Sesija Kruga 99: Pandemija dodatno otežala položaj osoba s invaliditetom u BiH

O Ned, 19.12.2021. 11:02 

Pandemija koronavirusa dodatno otežala život osobama s invaliditetom

SARAJEVO, 19. decembra (FENA) – Asocijacija nezavisnih intelektualaca – Krug 99 organizirala je danas sesiju posvećenu osobama s invaliditetom kako bi ukazali na činjenicu da je pandemija koronavirusa dodatno otežala njihov život zbog restrikcija, ali i nemogućnosti društva da odgovori na njihove potrebe.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 15 posto stanovništva u svijetu ima neki od oblika invaliditeta što ih čini najbrojnijom marginaliziranom grupom, a iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom ona se gotovo nikako ne primjenjuje, rečeno je.

Na skupu su o izazovima tih osoba govorili direktor Informativnog centra za osobe s invaliditetom “Lotos” iz Tuzle Suvad Zahirović, predsjednica Udruženja “Ružičnjak – Los Rosales” iz Mostara Jasna Rebac te predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske iz Banje Luke Branko Suzić.

Zahirović je kazao da je pandemija koronavirusa na trenutak podsjetila osobe bez invaliditeta kako je biti druge strane, jer zbog postojanja veliko broja, prije svega arhitektonskih, ali i drugih barijera osobe s invaliditetom cijeli život manje ili više žive u izolaciji.

One su ovisne o podršci najčešće članova svojih porodica, dok ostali servisi ne postoje, napominje Zahirović, dodajući da BiH ne poštuje Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a time ni član 11 koji nalaže da su države dužne osigurati zaštitu i sigurnost osoba sa invaliditetom u situacijama rizika, uključujući oružane sukobe, vanredne humanitarne krizne situacije i prirodne katastrofe.

– To pokazuje i situacija poplava iz maja 2014. godina kada su osobe s invaliditetom ostale zarobljene u svojim domovima, a one koje su imale oštećenja sluha nisu na vrijeme upozorene na stanje u zemlji, dok službe civilne zaštite nemaju protokole postupanja u tim situacijama – upozorava Zahirović.

Još jedan od problema koji je danas istaknut je ne postojanje evidencije o mjestu življenja osoba s invaliditetom, a tu je i pitanje nedovoljne saradnje nadležnih institucija s udruženjima koja okupljaju osobe s invaliditetom.

Te osobe trebaju češću posjetu ljekarima, ali im je zbog opće uvedenih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa to onemogućeno što je doprinijelo da se invaliditet mijenja na gore jer nemaju odgovarajuće intervencije ljekara.

Predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske Branko Suzić kaže da je bh. društvo nespremno dočekalo pandemiju i sve druge prirodne nepogode, posebno ističući problem pristupa zdravstvenoj zaštiti koji je zanemaren jer su svi resursi bili usmjereni na borbu protiv koronavirusa.

Pozvao je odgovorene da odluke i politike ne donese bez osoba s invaliditetom što je ranije izostajalo jer je to način da se riješe neka od brojnih izazova s kojima su suočeni.

Predsjednica Udruženja “Ružičnjak – Los Rosales” iz Mostara Jasna Rebac naglasila je da su osobe s invaliditetom etiketirane ili diskriminirane u svim oblastima društva i ugrožena su im osnovna ljudska prava iako nema razloga za to.

Redovna sesija Kruga 99 održana je u online formatu, a tema je bila “Osobe s invaliditetom u BiH u pandemiji i sadašnjem društvenom ambijentu”.

Agencija Anadolija:

Sesija Kruga 99: Pandemija dodatno otežala položaj osoba s invaliditetom u BiH

– Nova realnost uzrokovana koronavirusom pokazala ostalim građanima kako je svakodnevno biti osoba s invaliditetom

SARAJEVO (AA) – Pandemija COVID-19 dodatno je otežala položaj osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini, poručeno je u nedjelju s redovne sesija Kruga 99 u online formatu na temu “Osobe s invaliditetom u BiH u pandemiji i sadašnjem društvenom ambijentu”, javlja Anadolu Agency (AA),

Psiholog Bojan Šošić, član Predsjedništva “Kruga 99”, podsjetio je da je BiH ratifikovala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih nacija koja, između ostalog, definiše na koji način su zemlje potpisnice dužne obezbjediti posebne uslove za osobe s invaliditetom u kriznim periodima, da bi osigurale zaštitu i bezbjednost u situacijama rizika.

Suvad Zahirović, direktor Informativnog centra za osobe s invaliditetom “Lotos” iz Tuzle, rekao je da je pandemija dijelom samo omogućila da ostali građani osjete kako je svakodnevno biti osoba s invaliditetom, jer zbog postojanja ogromnog broja, prije svega arhitektonskih, ali i drugih barijera osobe s invaliditetom su izolovane svakodnevno i zavisne od podrške i pomoći najčešće članova porodica, jer ostali servisi ne postoje.

Podjestio je na situaciju tokom poplava 2014. godine kada su mnoge osobe s invaliditetom ostale zarobljene u svojim domovima.

“Država BiH, nažalost, nema ni odgovarajuću saradnju s organizacijama osoba s invaliditetom i ne postoje mehanizmi da u partnerstvu s organizacijama razvije protokole djelovanja u kriznim situacijama”, rekao je on.

Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske iz Banjaluke, rekao je da je pandemija koronavirusa doprinijela još većem ugrožavanju osoba s invaliditetom u cijeloj BiH.

“Naše društvo je nespremno dočekalo ne samo pandemiju već sve vanredne situacije”, naglasio je on.

Dodao je da je pandemija otežala društveni položaj i zadovoljavanje socio-ekonomskih potreba, posebno zdravstvenih potreba osoba s invaliditetom.

Govoreći o onome što je potrebno preduzeti kako bi se poboljšao položaj osoba s invaliditetom, rekao je da je ključna poruka “ništa o nama bez nas” koja treba da se primjenjuje.

Jasna Rebac, predsjednica Udruženja “Ružičnjak – Los Rosales” iz Mostara, rekla je da je problem BiH što se formalno prihvata sve što se ponudi da se potpiše, ali pri praktikovanju potpisanog izostaje spremnost.

Prema njenim rječima, “u svakom segmentu života sigurno bismo našli razloge da kažemo da su osobe s invaliditetom najbrojnija marginalizirana skupina, bilo da je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, odabiru samostalnog samostalnog života…”.

“Dakle, uvijek u situaciji da su etiketirani, diskriminarini, da su im ugrožena osnovna ljudska prava iako ni minimum razloga ne postoji da to tako bude”, rekla je ona.

Dodala je da je o ovoj situaciji potrebno razmisliti “ukoliko želimo graditi društvo jednakih mogućnosti, inkluzije, prilika za sve koji žive, ne pored nas, već zajedno s nama”.