Prijedlog Kruga 99 Reforme Ustava na građanskim demokratskim principima

Reforme Ustava na građanskim demokratskim principima

Polazeći od principa i ciljeva Povelje Ujedinjenih nacija;

Posvećeni liberalnoj demokraciji, miru, pravdi, solidarnosti i međusobnom razumijevanju;

Smatrajući da Bosna i Hercegovina treba biti sekularna država republikanske forme vlasti, na temeljima parlamentarne demokracije, vladavine prava i sa slobodnim i demokratskim izborima;

Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa internacionalnim pravom;

Vođeni principima, vrijednostima i standardima Univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima, Internacionalnog pakta o građanskim i političkim pravima, Internacionalnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima zaštite individualnih ljudskih prava te činom prijema Republike BiH u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. godine;

Smatrajući da jednakopravnost, sloboda i prava građana Bosne i Hercegovine, kao nositelja državnog suvereniteta, treba biti garantirana, obezbijeđena i implementirana u svim aspektima društva;

Posebno smatrajući kako je Bosna i Hercegovina, država svih njenih građana, koji zajedno uz puno uvažavanje etničkih, vjerskih i kulturnih raznolikosti, tvore bosanskohercegovačku/bosansku naciju, koja je potvrđena prijemom u Ujedinjene nacije;

Uvažavajući sva dosadašnja mišljenja Venecijanske komisije o političkom, društvenom, izbornom i pravosudnom sistemu u Bosni i Hercegovini;

Uvidjevši kako sadašnji društveno-politički sistem urušava kulturu zajedničkog života, proizvodi etničke distance i konflikte među političkim elitama na štetu individualnih ljudskih prava;

Primjećujući vidan zastoj Bosne i Hercegovine na njenom putu ka punopravnom članstvu u Europsku uniju i NATO, tako što se svjesno koče reformski procesi, uključujući ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao i blokada u definisanju svakog Programa reformi Bosne i Hercegovine;

Naglašavajući potrebu da se politički, društveni i ekonomski sistem mora uskladiti sa normama, vrijednostima i standardima europske pravne stečevine (acquis communautaire) na kojima je temeljena Europska unija;

Svjesni kako aktuelni Ustav BiH sadrži utvrđenu sistemsku diskriminaciju građana na temelju njihove etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, koja je posebno utvrđena presudama Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić i Kovačević;

Imajući u vidu viševjekovnu etnoteritorijalnu nepodijeljenost državnog prostora Bosne i Hercegovine, život u raznolikostima i jednakosti, Deklaraciju o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a (1. jula 1944. godine u Sanskom Mostu), Ustav Republike BiH, rezultate građanskog Referenduma (1992.) organizovanog na cijelom prostoru BiH i pod internacionalnim nadzorom i inicijativom;

Ubijeđeni da građanski konstituirani organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju inkluzivne odnose unutar pluralističkog društva u kojem postoje jednake šanse za sve građane;

Uvažavajući sve presude Internacionalnog krivičnog suda u Hagu (ICTY) u kojima je utvrđeno počinjenje zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i udruženih zločinačkih poduhvata koji su za cilj imali stvaranje mono-etničkih dijelova teritorija u Bosni i Hercegovini kroz etničko čišćenje, te naglašavajući da je u tim okolnostima oktroisan postojeći Ustav;

Odlučni da izborno zakonodavstvo BiH ne smije da odstupa od europskih izbornih principa i standarda niti da se uvode dodatne diskriminacije građana u njihovom aktivnom i pasivnom izbornom pravu, niti da se stvara nejednaka vrijednost glasa građana temeljem etničke pripadnosti i mjesta prebivališta;

Ističući potrebu da ekonomski sistem Bosne i Hercegovine funkcioniše na jedinstvenom tržištu u korist svih građana ove zemlje;

Nastojeći stvoriti pretpostavke za reformu sadašnjeg ustavnog uređenja ove zemlje i njegovo usaglašavanje sa zahtjevima europske pravne stečevine kao i temeljnim principima vladavine prava i liberalne demokracije, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 predlaže s l j e d e ć e:

PRINCIPE

Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena, nedjeljiva, demokratska, pravna, sekularna država sa svojim teritorijalnim integritetom što proizlazi iz njenog hiljadugodišnjeg kontinuiteta postojanja i internacionalnog priznanja.
Naziv države Bosne i Hercegovine biće – Republika Bosna i Hercegovina.
Glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Republika Bosna i Hercegovina ima himnu i zastavu koji predstavljaju identitet, historiju, vrijednosti i suverenitet države.
Nositelj suvereniteta je građanin – državljanin Republike Bosne i Hercegovine. Suverenitet građana je neotuđiv, neprenosiv i nepodjeljiv.
Republika Bosna i Hercegovina je jedinstvena država sa unitarnim oblikom državnog uređenja, koja posjeduje centralnu vlast i nivo jedinica lokalne samouprave organizovane u skladu sa Evropskom Poveljom o lokalnoj samoupravi. Oblast lokalne samouprave se organizuje u općinama, gradovima. Regionalna povezanost općina i gradova moguća je isključivo na osnovu prirodnih karakteristika i ekonomskih interesa, što će se urediti posebnim zakonom.
Izvršnu vlast čine Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine i Vlada, svaki organ u okviru svojih nadležnosti. Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine se bira na neposrednim izborima u okviru jedne izborne jedinice, uvažavajući princip narodne raznolikosti.
Republika Bosna i Hercegovina imaće Parlament, kao njen zakonodavni organ vlasti, koji se sastoji od broja zastupnika proporcionalno broju stanovnika, a biraju se na neposrednim izborima u izbornim jedinicama određenim Izbornima zakonom. Nadležnost Parlamenta Republike Bosne i Hercegovine je donošenje svih propisa: ustav, zakoni i drugi akti, kojima se reguliraju različiti aspekti društvenog života u Republici Bosni i Hercegovini. Pored Parlamenta Republike Bosne i Hercegovine, postojaće i Vijeće zaštite etničkog interesa, kao poseban organ bez zakonodavnih ovlaštenja, čija isključiva nadležnost će biti da razmatra i ocjenjuje samo one propise koji ulaze u prostor tri (3) identitetska elementa: jezik, pismo i religija. Vijeće zaštite etničkog interesa imenuje Parlament Republike Bosne i Hercegovine iz reda izabranih zastupnika, a na način utvrđen Poslovnikom Parlamenta.
Republika Bosna i Hercegovina imaće Vladu koja se sastoji od premijera i ministara: ministarstva vanjskih poslova, ministarstva financija i trezora, ministarstva industrije i energetike, ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ministarstva komunikacija i prometa, ministarstva zdravstva, ministarstva obrazovanja i nauke, ministarstva kulture i sporta, ministarstva trgovine, ministarstva dijaspore, ministarstva pravde, ministarstva unutrašnjih poslova, ministarstva odbrane, ministarstva rada i socijalne politike, ministarstva ugostiteljstva, turizma i okoliša. Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenuje Parlament Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog mandatara. Mandatara imenuje Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine.
Ustav će utemeljiti sudsku vlast koju će vršiti prvostepeni sudovi opšte nadležnosti, specijalizirani sudovi i Vrhovni sud, kao i tužilaštvo i pravobranilaštvo te Visoko sudsko i tužilačko vijeće koji će biti uređeni zakonom. Ustavni sud vrši ocjenu usklađenosti svih zakona i pravnih akata sa Ustavom, uvažavajući Evropsku Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zajedno sa svim Protokolima.
Republika Bosna i Hercegovina će imati svoju Centralnu banku, čije formiranje, sastav, djelokrug rada i način funkcioniranja će se regulirati posebnim zakonom.
Republika Bosna i Hercegovina je titular državne imovine. Opća dobra kao što su more, jezera, rijeke, obale, šume, zrak, voda, frekvencije i javna dobra kao što su autoputevi, ceste, trgovi, parkovi, ne mogu biti u vlasništvu niti jednog fizičkog ili pravnog lica, već će država imati pravo raspolaganja i upravljanja ovim dobrima, koje može prenijeti na niže nivoe vlasti. Svi aspekti državne imovine, prava na njeno vlasništvo, raspolaganje i upravljanje regulisaće se posebnim zakonom.
Cjelokupan sadržaj ustava mora bit usklađen sa Evropskom Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zajedno sa svim Protokolima, preporukama Venecijanske komisije i kriterijima iz Kopenhagena i Madrida koji reguliraju pristupanje Europskoj uniji, te će u svim aspektima biti usklađen sa europskom pravnom stečevinom.
Usvojeni ustav sadržavaće norme o tranzicijskom periodu, koji će biti vremenski ograničen i predstavljaće period u kojem se treba izvršiti potrebna tranzicija i usklađivanje svih važećih propisa i transformiranje postojećih državnih institucija i agencija u skladu sa novim Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.
Izmjene na ovaj način usvojenog Ustava će se vršiti se 2/3 većinom u Parlamentu Republike Bosne i Hercegovine. Izmjena na ovaj način Ustava Republike Bosne i Hercegovine ne može sadržavati bilo koji element kojim se umanjuju ili ograničavaju ljudska prava utvrđena ovim Ustavom.