimo u previranjima da li je moguće ili ne obnoviti taj bosanski identitet i tu čvrstu vjeru u bosansku državu i njenu  državotvornost ili je pak sve osuđeno samo na raskol i sukobe – zaključio je Kulenović. Na današnjoj sesiji Kruga 99 upriličena je i komemoracija profesorima Zdravku Grebi i Ibrahimu Bušatliji koji su, svako na svoj način, obilježili akademsku, naučnu i ali bh.društvenu stvarnost.         (FENA) D.V.
Agencija Anadolija:
Sesija Kruga 99: Umjetnost je okrenuta ljudima i treba ih spajati
– O temi “Historijski roman i književnost u raz/gradnji povijesnog identiteta BiH”, govorili su Muhidin Džanko, s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Halid Kadrić, autor izrazito obimnog historijskog romana “Dugo svitanje” i Enes Pelidija, profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Sarajevu
SARAJEVO (AA) – Umjetnost treba da spaja ljude i ne treba prešutjeti negativne stvari koje su se desile u prošlosti kao ni dodati nešto što nije bilo, rečeno je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu, na kojoj su uvodničari govorili o historijskom romanu i odnosu historije i književnosti, javlja Anadolu Agency (AA). O temi “Historijski roman i književnost u raz/gradnji povijesnog identiteta BiH”, govorili su Muhidin Džanko, s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Halid Kadrić, autor izrazito obimnog historijskog romana “Dugo svitanje” i Enes Pelidija, profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Sarajevu.  Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije, pojasnio je kako će današnja sesija biti realizirana u dva dijela, a u prvi dio će biti održana manja komemoracija povodom smrti Zdravka Grebe i Ibrahima Bušatlije. Kulenović se tom prilikom osvrnuo na značaj i naučni i društveni doprinos dvojice intelektualaca.  Džanko je kazao kako će u svom izlaganju govoriti o odnosu književnosti i historije i smatra kako je najlakše taj odnos promatrati kroz prizmu književnog žanra historijski roman. Osvrnuo se i na pojam i definicije historijskog romana za koje smatra da nisu ni izbliza kristalizirani i zaokruženi. Citirao je i poznatog filozofa Aristotela koji je u svom djelu “O pjesničkom umijeću” govorio o odnosu historije i književnosti i smatrao da historija prikazuje posebne događaje i ličnosti, a književnost prikazuje opće/univerzalne događaje i ličnosti i zato je smatrao da je književnost “veća” od historije.  Autor historijskog romana “Dugo svitanje” Kadrić kazao je kako je riječ o megaromanu odnosno književnom projektu koji je drugačiji od dosadašnjih historijskih romana. Podsjetio je kako su se mnogi bh. pisci doticali historije i prošlosti, ali da su obično tu prošlost gledali jednostrano svodeći djela uglavnom na melodrame i počesto karikirajući pojedine likove. Kadrić je, s druge strane, toj temi prišao sa ciljem da čitaocu predstavi prošlost onakvom kakva je ona uistinu bila. “Nastojao sam čitaoca provesti kroz to vrijeme, kroz sve godine 19. vijeka i pritom ne izostavljajući, ne zaobilazeći nijedan značajan događaj niti lik. Po tome je to djelo autentično i moglo bi se kratko kazati da je to historija ispričana na literaran način. U najkraćem, to bi bilo ono što roman nudi”, rekao je Kadrić. Naglasio je kako se dotakao svih značajnih, ne samo događaja i likova, nego uopće mentalieta bošnjačkog naroda u cjelosti obuhvatajući pritom sve društvene slojeve počev od najamnika, kmetova, preko vezira do careva i kraljeva. “Sva Bosna i Hercegovina je sažeta i obrađena u tom djelu”, zaključio je Kadrić. Enes Pelidija, profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kazao je kako će o historijskom romanu govoriti kao historičar. Pelidija je tokom svog višedecenijskog rada uočio da je u bh. i široj književnoj javnosti više autora pisalo o značajnim događajima. Podsjetio je kako historičari na osnovu stručne građe i literature o stvarima govore i pišu činjenično. “Književnik, osim upoznavanja s događajima ima pravo i na svoju ličnu interpretaciju. Koliko je to bilo dobro ili loše, najbolje znaju književni historičari, ali i mi koji se bavimo intelektualnim životom, da su mnogi romani izazvali jako pozitivne, ali isto tako nemali broj romana negativne rekacije šire javnosti”, rekao je Pelidija. Dodao je kako je umjetnost okrenuta ljudima. “Treba da spaja ljude. Ne treba prešutjeti ono što je negativno, ali ne treba ni umetati nešto što nije bilo, ali u književnom dijelu se dešava, a to se onda prenosi i na ozbiljniju nauku, a naročito na javnost”, rekao je Pelidija.  
Please follow and like us:
error