Akademija posvećena Aliji Isakoviću

Akademija posvećena Aliji Isakoviću

SARAJEVO, 15. januara (FENA) – Akademija „Taj čovjek – Alija Isaković“ povodom 20 godina smrti i 85 godina od rođenja tog bosanskohercegovačkog književnika i intelektualca održana je u Sarajevu u Bošnjačkom institutu.

Adil Kulenović, predsjednik „Kruga 99“, Asocijacije nezavisnih intelektualaca koja je dio organizacionog odbora, moderirajući na akademiji, pozvao je zvanice mahom iz književnih, naučnih i medijskih krugova da na svoj način doprinesu obilježavanju tih godišnjica.

Naglašavajući veličinu Isakovićeve književnosti i osebujnost njegove ličnosti, Kulenović je za mart ove godine najavio naučni skup o jeziku i pozvao pozorišta u zemlji da u ovogodišnji repertoar uvrste piščeve drame.

Prof. dr. Enes Duraković je Isakovića, pripovjedača, romansijera, dramskog pisca, lingvistu, analitičara, nazvao piscem univerzalnog duha.

Osvrnuo se na njegovu priču „Taj čovjek“, roman „Pobuna materije“ ispisan kao „neka vrsta posljednje knjige“ čovjekova prisustva u bezvremenosti materije; na novele čiji su junaci ljudi na marginama društvenog života, na zbirku putopisa koji nisu tek usputne putničke impresije već „literarno slojevita vizija  životne punoće, ali i neumitne prolaznosti“.

Duraković se osvrnuo i na Isakovićeve tekstove „Generalijum“, „Hasanaginica“, „To“, na monodramu „Dodir“ i poetsko-filozofski postupak u tekstu, na sukob novovjekovnog Hamleta i oca, besmisao stalnih sukoba „kojima je izložen naš svijet“.

Riječju, Duraković je govorio o živopisnom književnom opusu Alije Isakovića akcentirajući raznolikost žanrova te je pozvao na objavljivanje tekstova što još nisu dospjeli u štampu.

Izudin Bajrović i Mirsad Tuka, bardovi bosanskohercegovačkog glumišta, govorili su odlomke iz Isakovićevih priča, romana, novela.

(FENA) E.F.

U Sarajevu održana akademija povodom 20. godišnjice smrti Alije Isakovića
– Da je upravo lik i djelo Isakovića obilježilo drugu polovinu 20. stoljeća u književnosti u BiH, rekao je pjesnik i književni kritičar Mile Stojić
 

SARAJEVO (AA) – Danas je u Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana akademija povodom 20. godišnjice smrti i 85 godina rođenja književnika Alije Isakovića, javlja Anadolu Agency (AA).

Akademija je na jednom mjestu objedinila veliki broj književnika, profesora i drugih radnika iz kulturnog života koji su došli odati počast jednom od najvećih bh. književnika.

Da je upravo lik i djelo Isakovića obilježilo drugu polovinu 20. stoljeća u književnosti u BiH, rekao je pjesnik i književni kritičar Mile Stojić.

Podsjetio je kako čuva uspomene na Isakovića sa kojim je provodio vrijeme i od kojeg je, kako je rekao, puno naučio. 

“Alija Isaković je, nažalost, otišao prerano. Njegov lik i djelo obilježili su bitno drugu polovicu 20. stoljeća u književnosti BiH. On je tu odigrao jednu brilijatnu ulogu u dva pravca: prvi je da je on objavio prvu antologiju muslimanske književnosti, prvi put je sabrao književna djela Bošnjaka na jednom mjestu i radio je posao koji inače u drugim državama rade cijeli instituti. S druge strane, kao pisac on je briljantan romanopisac, napisao je možda prvi književno-fantastični roman u BiH ‘Pobuna materije’. On je značajan putopisac i volio je putopise, i treća stvar – on je pisao drame koje su više puta igrane na scenama ne samo u BiH već i izvan. Otišao je možda kad je bio u naponu snage, skrhao ga je rat. Bili smo zajedno u Beču, proveli smo mnoge sate zajedno i naučio me mnogim stvarima, mislim da je današnji dan povod da mu svi skupa odamo veliki pijetet, veliku zahvalnost”, rekao je Stojić.

Na akademiji su glumci Izudin Bajrović te Mirsad Tuka čitajući odlomke iz Isakovićevih djela, podsjetili na neke od najznačajnijih poruka iz njegovih drama, romana, putopisa i pripovijetki.

Da je bh. društvo obavezno sabrati sva Isakovićeva djela, smatra književni historičar i akademik Enes Duraković.

“Danas se navršava 85. godina od rođenja Alije Isakovića, jednog od najznačajnijih bh. pisaca druge polovine 20. vijeka. Čovjek koji je iza sebe ostavio monumentalno djelo, djelo koje se rasipa na sve oblike ljudske djelatnosti kojima razumijevamo našu kulturu. U tom smislu, čini mi se da je došao trenutak da se ta rasuta djela Isakovića napokon saberu u njegova sabrana djela i nadam se da će naše društvo napokon postati svjesno temeljnih kulturnih vrijednosti i napokon objaviti sabrana djela Alije Isakovića”, poručio je Duraković.

Akademiji u čast lika i djela Alije Isakovića odazvali su se, pored ostalog, predsjednik BZK “Preporod” Sanaid Lavić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Fahira Fejzić-Čengić, pozorišni reditelj Gradimir Gojer, glumica Hasija Borić, bivši ministar MUP-a BiH Jusuf Pušina, bivši pomoćnik ministra MUP-a Republike BiH Avdo Hebib i drugi.

Alija Isaković, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, historičar jezika i književnosti, rođen je 15. januara 1932. godine kod Stoca. 

Školovao se u Mostaru, Crikvenici, Zagrebu, Beogradu, Pančevu i Sarajevu, a u Beogradu je radio kao geolog u ekipama za istraživanje urana.

Prvi roman “Sunce o desno rame” objavio je 1963. godine u Novom Sadu. Nakon uspjeha prvog romana i sve veće popularnosti u književnosti, Isaković studira i završava književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Napušta geološku struku i zapošljava se na Televiziji Sarajevo kao urednik u kulturnoj redakciji. Radi uspješne reportaže i nagrađivan je na festivalima televizijskog stvaralaštva u Jugoslaviji. Na prvom televizijskom festivalu na Bledu dobiva nagradu za dramu “To” koja je kasnije izvođena na scenama u Jugoslaviji.

Uređivao je časopis za književnost “Život” koji postaje jedan od najznačajnijih časopisa za književnost u Jugoslaviji, a istovremeno obavlja posao sekretara Udruženja književnika BiH.

Bio je direktor Narodnog pozorišta u periodu agresije na BiH.

Učesnik je i pokretač brojnih manifestacija i jedan od zapaženijih kulturnih djelatnika u Jugoslaviji. Učesnik je brojnih književnih manifestacija, dobitnik mnogih nagrada i priznanja, član žirija Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Pozorišnih igara u Novom Sadu, Beogradu, Jajcu, Brčkom, Bugojnu, Puli.

Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 1976. godine.

Autor je čuvene Antologije muslimanske književnosti Biserje (1971.), Antologije putopisa Hodoljublje (1972.), Zbornika Hasanaginica (1975.), Zbornika tekstova O nacionaliziranju muslimana (1990.), prvog Rječnika bosanskog jezika (1992.) izdatog kao prva knjiga u opkoljenom Sarajevu u štampariji Oslobođenja koja je gorjela i tiskala Rječnik Alije Isakovića.

Pisao je romane, kratke priče, drame (televizijske i radio drame) koje su izvođene i nagrađivane i u teatru, ali i u medijima, filmske scenarije, putopise, priče za djecu te brojne studije iz književnosti.

AkademijaAlija IsakovićGodišnjica
Muhabir Amina Zorniç
Yayınlayan Zlatan Kapiç
Please follow and like us:
error