Stavljena tačka na “slučaj” Sutorina!

Stručnjaci jasni: BiH nema pravo na Sutorinu

Na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma održane u Sarajevu, učesnici stručne rasprave o statusu Sutorine podsjetili su da su osnov za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore Dejtonski sporazum i mišljenje Međunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju, tzv. Badinterove komisije.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za granice BiH Željko Obradović istakao je da u razgovorima o utvrđivanju granice BiH i Crne Gore područje Sutorine nikada nije identifikovano kao sporno.

On je dodao da ni na karti u omjeru 1 prema 600.000, koja je prateći dokument Dejtonskog sporazuma, Sutorina nije sastavni dio teritorije BiH, te da BiH nije imala nikakvu vlast nad tim područjem.

“Badinterova komisija zaključila je da se demarkacione granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo”, naglasio je Obradović, podsjetivši da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja BiH i Crne Gore bila u sastavu Crne Gore.

Navodeći da nije bilo osnova da Komisija za granice BiH započne razgovore o Sutorini kao spornoj teritoriji, on je upozorio da bi otvaranje pitanja ove teritorije dovelo u pitanje i granicu sa Hrvatskom.

Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH Zoran Perković podsjetio je da prilikom međusobnog priznanja BiH i Crna Gora nisu imale nikakvu rezervu u pogledu međusobnog razgraničenja.

On je istakao da arbitraža o statusu Sutorine nije moguća jer Crna Gora ne pristaje na to i da je moguća samo tužba pred Međunarodnim sudom pravde.

Otvaranje pitanja Sutorine, prema Perkovićevim riječima, prouzrokovalo bi nesagledive i dugoročno štetne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici sa Hrvatskom i Srbijom.

On je iznio prijedlog Ministarstva inostranih poslova BiH da se prijedlog ugovora o identifikaciji granice prihvati kao vjerodostojan i pravno utemeljen.

Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Đelmo izričit je u stavu da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama.

“Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Evropi bi nastalo 300 zemalja”, rekao je Đelmo i istakao da ni tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterova komisija dala odgovore u vezi sa granicama u bivšoj Jugoslaviji.

Ocjenjujući da je stvoren nelegitiman pritisak na vlasti da pokrene pitanje Sutorine, profesor ustavnog prava Nedim Ademović rekao je da BiH ne ide u prilog da otvara pitanje Sutorine sa stanovišta međunarodnog prava, na čije se poštovanje BiH obavezala svojim Ustavom.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić ocijenio je da bi neprihvatanje mišljenja Badinterove arbitražne komisije, koje su obavezujuće za BiH, proizvelo katastrofalne posljedice po BiH.

“Parlament nakon svih argumenata stručne javnosti treba da stavi tačku na ovo pitanje”, ocijenio je sociolog kulture iz Sarajeva Hidajet Repovac.

Ustavnopravna komisija odlučila je da transkript današnjih govora pravnih stručnjaka i predstavnika institucija BiH proslijedi Predstavničkom domu.

Krajem decembra poslanik SDP-a BiH Denis Bećirović uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog rezolucije kojom se od Predstavničkog doma traži da odbaci Prijedlog ugovora o granici BiH i Crne Gore koji je utvrdio Savjet ministara BiH početkom novembra 2014. godine, a prema kojem Sutorina trajno ostaje u sastavu Crne Gore.

O prijedlogu Bećirovićeve rezolucije krajem februara u Sarajevu je, u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, održana javna rasprava na kojoj su se čuli oprečni stavovi predstavnika institucija BiH i pojedinih učesnika u vezi sa budućim statusom Sutorine.

Klix.ba
9.4.2015. (14:16)

SJEDNICA USTAVNOPRAVANE KOMISIJE POSVEĆENA STATUSU SUTORINE (Foto)
SARAJEVO, 9. aprila (FENA) – Stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava te predstavnici relevantnih institucija danas su na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iznijeli stavove u vezi s pitanjem statusa Sutorine koji će biti dostavljeni Domu kada bude razmatrao ovu temu.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granice BiH Željko Obradović je kazao da su temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore dva dokumenta. Prvi je Opći okvirni sporazum za mir u BiH od 14. prosinca 1995. godine i mišljenje broj 3 Badinterove komisije.

– Osnovna zadaća Povjerenstva za granicu BiH bila je identificirati graničnu crtu između BiH i Crne Gore na dan međunarodnog priznanja BiH. Ne odrediti granicu, nego identificirati granicu BiH na dan međunarodnog priznanja, a to je bivša republička granica BiH – kazao je Obradović.

Dodao je da su državna povjerenstva za granicu BiH i Crne Gore usuglasila i parafirala tekst ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore. Usaglašavanjem ovih dokumenata stekao se uvjet za pokretanje postupka zaključivanja ugovora o granici između dviju država.

Obradović je kazao da Komisija nije imala osnova za započinjanje razgovora o teritoriju Sutorine kao spornom teritoriju.

Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković je kazao da prilikom međusobnog priznavanja dviju zemalja, kao i prilikom uspostavljanja diplomatskih odnosa ni jedna od strana nije istakla bilo kakvu rezervu u pogledu teritorijalnog razgraničenja između BiH i SR Jugoslavije, odnosno njene sastavnice Crne Gore.

Po njegovim riječima, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je na stajalištu da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i BiH izvršeno na pravno valjan i pravedan način. Ovo stajalište Ministarstvo temelji na tome da su dokumenti koji su za predstavnike BiH u pregovoračkom procesu važili kao osnova za identifikaciju granične crte između dviju strana bili Opći okvirni sporazum za mir u BiH i mišljenje broj 3. Badinterove komisije.

Perković je kazao da je sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, dakle sastavni dio međunarodnopravnog dokumenta, je i karta u omjeru 1:600 000 kojom su označene granice BiH prema susjednim državama. U okviru spomenute kartografske podloge vidljivo je da Sutorina nije sastavni dio teritorije BiH, već dio teritorije Crne Gore.

Perković ističe da arbitraža o pitanju Sutorine nije moguća iz jednostavnog razloga što su najviša državna tijela Crne Gore i zvanično, diplomatskim putem, obavijestila BiH da za njih ne postoji ovo pitanje, a arbitraža nije moguća ukoliko ne postoji suglasnost strana da sudjeluju u arbitraži.

– Uime MVPBiH, predlažemo da se prijedlog ugovora o identifikaciji državne granice između BiH i Crne Gore koji su utvrdile državne komisije za granicu ovih zemalja i potvrdilo Vijeće ministara BiH i Vlada Crne Gore, prihvati kao faktički vjerodostojan i pravno utemeljen – kazao je Perković.

Profesor Zenaid Đelmo je kazao da se spor između Crne Gore i BiH ne bi mogao rješavati bez pristanka Crne Gore niti pred sudom, niti arbitražom.

Istaknuo je da u pogledu Sutorine, kao dijela teritorije Crne Gore, on nema apsolutno nikakve dileme.

– Sutorina je crnogorska i taj stav se može braniti, ništa se dugo ne može braniti – kazao je Đelmo.

Profesor ustavnog prava Nedim Ademović je kazao da lokalni dokumenti koji se tiču same administrativne podjele idu u prilog Crnoj Gori i zadnji potpisani međunarodnopravni ugovori također idu u prilog Crnoj Gori jer legalizuju ono što se dešavalo na terenu zadnjih 70 godina.

Dodao je da misli da bi neko morao dati odgovor, prije svega stručnjaci za međunarodno pravo, da li prema međunarodnopravnim principima i praksi međunarodnih sudova, BiH ima kredibilan zahtjev u smislu da može tom svojom formalnopravnom slikom koja je postojala i možda egzistira i dan- danas suprotstaviti činjenicu da već 70 godina nema nikakva prava na toj teritoriji.

Profesor na Faluktetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić je kazao da se internacionalno preuzete obaveze države moraju poštovati.

– Preuzete obaveze se moraju poštovati. Država BiH ne može odustati od Badinterovih mišljenja koja su potvrdila njezine granice, a da to ne izazove katastrofalne posljedice po nju sa stanovišta internacionalnog prava – kazao je Lavić.

Sociolog kulture i filozof Hidajet Repovac je kazao da je postavljanje pitanja Sutorine, odnosno potraživanje nekih teritorija, u ovom trenutku „nediplomatski akt, politički potpuno nezreo“.

– Inače, kod nas ima dosta nezrelosti u politici, ali ovo je jedan od najnezrelijih političkih zahtjeva koje sam do sada čuo, jer on može proizvesti opasne reperkusije na ono što je BiH eventualno do sada u ovih 20-ak godina postigla – kazao je Repovac.

(Fena) gk/ff

Ocjena stručnjaka ustavnog i međunarodnog prava

Raspravom o Sutorini dovodi se u pitanje i ugovor o granici sa Hrvatskom

Avaz, objavljeno: 09. 04. 2015 – 13:01 Novosti » Iz minute u minutul

Željko Obradović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH, rekao je da je svih devet članova Komisije imalo usaglašen stav po ovom pitanju od početka do kraja. On je kazao da je temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore bila dva dokumenta, Dejtonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije.

– Cijeneći mišljenje Badinterove komisije područje Sutorine pripada Crnoj Gori i izvještaj te komisije ima snagu međunarodne presude. Osnovna zadaća Komisije za granice BiH bila je identificirati granicu između BiH i Crne Gore na dan međunarodnog priznanja BiH, a to je bivša republička granica BiH. Historijsko pravo nije relevantno u procesu identifikacije granice- rekao je Obradović.

Dodaje da su državne komisije za granice BiH i Crne Gore usaglasile tekst ugovora te da su stečeni uslovi za pokretanje postupka zaključivanja ugovora.
Iznoseći svoj lični stav, Obradović je kazao da se dovođenjem u pitanje ugovora o granici između BiH i Crne Gore, dovodi u pitanje ugovor o granici sa Hrvatskom.

Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova, podsjetio je da prilikom međusobnog priznavanja dvije zemlje i uspostavljanjem diplomatskih odnosa nijedna od strana nije istakla bilo kakav spor u pogledu teritorijalnog razgraničenja.

– MVP je na stajalištu da je utvrđivanje granice izvršeno na pravno valjan i pravedan način. Temeljni dokumenti koji su korišteni kao osnova su bili Dejtonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije- rekao je Perković dodajući da arbitraža nije moguća jer su najviša državna tijela Crne Gore obavijestila BiH da o tome ne postoji saglasnost dviju strana. Perković je predložio da se ugovor o granici između dvije zemlje prihvati kao faktički i pravno utemeljen.

Zenaid Đelmo, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli, naglasio je da su odluke Badinterove komisije obavezujuće.

– U pogledu Sutorine, tu nema nikakve dileme, ona je crnogorska po međunarodnim normama. Kad bi se vraćali na neke stare norme na koje se neki pozivaju, u Evropi bi nastalo 300 zemalja- rekao je Đelmo i dodao da i kad bi bilo moguće podnošenje tužbe po ovom pitanju od strane BiH, sud bi je odbacio.

Profesor ustavnog prava Nedim Ademovć, istakao je da je Parlament BiH jedini nadležan za donošenje odluke po ovom potanju.

– Preporučio bih Parlamentu da se da jedan kraći rok da se pored ovoga ovdje iznesenog, da se čuju i drugi stavovi, za i protiv, pa da se onda donese odluka sviđala se ona nekome ili ne – kaže Ademović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić, kazao je, između ostalog, da BiH ne može odustati od Badinterovog mišljenja te da oni koji to ne prihvataju stoje na principu Miloševićeve logike, a Miloševićev režim vodio je unaprijed izgubljene ratove.

Sociolog Hidajet Repovac je kod svog izlaganja spomenuo, kako je rekao, izjavu jednog naučnika iz Beograda, koji tvrdi da pitanje granica na Balkanu nije završeno.

– Uvijek je postavljanje takvih pitanja značilo krvoproliće. Iskreno govoreći, potraživanje nekih teritorija je nediplomatski akt, politički potpuno nezreo. Ustvari, to je najnezreliji zahtjev koji može proizvesti opasne posljedice u odnosu na sve ono što je BiH postigla. BiH ima mnogo unutrašnjih problema i postavljanje pitanja razgraničenja sa drugom državom je potpuno nesuvislo. Primite ovo kao ozbiljno upozorenje i stavite tačku na ovo pitanje – rekao je Repovac.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Željko Komšić, kazao je da će svi stavovi koji su izneseni biti upućeni poslanicima u Parlamentu BiH te da će to biti podloga za odlučivanje. Zanimljivo je na kraju istaći da među diskutantima nije bilo onih koji su u posljednje vrijeme zagovarali stav da BiH ima na svojoj strani svu argumentaciju da Sutorina pripadne našoj zemlji.
Autor: A. L.

Eksperti: Tražeći Sutorinu BiH sebi daje autogol

Eksperti iz oblasti prava i predstavnici akademske zajednice danas su u svojim izlaganjima na sjednici Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma BiH ocijenili da bi otvaranje pitanja teritorijalne pripadnosti Sutorine, odnosno traženje da ta teritorija pripadne BiH, bilo krajnje politički, pravno i u svakom drugom pogledu neozbiljno. Stavovi eskperata u najkraćem znače da bi BiH sebi, sportskim rječnikom rečeno, dala autogol.

Insistiranje na tome da je Sutorina dio BiH, pokretanje eventualno spora pred Međunarodnim sudom pravde i slično, imalo bi izuzetno štetne posljedice po našu državu, moglo se čuti danas.

Željko Obradović,  zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH, iznio je ranije poznate stavove i zaključke Komisije, u kojima se navodi da Sutorina nije dio teritorije naše zemlje. 

Daytonski sporazum i Badinterova komisija

– Temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore su dva dokumenta, prvi je Daytonski sporazum, a drugi je Badinterova komisija, odnosno njeni zaključci – kazao je Obradović.

On je objasnio da, također, Sutorina nije bila sporno pitanje prilikom uspostave diplomatskih odnosa dvije zemlje, da tokom proteklih popisa stanovništva u BiH nije popisivano stanovništvo u Sutorini te da historijsko pravo na ovu teritoriju nije relevantno. Osim toga, istaknuo je da otvaranjem pitanja Sutorine otvoramo i pitanje granice sa Hrvatskom i da BiH u tom slučaju samo može biti na gubitku.

Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, je kazao da je Ministarstvo stava da Sutorina nije dio teritorije naše zemlje. Podsjetio je da tokom međusobnog priznavanja dvije zemlje i uspostave diplomatskih odnosa niti jedna od strana nije istaknula bilo kakvu rezervu u pogledu razgraničenja.

– Ministarstvo je na stajalištu da je razgraničenje između BiH i Crne gore izvršeno na pravno valjan i pravedan način, a temeljni dokumenti koji to potvrđuju su Daytonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije – rekao je Perković.

Osim toga, rekao je da u ovom slučaju ne bi bila moguća ni arbitraža, jer su zvanični organi Crne Gore diplomatskim putem obavijestili BiH da za njih ovo pitanje ne postoji te zbog toga arbitraža nije moguća ukoliko ne postoji saglasnost obje strane.

Momčilo Novaković, zastupnik u Parlamentu BiH je podsjetio da su u Parlament stigli različiti dokumenti i mišljenja, između ostalog i onih koji tvrde da stav Badinterove komisije nije u tolikoj mjeri obavezujući, kao i suprotna stajališta.

Zenaid Đelmo, profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, je iznio stav da je Sutorina dio Crne Gore i da tu nema nikakve dileme te da može biti dijelom BiH samo ako se u direktnim pregovorima dvije strane postigne takav dogovor.

Đelmo je naveo i niz primjera u svijetu gdje je postojao sličan problem, a na osnovu kojih se vidi da BiH sada ne može i da ne bi bilo pametno da traži Sutorinu.

– Volio bih i ja da je BiH veća od Rusije, ali… Kada bi se mi sada vraćali na historijske činjenice i vodili se time da je Sutorina nekada bila naša i kada bi stvari po tom principu funkcionirale u svijetu, nastalo bi ubrzo bar 300 novih država. U slučaju kada bi i bila moguća tužba BiH protiv Crne Gore, mi bi bili na gubitku, odnosno Sud bi je odbacio – rekao je Đelmo.

Profesor ustavnog prava i advokat Nedim Ademović je kazao da međunarodni pravni principi u ovom slučaju ne idu u prilog BiH da bi otvarala pitanje Sutorine. Potpisani međunarodni ugovori idu u prilog Crnoj Gori.

– BiH je, između ostalog, u okviru svog ustavnog prava prihvatila da poštuje opće principe međunarodnog prava. Smatram da ono što je u međunarodnom pravu u ovom slučaju ne ide u prilog BiH da otvara pitanje Sutorine – bio bi u najkraćem Ademovićev stav.

Nezreli politički zahtjevi

Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić je također istaknuo da naša zemlja mora poštovati stav Badinterove komisije i da našoj zemlji ne ide u korist da insistira na Sutorini.

Profesor Hidajet Repovac je u svom izlaganju rekao kako je insistiranje na Sutorini politički nezrelo.

– Potraživanje Sutorine u ovom trenutku je nediplomatski akt. Ovo je jedan od najnezrelijih političkih zahtjeva koje sam ja do sada čuo, jer on može proizvesti opasne reperkusije na ono što je BiH u ovih dvadesetak godina postigla. BiH ima toliko unutarnjih strukturalnih pitanja da postavljanje ovog pitanja djeluje zaista nesuvislo – ocijenio je Repovac.

Profesor Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić  kaže da je pitanje arbitraže pitanje o stvari koja je već arbitrirana i da Bih u tom slučaju postaje neozbiljna država u kojoj je manjak znanja i pameti iz međunarodnog prava. Stava je da BiH ne treba insistirati na Sutorini i da je opasno da naša zemlja odustaje od stavova koje je ranije prihvatila u međunarodnim aktima, da to onda znači da i ostali mogu odustati od tih stavova i tražiti ono što pripada BiH.

Mišljenja iznesena danas na sjednici Komisije bit će proslijeđena zastupničkom domu koji će odlučivati u ovom slučaju.

(E. G./Faktor.ba)

Please follow and like us:
error